Connect with us

IT

Evropska komisija potvrdila bezbednosni incident na cloud infrastrukturi

Napadač došao do podataka sa Europa.eu platforme, istraga u toku; incident obuhvatio oko 350GB informacija

Published

on

g26bcf474e12178335fadc6deacd4f48a9c34355c054f098ea49af0f6878132b9766efbf65b88ce7bb940f971e8f729d8726acbdcdea8182f8157e0b2128ba7a8_1280

Napadač došao do podataka sa Europa.eu platforme, istraga u toku; incident obuhvatio oko 350GB informacija

Evropska komisija potvrdila je da je došlo do sajber napada na njenu cloud infrastrukturu, kojom se hostuju zvanične veb stranice na Europa.eu platformi. Incident je prijavljen krajem marta 2026. godine, a prema prvim rezultatima istrage, neovlašćeni akter je uspeo da pristupi i preuzme oko 350GB podataka pre nego što je incident detektovan i zaustavljen. Komisija je u saopštenju navela da su pogođeni podaci sa pojedinih sajtova, a o potencijalno ugroženim entitetima unutar EU su obavešteni nadležni organi.

Iako detalji o načinu kompromitacije još nisu javno objavljeni, izvori iz industrije navode da je napadač došao do pristupa putem jednog od Amazon Web Services naloga koji koristi Evropska komisija. Istraga je i dalje u toku i za sada nije poznato da li su kompromitovane dodatne informacije ili resursi. U februaru ove godine, Komisija je izvestila i o drugom incidentu koji je takođe uticao na podatke zaposlenih, ali bez detaljnijih informacija o obimu.

Prema dostupnim podacima, oba incidenta su manje ozbiljna u poređenju sa ranijim napadima na telekomunikacione sisteme u Sjedinjenim Američkim Državama, gde su napadači imali pristup podacima sa mobilnih uređaja političkih kampanja i vladinih zvaničnika. U odgovoru na sve učestalije pretnje, Evropska komisija je početkom 2026. godine predstavila novi paket mera za sajber bezbednost, sa ciljem jačanja otkrivanja i reagovanja na digitalne incidente, kao i unapređenja zaštite kritične infrastrukture u državama članicama EU.

Zvaničnici Evropske komisije poručuju da se istraga nastavlja i da će sve pogođene strane biti pravovremeno obaveštene o eventualnim rizicima i merama zaštite. Do objavljivanja ovog teksta, nije bilo informacija o tome da li su podaci korisnika ili građana EU direktno kompromitovani.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

IT

Verizon ukida kašnjenje u plaćanju za federalne radnike pogođene delimičnim shutdown-om DHS

Telekom operator nudi olakšice i fleksibilne planove otplate tokom obustave rada Ministarstva za nacionalnu bezbednost

Published

on

By

Telekom operator nudi olakšice i fleksibilne planove otplate tokom obustave rada Ministarstva za nacionalnu bezbednost

Verizon, jedan od vodećih američkih telekomunikacionih operatera, najavio je da će obustaviti naplatu zateznih kamata i omogućiti fleksibilne planove otplate za federalne radnike koji su pogođeni delimičnom obustavom rada Ministarstva za nacionalnu bezbednost (DHS). Ova odluka dolazi nakon što je Kongres početkom februara propustio da usvoji novi zakon o finansiranju DHS, što je dovelo do delimičnog prestanka rada ove institucije.

Verizon je ranije bio među kompanijama koje su pružile sličnu podršku državnim službenicima u kriznim situacijama, kao što je bio slučaj tokom pandemije COVID-19 kada je korisnicima omogućio dodatne pogodnosti bez dodatnih troškova. Sada, svi federalni radnici koji mogu da dokažu zaposlenje, mogu da kontaktiraju Verizon putem broja 1-800-Verizon (1-800-922-0204) kako bi im bile odobrene olakšice u plaćanju i izbegli naplatu zateznih kamata.

Najveći deo posledica trenutne obustave rada osetili su zaposleni u sektorima DHS na koje nisu primenjena alternativna sredstva finansiranja. Na primer, radnici Uprave za bezbednost u saobraćaju (TSA) nisu primali plate, što je izazvalo značajna kašnjenja na kontrolnim punktovima na aerodromima širom SAD. Istovremeno, agencije kao što su Imigraciona i carinska služba (ICE) i Služba za carinu i graničnu zaštitu (CBP) nisu direktno pogođene zahvaljujući posebnim fondovima obezbeđenim ranijim zakonima.

Politička blokada oko finansiranja DHS-a posledica je neslaganja između demokrata i republikanaca u vezi sa uslovima pod kojima ICE i CBP mogu obavljati svoje aktivnosti. Demokratski članovi Kongresa zahtevaju dodatne mere nadzora, uključujući obavezno nošenje kamera i zabranu korišćenja maski tokom hapšenja, dok republikanci insistiraju na nastavku finansiranja bez takvih ograničenja. Neki predlozi predviđali su finansiranje celog DHS osim ICE i CBP, ali ti zakoni nisu usvojeni u oba doma Kongresa.

Verizon nastavlja da prati situaciju i ističe da je spreman da pruži podršku svim pogođenim radnicima dok traje delimična obustava rada, podsećajući na svoju posvećenost korisnicima u teškim periodima.

Pročitaj još

IT

Hakeri povezani sa Iranom upali u lični email direktorа FBI Kash Patela

Grupa Handala objavila dokaze o napadu, FBI potvrdio incident i ponudio nagradu za informacije o počiniocima

Published

on

By

Grupa Handala objavila dokaze o napadu, FBI potvrdio incident i ponudio nagradu za informacije o počiniocima

Lični email nalog direktora FBI, Kash Patela, bio je meta upada hakerske grupe Handala, za koju se veruje da ima veze sa iranskim državnim strukturama. Grupa je na svom sajtu objavila deo sadržaja preuzetih iz emailova kao dokaz, uključujući privatne fotografije direktora. Prema informacijama iz industrije, stručnjaci su nezavisno potvrdili autentičnost nekih ukradenih emailova analizom podataka iz zaglavlja poruka, gde su pronađeni kriptografski potpisi povezani sa Patelovim nalogom. FBI je zvanično potvrdio incident, naglašavajući da je reč o istorijskim podacima koji ne sadrže poverljive informacije vlade Sjedinjenih Američkih Država i da su preduzete mere za umanjenje rizika.

Federalni biro za istrage ponudio je nagradu do 10 miliona dolara za informacije koje bi dovele do identifikacije i hapšenja odgovornih za napad. Grupa Handala se na internetu predstavlja kao pro-palestinska hakerska organizacija, ali izvori iz industrije navode da je verovatno reč o jednom od pseudonima iranskih državnih sajber jedinica. Iranske grupe su i ranije ciljale američke zvaničnike – tokom avgusta 2024. godine, FBI je izvestio o pokušajima kompromitovanja email naloga u predsedničkim kampanjama, a trojica pripadnika grupe APT42 su kasnije optužena za slične napade.

U poslednje vreme, Handala je pojačala aktivnosti, posebno tokom aktuelnih napetosti između SAD, Izraela i Irana. Grupa je preuzela odgovornost i za raniji sajber napad na proizvođača medicinskih uređaja Stryker, kao i za objavljivanje ličnih podataka zaposlenih kompanije Lockheed Martin na Bliskom istoku. Ovi incidenti upućuju na rastuću pretnju od strane naprednih državnih sajber struktura i ukazuju na potrebu za dodatnim merama zaštite ličnih i profesionalnih komunikacija visokih državnih zvaničnika.

Pročitaj još

IT

Mark Zuckerberg ponudio saradnju Elonu Musku oko DOGE inicijative 2025. godine

Zuckerberg i Musk razmenjivali poruke o podršci timu DOGE i potencijalnoj zajedničkoj ponudi za OpenAI tokom februara 2025.

Published

on

By

Zuckerberg i Musk razmenjivali poruke o podršci timu DOGE i potencijalnoj zajedničkoj ponudi za OpenAI tokom februara 2025.

Mark Zuckerberg, izvršni direktor kompanije Meta, ponudio je početkom 2025. godine pomoć Elonu Musku u vezi sa tadašnjim radom na vladinoj inicijativi Department of Government Efficiency (DOGE). Ova komunikacija između dvojice tehnoloških lidera otkrivena je u sudskim dokumentima tokom Muskove tužbe protiv Sama Altmana i kompanije OpenAI. Prema objavljenim porukama, Zuckerberg je 3. februara 2025. godine pohvalio napredak DOGE tima i naglasio da je Meta spremna da interveniše u slučaju ugrožavanja bezbednosti članova Muskovog tima.

Ova razmena dogodila se nekoliko nedelja nakon što je Meta najavila povlačenje iz aktivnog moderisanja sadržaja u korist politike „slobodnog izražavanja“. U istom periodu, zvaničnici SAD su naglasili zaštitu zaposlenih u DOGE od nezadovoljnih kritičara. U porukama, Musk je odgovorio Zuckerberg-u pozitivnim reakcijama i otvorio temu potencijalne zajedničke ponude za intelektualnu svojinu kompanije OpenAI. Musk je predložio da razgovaraju uživo o mogućnostima saradnje, dok je Zuckerberg pristao na nastavak komunikacije narednog dana.

Prethodna sudska dokumentacija pokazala je da je Musk ranije pozvao Zuckerberga da se priključi njegovoj inicijativi za kupovinu OpenAI, mada nije došlo do zvaničnog dogovora. U istim sudskim spisima, Muskovi advokati su zatražili da se privatna prepiska između Muska i Zuckerberga izuzme iz dokaznog materijala, uz obrazloženje da nije relevantna za samu tužbu i može uticati na percepciju javnosti zbog njihove poveznosti.

Meta nije želela da komentariše ovu situaciju, dok su Muskovi advokati takođe osporili pitanja o Muskovom privatnom životu, uključujući navode o upotrebi ketamina i prisustvu na festivalu Burning Man. Sud je dozvolio ograničena pitanja o Muskovom boravku na festivalu, ali ne i o drugim aspektima njegovog privatnog života. Ova dešavanja ukazuju na kompleksne odnose između vodećih ličnosti tehnološke industrije, ali i na način na koji privatne komunikacije mogu biti deo šireg pravnog i poslovnog konteksta.

Pročitaj još

U Trendu