Connect with us

Domaće

Evropska centralna banka povećala kamatne stope za 25 baznih poena u junu

Referentna stopa sada iznosi 2,25 odsto, inflacija u evrozoni porasla na 3,2 odsto zbog skoka cena energenata

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Mat

Referentna stopa sada iznosi 2,25 odsto, inflacija u evrozoni porasla na 3,2 odsto zbog skoka cena energenata

Evropska centralna banka danas je povećala sve tri ključne kamatne stope za po 25 baznih poena. Referentna kamatna stopa na depozite sada iznosi 2,25 odsto, kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja porasla je na 2,4 odsto, dok je kamata na graničnu kreditnu liniju dostigla 2,65 odsto. Odluka je doneta u trenutku kada je rat na Bliskom istoku doveo do naglog rasta cena energije i dodatnog pritiska na inflaciju u evrozoni.

ECB je upozorila da su rizici od porasta inflacije uvećani, dok su ekonomski izgledi dodatno pogoršani, s obzirom na slabljenje poverenja potrošača i preduzeća. Prema preliminarnoj proceni Evrostata, godišnja inflacija u evrozoni u maju porasla je na 3,2 odsto, što je najviši nivo od septembra 2023. godine, u poređenju sa 3 odsto u aprilu. Posebno je zabeležen snažan skok cena energenata, koji su u aprilu porasli za 10,9 odsto na godišnjem nivou, dok je u prethodnom mesecu rast iznosio 10,8 odsto.

Cene usluga zabeležile su međugodišnji rast od 3,5 odsto, što takođe predstavlja ubrzanje u odnosu na 3 odsto iz aprila. Inflacija u kategoriji hrane, alkohola i duvana iznosila je 2 odsto, što je manje od 2,4 odsto koliko je zabeleženo u prethodnom mesecu. Industrijski proizvodi osim energije imali su najskromniji rast cena, od svega 0,9 odsto, dok je u aprilu ova kategorija beležila rast od 0,8 odsto.

ECB navodi da su najnoviji podaci uglavnom u skladu sa ranijim procenama, ali da su rizici po inflaciju i ekonomski rast izraženiji zbog trenutne geopolitičke situacije i poremećaja na tržištu energenata.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Vest Hem beleži gubitak od 104,2 miliona funti, češki investitor pregovara o kupovini 25,1 odsto akcija

Klub ispao iz Premijer lige, Danijel Kržetinski već drži 27 odsto vlasništva, a Salivan napustio upravu

Published

on

By

Klub ispao iz Premijer lige, Danijel Kržetinski već drži 27 odsto vlasništva, a Salivan napustio upravu

Fudbalski klub Vest Hem iz Londona zabeležio je gubitak od 104,2 miliona funti (118,6 miliona evra) u prethodnoj fiskalnoj godini, dok češki milijarder Danijel Kržetinski pregovara o kupovini dodatnog udela od 25,1 odsto akcija, potvrdili su izvori upućeni u situaciju. Kržetinski, koji već poseduje 27 odsto akcija kluba, započeo je preliminarne razgovore o otkupu ovog paketa od Vanese Gold, što bi ga dovelo do pozicije glavnog akcionara Vest Hema.

Ovi pregovori dolaze nakon što je dosadašnji predsednik i najveći akcionar Dejvid Salivan, sa vlasništvom od 38,8 odsto, podneo hitnu ostavku na funkciju direktora i kopredsednika kluba. Ostavka je usledila neposredno pre objavljivanja rezultata istrage BBC-a i Tajmsa, gde je sedam žena optužilo Salivana za seksualno uznemiravanje i eksploataciju tokom osamdesetih i devedesetih godina, u vreme njegovog upravljanja tabloidima Dejli sport i Sandej sport. Salivan je sve optužbe nazvao „potpuno lažnim i senzacionalističkim“.

Novoformirani regulator engleskog fudbala pokrenuo je hitnu proveru Salivanove podobnosti prema protokolima o vlasnicima i direktorima (ODSE). Prema važećim zakonima, ovaj organ ima ovlašćenja da naloži Salivanu potpunu prodaju vlasničkog udela ukoliko proceni da postoji rizik po integritet takmičenja.

Vest Hem je prošlog meseca izgubio status premijerligaša i prešao u Čempionšip, što je dodatno pogoršalo finansijsku situaciju u klubu. Klub je u prethodnoj fiskalnoj godini prijavio gubitak od 104,2 miliona funti (118,6 miliona evra), čime se dodatno opterećuje proces vlasničke tranzicije i finansijske stabilnosti. Prema ekonomskim analizama, eventualna kupovina udela od 25,1 odsto od strane Kržetinskog mogla bi značiti konsolidaciju vlasničke strukture i otvaranje mogućnosti za novi strateški pravac kluba.

Nije bilo zvaničnih izjava predstavnika kluba niti investitora o daljim planovima ili mogućim promenama u upravljanju, a svi dalji potezi zavisiće od regulatornih odluka i rezultata interne istrage.

Pročitaj još

Domaće

Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo kontrolu zasada maline, fokus na prijavljene površine

Država proverava stanje zasada kod korisnika podsticaja, cilj precizniji podaci i pravična raspodela podrške

Published

on

By

Država proverava stanje zasada kod korisnika podsticaja, cilj precizniji podaci i pravična raspodela podrške

Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije započelo je sveobuhvatnu kontrolu zasada maline na teritoriji Srbije, usmerenu na korisnike državnih podsticaja, saopštilo je ministarstvo 11. juna 2026. godine. Nalog za sprovođenje monitoringa izdao je ministar Dragan Glamočić, uz angažovanje poljoprivrednih savetodavnih i stručnih službi radi provere stvarnog stanja prijavljenih površina pod malinama.

Kontrola obuhvata proveru postojanja i stanja zasada kod korisnika podsticaja, kako bi se utvrdilo da li su površine za koje su ostvarena prava na podsticaje zaista pod zasadima maline i da bi se dobio precizniji uvid u zdravstveno stanje, održivost i proizvodni potencijal zasada.

Ministar Glamočić istakao je da će posebna pažnja biti posvećena parcelama sa većom prijavljenom površinom, slučajevima neslaganja između prijavljenog i utvrđenog stanja te parcelama gde postoje naznake da nisu u aktivnoj proizvodnji. Prema navodima ministarstva, cilj ove aktivnosti nije sankcionisanje proizvođača, već obezbeđivanje da sredstva državne podrške dobijaju oni koji zaista proizvode, kao i prikupljanje tačnih podataka za bolje kreiranje mera u sektoru voćarstva.

“Država želi jasnu i realnu sliku stanja na terenu, jer su pouzdani podaci osnov za odgovornu agrarnu politiku. Srbija je zemlja maline i zato je važno da imamo tačne podatke o stanju zasada i realnim proizvodnim kapacitetima”, izjavio je ministar Glamočić.

On je naglasio da je krajnji cilj zaštita poljoprivrednika koji zaista rade i proizvode, uz pravičniju raspodelu podsticaja i planiranje budućih mera na osnovu stvarnog stanja na terenu.

Pročitaj još

Domaće

Beograd zabeležio skor od 5,00 u indeksu održivosti, poslednji među 42 evropska grada

Javni EV punjači sa indeksom 0,01 i potrošnja obnovljive energije 0,04 svrstali srpsku prestonicu na dno evropske liste

Published

on

By

Javni EV punjači sa indeksom 0,01 i potrošnja obnovljive energije 0,04 svrstali srpsku prestonicu na dno evropske liste

Beograd je prema najnovijem istraživanju o urbanoj održivosti, koje je sproveo iSelect, zauzeo poslednje, 42. mesto među evropskim gradovima i 90. poziciju u globalnoj konkurenciji od 100 urbanih centara. Ukupan skor Beograda iznosi 5,00 poena, dok je grad u gotovo svim analiziranim segmentima daleko ispod evropskog proseka. Najveće slabosti zabeležene su u infrastrukturi za električna vozila, sa indeksom javnih EV punjača od svega 0,01 u poređenju sa Londonom koji ima indeks 1,00, Madridom 0,41 i Glazgovom 0,37. Potrošnja energije iz obnovljivih izvora u Beogradu ocenjena je sa 0,04, dok Glazgov ima rezultat 1,00, a Hamburg 0,91.

Kvalitet vazduha, merjen kroz prisustvo PM2.5 čestica, takođe je na niskom nivou, sa skromnih 0,09 poena, što ukazuje na dugotrajne probleme sa aerozagađenjem. U dostupnosti zelenih površina, Beograd je postigao rezultat 0,06, dok su Stokholm i Prag ostvarili indekse od 0,46, odnosno 0,44. Istraživanje je sprovedeno na osnovu četiri indikatora – kvalitet vazduha, dostupnost zelenih površina, infrastruktura za punjenje električnih vozila i potrošnja energije iz obnovljivih izvora, pri čemu su svi parametri imali jednaku težinu u ukupnoj oceni.

Podaci su ažurirani do 14. avgusta 2025. godine i prikupljeni iz izvora kao što su IQAir, Svetska zdravstvena organizacija, OpenStreetMap, Open Charge Map i World Population Review. U slučajevima kada nisu bili dostupni podaci za određeni indikator, dodeljen je rezultat nula. Metodologija istraživanja podrazumeva normalizaciju rezultata svakog indikatora u rasponu od 0 do 1, a ukupni skor je sabiran do maksimalnih 100 poena. Na vrhu evropske liste nalaze se London, Glazgov i Hamburg, dok je Bukurešt zauzeo pretposlednje mesto.

Ovaj indeks ukazuje na značajan zaostatak Beograda za evropskim gradovima u zelenoj tranziciji i ističe potrebu za ulaganjima u infrastrukturu, obnovljive izvore energije i unapređenje kvaliteta vazduha, kako bi se obezbedio standard života primeren modernoj evropskoj prestonici.

Pročitaj još

U Trendu