U jednoj od epizoda emisije “Sjenke” koja se emituje na jednoj crnogorskoj televiziji, novinarka Ana Raičković pričala je o tome kakva je bila uloga Slobodana Kašćelana i Radoja Zvicera ubistvu Nikole Stanišića, ali i kako je Kašćelan organizovao ilegalan prelazak granice osoba osumnjičenih za više likvidacija.
– Prema optužnici, kriminalnu grupu koja je ubila Stanišića su formirali Kotorani Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. U noći između 2. i 3. avgusta predočili su Stanišiću da neće dočekati dan i uslišili molbu žrtve da se pomoli. Upravo u trenutku dok se molio, u glavu su ispalili više hitaca. U obrzaloženju optužnice stoji čak i da je vođa kavčana Radoje Zvicer tražio, a što su članovi krimianlne grupe i prihvatili da Stanišić ne bude ubijen 2. avgusta jer je tada bio svetac, već su čekali da prođe ponoć – ispričala je Raičković u emisiji.
Ova crnogorska novinarka je poznata po tome što iznosi u javnost manje poznate detalje o informacijama vezanim za likvidacije u ratu “škaljarskog” i “kavačkog” klana.
Kako je dalje navela, crnogorski istražitelji su sredinom aprila 2021. godine, kada su analizirali prvi paket kriptovane Skaj komunikacije koja im je dostavljena iz Europola, po nalogu tadašnjih čelnika Specijalnog državnog tužilaštvu izveli akciju hapšenja pripadnika “kavačkog” kriminalnog klana, među kojima je bio i Kašćelan. Nedugo nakon hapšenja, predstavnici Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije saopštili su da su pripadnici te kriminalne organizacije, prema dokazima koje imaju, odgovorni za smrt Podgoričanina Nikole Stanišića u avgustu 2020. godine.
Prema optužnici, kriminalnu grupu koja je ubila Stanišića su formirali Kotorani Slobodan Kašćelan, Radoje Zvicer.
Naime, Slobodan Kašćelan sumnjao je da ga Nikola Stanišić prati, zbog čega je i tražio likvidaciju tog Podgoričanina, a sve to proizilazi iz spisa koje su crnogorskim istražiteljima dostavile kolege iz Europola.
“Iz međusobne komunikacije se može zaključiti da je S.N. određen za jednu od meta iz razloga jer organizator K.S. smatra da ga to lice prati i posmatra”, piše u rješenju Apelacionog suda, kojim je produžen pritvor navodnom vođi kavačkog kriminalnog klana Kašćelanu, njegovom tjelohranitelju Vladimiru Vučkoviću (46) i Zoranu Kažiću (46), zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo teško ubistvo.
Za otmicu i svirepo ubistvo Stanišića policija i Specijalno državno tužilaštvo sumnjiče i Radoja Zvicera, Dragana Кneževića, Miloša Radonjića, Srđana Juriševića, Radoja Živkovića, Zdravka Perunovića, Milana Vujotića, Aleksandra Dragićevića, Milana Кneževića, Darka Prelevića i Krsta Maroša.
Prema tim spisima, Podgoričanina su 1. avgusta 2020. godine, oko 16 časova, oteli Vučković, Jurišević i Radonjić, i to nakon što im je Kažić javio da je Stanišić izašao iz svoje kuće i da se kreće putnim pravcem Kotor-Trojica-Vrmac.
Foto: MUP
Vezali, tukli, mučili pa ubili
Kako se navodi u spisima oni su Stanišića, vezali, brutalno tukli, pa ubili.
“Okrivljeni V. V., J. S. i R. M. presreli su oštećenog, koji se kretao motorom i istom zadali najmanje jedan udarac metalnom šipkom u predelu glave i oborili ga na zemlju… vezali konopom i zadali mu više udaraca po glavi i telu, nakon čega su ga smestili u vozilo i krenuli prema Njegušima… mučili su ga udarajući ga nogama u predelu glave i sedeći na njega”, navodi se u spisima.
Stanišića su, prema toj dokumentaciji, mučili i u noći između 1. i 2. avgusta 2020. godine, a svemu je prisustvovao i Kašćelan.
“Tako što su ga skidali golog, zadavali mu udarce kako bi od njega saznali za koga radi, gde su štekovi i oružje pripadnika suprotstavljenih kriminalnih organizacija, nakon čega su tokom noći 2/3. 8. 2020. godine oštećenom kazali da će ga ubiti, te mu dozvolili da se pomoli i u trenutku dok se molio u istog ispalili više projektila iz vatrenog oružja i lišili ga života, nakon čega se okrivljeni J.S. i K.S. vraćaju”, piše u spisima.
Objašnjeno je i da su članovi kavačkog kriminalnog klana preko kriptovane SKY ECC aplikacije dogovarali su ubistvo Stanišića.
“I radi realizacije plana međusobno podelili uloge i zadatke koje pojedina lica treba da obavljajuju prilikom pripremanja i izvršenja krivičnog dela na štetu S.N.”, navodi se u optužnici.
Snimali svirepi zločin
Istražitelji su iz presretnute komunikacije utvrdili i da su osumnjičeni razmenjivali fotografije mučenja Stanišića, a pomogle su im i poruke koje su razmenili.
“Iz ovih poruka se jasno vidi ko je presreo oštećenog, ko ga je udarao i ko ga je vezao. Da je izvršeno krivično delo teško ubistvo na štetu S.N. utvrđuje se iz same komunikacije između prijavljenih, iz koje komunikacije se utvrđuje da su oštećenom napravili zasedu u cilju lišenja života, te da su mu nakon toga naneli nepotrebne patnje i bol, a obzirom da iz poruka proizilazi da su izvršioci dobili uputstva da oštećenog biju, ispituju čitavu noć, kako bi od njega izvukli sve, uključujući štekove oružja suprotstavaljene kriminalne organizacije”, piše u spisima.
U rešenju piše i da se iz te komunikacije utvrđuje da je zlostavljanje i mučenje, odnosno nanošenje nepotrebne patnje i bola, vršeno u periodu od 1. avgusta 2020. – kada su napravljene fotografije vezanog i prebijenog Stanišića, do noći između 2. i 3. avgusta 2020. godine.
Zbog ovog zločina su 20. aprila uhapšeni Kašćelan i još pet osoba.
Podsetimo, Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici kojom su Radoje Zvicer i još četvorica optuženih osuđeni zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca kokaina. Iz Apelacionog suda saopšteno je da su kao neosnovane odbijene žalbe branilaca optuženih i Specijalnog državnog tužilaštva.
Radoje Zvicer je, kao organizator kriminalne grupe, pravosnažno osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 16 godina. Milan Vujotić i Dragan Knežević osuđeni su na po 11 godina zatvora, dok su Slobodan Kašćelan i Igor Božović osuđeni na po 13 godina zatvora.
Strani državljanin (36) zadržan je 48 sati zbog sumnje na davanje mita policiji u Beogradu.
Azerbejdžanac star 36 godina uhapšen je u Beogradu zbog sumnje da je pokušao da podmiti policajca. Prema informacijama iz istrage, on je navodno ponudio novac službeniku Uprave za strance Policijske uprave za grad Beograd. To se dogodilo u trenutku kada je policajac, u okviru svojih ovlašćenja, trebalo da izvrši službenu radnju koju inače ne bi smeo da uradi.
Detalji pokušaja davanja mita u Beogradu
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP i Službe za borbu protiv korupcije, zajedno sa Upravom za strance, sproveli su ovu akciju u saradnji sa Policijskom upravom za grad Beograd. Sve je urađeno po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije. Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 časova. Nakon toga, on će uz krivičnu prijavu biti priveden Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
Borba protiv korupcije u Beogradu
Ova akcija deo je šire borbe protiv korupcije i finansijskog kriminala u Srbiji. Nadležni organi ističu da su odlučni da efikasno reaguju na svaki pokušaj davanja mita državnim službenicima. Davanje mita je ozbiljno krivično delo koje može imati ozbiljne posledice po osumnjičene, naglašavaju iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Pored toga, saradnja između različitih policijskih i pravosudnih institucija pokazuje posvećenost države suzbijanju korupcije. Konačno, slučaj pokušaja davanja mita policajcu u Beogradu još jednom pokazuje koliko je važno prijaviti svaki sumnjiv pokušaj uticaja na službena lica.
Državljanin Bugarske V.P. saslušan zbog sumnje da je napao 25-godišnjaka na Paliluli, predloženo zadržavanje u pritvoru.
Slučaj napad u Beogradu pokrenuo je dodatnu pažnju javnosti nakon što je državljanin Republike Bugarske, V.P. (33), saslušan u Višem javnom tužilaštvu u glavnom gradu. On se tereti da je 17. septembra 2026. godine na teritoriji opštine Palilula počinio silovanje na štetu 25-godišnjeg muškarca.
Istraga je sprovedena zbog ozbiljnosti događaja i okolnosti pod kojima se incident odigrao. Nakon što mu je izložena sumnja za napad u Beogradu, V.P. je negirao izvršenje krivičnog dela. Tokom saslušanja detaljno je izneo svoju odbranu pred tužiocem.
Tok saslušanja i predlog za pritvor
Nakon što je osumnjičeni izneo svoju verziju događaja, tužilaštvo je odlučilo da predloži određivanje pritvora sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu. Kao glavni razlozi navedeni su opasnost od bekstva i mogućnost da bi V.P. mogao ponoviti krivično delo u kratkom vremenskom periodu.
Pritvor je predložen kako bi se proces istrage nastavio bez ometanja i kako bi se sprečile moguće nove posledice. Pored toga, ovakva odluka je uobičajena u slučajevima gde postoji rizik da osumnjičeni utiče na svedoke ili ošteti tok postupka.
Dalji koraci u postupku
Narednih dana očekuje se odluka sudije o tome da li će V.P. biti zadržan u pritvoru ili će se braniti sa slobode. Tokom ovog perioda, tužilaštvo će nastaviti prikupljanje dokaza i svedočenja kako bi se utvrdile sve okolnosti napada u Beogradu.
Podsećamo, slučajevi ovog tipa izazivaju veliku pažnju zbog svoje ozbiljnosti i društvene osude. Postupci pred Višim javnim tužilaštvom i sudom sprovode se u skladu sa zakonima Republike Srbije, uz poštovanje prava svih učesnika u postupku.
Film može imati milionski budžet, poznate glumce i čitavu ekipu ljudi zaduženih za svaki detalj, ali čak ni tada sve ne prođe bez greške.
Neke filmske greške toliko su dobro skrivene da ih većina gledalaca uopšte ne primeti tokom prvog gledanja.
„Gladijator“ i detalj koji nije trebalo da se vidi
U filmu „Gladijator“ iz 2000. godine postoji scena u kojoj se tokom akcije može primetiti deo opreme koji pripada modernoj filmskoj produkciji, a ne antičkom Rimu.
Takvi detalji posebno su zanimljivi jer se pojavljuju u filmovima čija je scenografija pažljivo napravljena da gledaoce ubedi da su otputovali hiljadama godina u prošlost.
„Titanik“ i frizura koja se menja
U „Titaniku“ gledaoci su primetili brojne sitne kontinuitetske greške — detalje koji se razlikuju između dva kadra iste scene. Položaj kose, odeće ili predmeta može se promeniti u samo nekoliko sekundi.
To je jedan od najčešćih tipova filmskih grešaka.
„Hari Poter“ i predmeti koji menjaju mesto
U filmovima o Hariju Poteru pažljivi gledaoci mogu pronaći čitav niz sitnih grešaka kontinuiteta. Predmet koji je u jednom kadru na jednom mestu u sledećem može završiti negde drugde, a da likovi nisu ništa pomerili.
Zašto se ovakve greške dešavaju?
Snimanje filma često traje nedeljama ili mesecima, a ista scena može biti snimana iz više uglova i u različitim trenucima.
Glumci ponavljaju iste pokrete, ekipa pomera kamere, menjaju se rekviziti, a montažeri kasnije od velikog broja snimljenog materijala sastavljaju nekoliko minuta gotove scene.
Zato je gotovo nemoguće da baš svaki detalj ostane identičan.
A upravo zbog toga, sledeći put kada gledate omiljeni film, obratite pažnju na pozadinu. Možda ćete primetiti nešto što je promaklo čitavoj filmskoj ekipi.