Connect with us

Srbija

Institut ‘Batut’ izvestio o aktuelnoj situaciji sa gripom u Srbiji tokom marta 2026.

Institut za javno zdravlje prati epidemiološku situaciju, registrovan pad broja obolelih i regionalna rasprostranjenost

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Institut za javno zdravlje prati epidemiološku situaciju, registrovan pad broja obolelih i regionalna rasprostranjenost

Institut za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” objavio je najnovije podatke o epidemiološkoj situaciji gripa u Srbiji za 12. izveštajnu nedelju, od 16. do 22. marta 2026. godine. Prema navodima iz izveštaja, u tom periodu je registrovano ukupno 6.408 slučajeva oboljenja sličnih gripu, sa incidencijom od 96,15 na 100.000 stanovnika, što predstavlja pad od 6,79 odsto u odnosu na prethodnu nedelju.

Prema podacima instituta, epidemiološki pokazatelji ukazuju na regionalnu geografski rasprostranjenost oboljenja, dok je nivo kliničke aktivnosti gripa na osnovnom nivou. Istovremeno, trend incidencije je u opadanju. Najveće uzrasno-specifične stope registrovane su kod dece uzrasta od 0 do 4 godine (373,67/100.000) i od 5 do 14 godina (217,76/100.000).

U okviru nadzora nad akutnim respiratornim infekcijama, tokom 12. izveštajne nedelje zabeleženo je 12.364 slučaja, sa stopom incidencije od 965,65 na 100.000 stanovnika, što je za 6,45 odsto više nego prethodne nedelje. Laboratorijski potvrđeni slučajevi infekcije virusom gripa tipa A(H1)pdm09, A netipizirani i AH3 prijavljeni su sa teritorije Beograda i Pomoravskog okruga.

Institut ističe da se aktuelni podaci prate u skladu sa definisanim protokolima, a epidemiološki nadzor nad gripom obavlja se od 29. septembra 2025. godine redovnim nedeljnim praćenjem i izveštavanjem nadzornih jedinica.

U evropskom regionu SZO, prema podacima za 11. izveštajnu nedelju, stope oboljenja sličnih gripu i akutnih respiratornih infekcija iznad su osnovnog nivoa u tri zemlje. Regionalni indikatori gripa su u opadanju na nivou primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, dok je procenat pozitivnosti sentinelinih uzoraka na grip iznosio 8 odsto, što je pad u odnosu na prethodnu nedelju. Dominantan je virus gripa tip A, sa većom zastupljenošću podtipa A(H3).

“Podaci pokazuju da je tokom ovog perioda situacija pod kontrolom, uz evidentan pad broja slučajeva gripa na teritoriji Srbije”, naveli su iz Instituta za javno zdravlje.

Srbija

Hladni front zahvata Srbiju, temperature u padu za 15 stepeni

Meteorološke službe upozoravaju na naglo zahlađenje, obilne padavine i sneg u planinskim predelima

Published

on

By

Meteorološke službe upozoravaju na naglo zahlađenje, obilne padavine i sneg u planinskim predelima

Snažan ciklon koji se premešta sa severnog Jadrana zahvatio je region i doneo snažnu kišu i oluje sa grmljavinom, dok u planinama pada sneg. Hladni front, prateći ovaj ciklon, već je prešao preko Slovenije i severozapadne Hrvatske i Bosne, a trenutno je stigao do Dalmacije, Posavine i Slavonije. Prema meteorološkim izvorima, u Srbiji su danas temperature bile prolećne, dostizale su 20 stepeni Celzijusa, dok su u Hrvatskoj, Bosni i Sloveniji niže i do 15 stepeni.

Toplo vreme u Srbiji zadržaće se do večeri, kada se očekuje prodor hladnog fronta i nagli pad temperature. Tokom večeri u svim delovima Srbije prognoziraju se kiša, pljuskovi i lokalna grmljavina, dok će temperatura tokom noći značajno opasti. U petak se očekuje da temperature budu niže i do 15 stepeni u odnosu na današnje vrednosti.

Tokom petka i vikenda prognozira se kišovito i znatno hladnije vreme, dok će na planinama padati sneg. Snežna granica na zapadu, jugozapadu i jugu Srbije može se spustiti na 500–600 metara nadmorske visine, a tokom noći i u ranim jutarnjim satima sneg i susnežica su mogući i u nižim predelima.

Očekuje se da širom Srbije padne između 20 i 40 litara kiše po kvadratnom metru, lokalno i više, dok bi u zapadnim, jugozapadnim, centralnim i istočnim delovima zemlje moglo pasti i do 50 litara, što je prosečna mesečna količina padavina. Na planinama se prognozira i do 20 centimetara snega, a u jugozapadnim predelima i do 30 centimetara. Sneg će biti mokar i težak, što može prouzrokovati probleme u saobraćaju.

Građanima se savetuje oprez u saobraćaju i preporučuje da bez zimske opreme ne kreću na put. Meteorološke službe apeluju da stanovništvo redovno prati uputstva nadležnih službi i postupa u skladu sa najavama i upozorenjima. Promenljivo i hladnije vreme od proseka zadržaće se do kraja marta, uz jak severozapadni vetar i sneg na planinama.

Pročitaj još

Srbija

MUP usaglasio novo radno vreme na tri granična prelaza sa Mađarskom

Granična policija saopštila izmene radnih sati na prelazima Bački Vinogradi – Ašothalom, Bajmok – Bačalmaš i Rastina – Bačsentđerđ tokom marta i aprila 2026.

Published

on

By

Granična policija saopštila izmene radnih sati na prelazima Bački Vinogradi – Ašothalom, Bajmok – Bačalmaš i Rastina – Bačsentđerđ tokom marta i aprila 2026.

Uprava granične policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, u saradnji sa graničnim organima Mađarske, saopštila je da će tri granična prelaza imati promenjeno radno vreme tokom marta i aprila 2026. godine. Prelazi Bački Vinogradi – Ašothalom, Bajmok – Bačalmaš i Rastina – Bačsentđerđ biće otvoreni duže u određenim periodima.

Na graničnom prelazu Bački Vinogradi – Ašothalom radno vreme biće od 27.03.2026. do 29.03.2026. od 7 do 22 časa, zatim od 02.04.2026. do 06.04.2026. i od 10.04.2026. do 12.04.2026. od 00 do 24 časa, kao i od 17.04.2026. do 19.04.2026. od 7 do 22 časa.

Radno vreme na graničnom prelazu Bajmok – Bačalmaš biće od 27.03.2026. do 29.03.2026., od 03.04.2026. do 05.04.2026. i od 10.04.2026. do 11.04.2026. od 7 do 24 časa, dok će 12.04.2026. prelaz raditi od 6 do 21 čas.

Za granični prelaz Rastina – Bačsentđerđ, 12.04.2026. radno vreme će biti od 6 do 21 čas. Svi navedeni prelazi namenjeni su putničkom saobraćaju, navodi se u zvaničnom saopštenju MUP-a.

Pročitaj još

Srbija

Dalibor Arbutina ističe značaj nuklearne energije za energetsku sigurnost Srbije

Direktor preduzeća Nuklearni objekti Srbije naglašava ulogu nuklearne tehnologije u dekarbonizaciji i energetskoj tranziciji

Published

on

By

Direktor preduzeća Nuklearni objekti Srbije naglašava ulogu nuklearne tehnologije u dekarbonizaciji i energetskoj tranziciji

U trenutku kada klimatski ciljevi postaju sve ambiciozniji, a potreba za stabilnim izvorima energije raste, nuklearna energija ponovo se nalazi u centru pažnje energetskih politika. Dalibor Arbutina, direktor preduzeća Nuklearni objekti Srbije, ukazuje na to da nuklearna tehnologija omogućava kontinuiranu proizvodnju električne energije uz minimalne emisije ugljen-dioksida, što je čini ključnim elementom u tranziciji ka zelenoj ekonomiji.

Prema njegovim rečima, problemi globalnog zagrevanja i potreba za smanjenjem emisije ugljenika doveli su do preispitivanja uloge nuklearne energetike. Arbutina ističe da je dostizanje cilja nulte emisije ugljenika do 2050. godine moguće samo reintegracijom nuklearnih reaktora u energetiku, jer su nuklearne elektrane stabilan izvor energije nezavisan od meteoroloških uslova i praktično bez emisije ugljenika.

Tema mogućnosti izgradnje nuklearne elektrane u Srbiji sve češće se pominje u okviru razmatranja budućeg energetskog miksa. Arbutina navodi da su u prošlosti, tokom planiranja izgradnje novih elektrana u bivšoj SFRJ, sprovedena ispitivanja pogodnih lokacija. Kriterijumi za izbor uključuju sigurnost, uticaj na životnu sredinu, ekonomičnost, dostupnost velikih količina rashladne vode, nisku gustinu naseljenosti, geološku stabilnost, seizmički integritet, jednostavnost transportnih rešenja, povezanost na elektroenergetsku mrežu i prihvatanje javnosti.

Arbutina dodaje da Srbija već preduzima konkretne korake u unapređenju sistema za upravljanje radioaktivnim otpadom i nuklearne bezbednosti. On naglašava da je javna rasprava o nuklearnoj energiji neophodna za buduće odluke, kao i da će stručna analiza biti ključna prilikom odabira potencijalnih lokacija za nove kapacitete.

“Nuklearna energija predstavlja stabilan i održiv izvor koji može značajno doprineti ostvarivanju klimatskih i energetskih ciljeva Srbije”, zaključuje Arbutina.

Pročitaj još

U Trendu