Connect with us

Domaće

Venecuela izvezla 1,09 miliona barela nafte dnevno u martu, rast u odnosu na februar

Proizvodnja sirove nafte dostigla 1,1 milion barela dnevno, dok je izvoz petrohemikalija iznosio 360.000 barela

Published

on

Proizvodnja sirove nafte dostigla 1,1 milion barela dnevno, dok je izvoz petrohemikalija iznosio 360.000 barela

Venecuela je u martu 2026. godine izvezla u proseku 1,09 miliona barela sirove nafte i goriva dnevno, prema podacima agencije Rojters. Ovo je prvi put za šest meseci da dnevni izvoz premašuje milion barela, dok je proizvodnja sirove nafte dostigla 1,1 milion barela dnevno. U poređenju sa februarom, kada je izvoz iznosio 737.000 barela dnevno, martovski rezultati predstavljaju značajan rast. Veći deo izvoza bio je usmeren ka Indiji, dok se deo nafte skladištio u rezervoarima na Karibima. Istovremeno, Venecuela je izvezla 360.000 barela petrohemikalija i nusproizvoda dnevno, što je manje nego u februaru, kada je taj izvoz iznosio 463.000 barela dnevno. Proizvodnja sirove nafte u martu povećana je na 1,1 milion barela dnevno, u odnosu na 942.000 barela u februaru. Iako su ovi rezultati bolji u odnosu na poslednjih nekoliko godina, Venecuela je još uvek daleko od rekordnih 3 miliona barela dnevno iz devedesetih godina kada je državna kompanija PDVSA ostvarivala najveću proizvodnju. Preokret u izvoznim rezultatima dogodio se nakon što su Sjedinjene Američke Države počele selektivno da ukidaju sankcije prema Venecueli, što je omogućilo promene u zakonodavstvu i olakšalo nova ulaganja svetskih naftnih kompanija. Britanski Šel je u poodmaklim pregovorima sa venecuelanskom vladom za razvoj četiri velika gasna polja u blizini Trinidada i Tobaga, uključujući gasno polje Dragon, kapaciteta 119 milijardi kubnih metara. Planirano je da konačna investiciona odluka za ovaj projekat bude doneta do kraja godine. Šel takođe želi pristup poljima koja su deo projekta Mariskal Sukre, ukupnog kapaciteta 340 milijardi kubnih metara, dok je polje Loran, sa 206 milijardi kubika, deo prekograničnog područja sa Trinidadom. Ukupne kombinovane rezerve ovih polja procenjuju se na 566 milijardi kubnih metara.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Više od 1.000 zahteva za lizing tokom Sajma automobila, rast interesovanja za električna i hibridna vozila

Više od 1.000 lizing zahteva u sedam dana sajma, subvencije za električna vozila brzo potrošene, tržište ubrzano menja strukturu

Published

on

By

Više od 1.000 lizing zahteva u sedam dana sajma, subvencije za električna vozila brzo potrošene, tržište ubrzano menja strukturu

Više od 1.000 zahteva za lizing podneto je za samo sedam dana tokom Sajma automobila u Beogradu, pokazuju podaci Asocijacije lizing kompanija Srbije (ALCS). Ovi rezultati potvrđuju da lizing postaje dominantan model finansiranja pri kupovini vozila, dok je istovremeno zabeležen snažan rast interesovanja za električna i hibridna vozila na tržištu Srbije.

Sajam automobila je dodatno podstakao transformaciju tržišta, pri čemu električna i hibridna vozila beleže sve veće učešće u ukupnoj prodaji, što doprinosi dekarbonizaciji i podmlađivanju voznog parka. Posebno se ističe trend rasta prodaje manjih gradskih modela električnih i hibridnih vozila, koji postaju dostupniji zahvaljujući nižim cenama i široj ponudi, kao i ulasku novih brendova sa azijskog tržišta.

Dodatni značaj ima činjenica da se državni fond za subvencije električnih i hibridnih vozila troši u veoma kratkom roku, što prema ocenama industrije ukazuje na rastuću tražnju za ekološki prihvatljivim rešenjima. Zbog toga je zaključeno da bi trebalo povećati iznos fonda za subvencije i paralelno razvijati infrastrukturu za punjenje električnih vozila.

“Više od 1.000 zahteva za lizing tokom Sajma potvrđuje da lizing postaje jedan od najtraženijih modela finansiranja”, izjavio je Bojan Vračević, predsednik Upravnog odbora ALCS. Kako navode iz industrije, saradnja sa Srpskom asocijacijom uvoznika vozila i delova omogućava razvoj inicijativa koje podstiču uvoz ekološki prihvatljivih modela i ograničavaju vozila sa negativnim uticajem na životnu sredinu i bezbednost.

Tržišna konkurencija dodatno utiče na proizvođače, naročito evropske, koji sada unapređuju kvalitet, šire ponudu i prilagođavaju cene. “Povećana konkurencija podstiče proizvođače da unaprede ponudu, dok lizing kompanije kroz nove tehnologije i bolja korisnička iskustva dodatno razvijaju svoje usluge”, rekao je Ivan Jauković, potpredsednik UO ALCS.

Važan pomak predstavlja i digitalizacija, koja omogućava da se kompletan proces od odobrenja finansiranja do registracije vozila obavi elektronski, uz podršku Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije za privredne registre.

Zaključak industrije je da tržište automobila u Srbiji ulazi u novu razvojnu fazu, gde električna i hibridna vozila, uz podršku lizinga i državnih subvencija, dobijaju sve značajniju ulogu. Nastavak rasta, prema procenama učesnika, zavisiće od kontinuiteta državnih podsticaja, razvoja infrastrukture i mogućnosti tržišta da odgovori na rastuće zahteve kupaca.

Pročitaj još

Domaće

Galaksija kup dodelio nagrade od 25.000 evra najboljim timovima iz Novog Sada, Niša i Čačka

Na jubilarnom takmičenju učestvovalo 29 timova iz 17 škola, pobednici dobili Mejkers lab i novčane nagrade

Published

on

By

Na jubilarnom takmičenju učestvovalo 29 timova iz 17 škola, pobednici dobili Mejkers lab i novčane nagrade

Na desetom Galaksija kupu, najvećem nacionalnom takmičenju elektrotehničkih srednjih škola u Srbiji, održanom u Zaječaru, nagradni fond premašio je 25.000 evra, a nagrade su dodeljene najboljim timovima iz Novog Sada, Niša i Čačka. U izuzetno jakoj konkurenciji 29 timova iz 17 škola, prva tri mesta i šest specijalnih priznanja dodeljena su za inovativna tehnološka rešenja sa značajnim potencijalom primene.

Prvo mesto osvojio je projekat „VERBO ASSISTANT – Versatile Embedded Realtime Biofeedback Operator“, digitalni prenosni logopedski uređaj, koji su razvili učenici Elektrotehničke škole „Mihajlo Pupin“ iz Novog Sada, Robert Frič i Matej Fejdi, uz podršku nastavnika Novice Gutovića i mentora Milivoja Bulajića iz kompanije Bosch Srbija. Ovaj uređaj omogućava deci sa govornim poteškoćama redovno i pravilno vežbanje kod kuće, uz podršku veštačke inteligencije. Nagradu je dodelila Svetana Bunčić, direktorka Identiteta i komunikacija UniCredit Bank.

Drugo mesto pripalo je timu iz Niša iz Elektrotehničke škole „Mija Stanimirović“, koji su činili Petar Kostić, Mihajlo Dinić i Aleksandar Đorđević, za projekat „NeoRov – Zaroni u skrivene dubine bez rizika“. Višenamenski podvodni dron razvijen je uz podršku nastavnice Ivane Blagojević i mentora Igora Erića iz Nordeusa, a nagradu je uručila Aleksandra Savić iz Bosch Srbija.

Treće mesto zauzeo je tim Tehničke škole iz Čačka: Dušan Đukić, Matija Dragić i Lazar Minić, sa projektom „InvaDrive“, pametnim električnim invalidskim kolicima sa IoT kontrolom, senzorima bezbednosti i mobilnom aplikacijom. Njihov rad podržali su nastavnik Nikola Bošković i mentor Mladen Dulanović iz Nordeusa, a nagradu je uručila Ivana Radan iz CWP Europe.

Pobednički tim iz Novog Sada osvojio je Mejkers lab, učionicu budućnosti, i Galaksija računare, dok su svi nagrađeni dobili vredne novčane nagrade za škole i pojedince, kao i dvodnevnu posetu Beogradu sa obilaskom sedišta kompanija UniCredit Bank, Bosch Srbija i Nordeus. Svi finalisti nagrađeni su vaučerima za tehnološku opremu, čime je obezbeđeno ulaganje u škole i nastavnike za naredni ciklus takmičenja. Ukupna vrednost nagrada i ulaganja prevazilazi 25.000 evra.

Matej Fejdi iz pobedničkog tima izjavio je: „Veoma smo uzbuđeni i srećni. Iščekivanje odluke bilo je intenzivno, a s obzirom na to da nam je ovo prvo učešće na Galaksija kupu, nismo imali velika očekivanja, zbog čega nas je ova pobeda dodatno prijatno iznenadila.“ Njegov kolega Robert Frič poručio je budućim učesnicima da ne treba da osećaju strah, jer je organizacija na izuzetno visokom nivou.

Petar Kostić iz drugoplasiranog tima iz Niša naglasio je značaj kontinuiteta: „Ovo mi je treće učešće i druga nagrada za drugo mesto, što potvrđuje koliko je ovo takmičenje važno za naš razvoj. Galaksija kup nije obično takmičenje, već mesto gde mladi ljudi mogu da se razvijaju i stvaraju nova poznanstva i rastu zajedno sa Galaksija kupom.”

Matija Dragić iz trećeplasiranog tima iz Čačka istakao je: „Uložili smo mnogo truda i rada, tako da ne možemo reći da nas je plasman iznenadio. Ciljali smo najviši rezultat, ali smo ujedno bili svesni koliko je ovogodišnja konkurencija bila jaka.“

Ove nagrade i priznanja predstavljaju značajan podsticaj za dalji razvoj inovacija među mladima i jačanje veze između obrazovanja i privrede, sa ukupnim ulaganjem koje prevazilazi 25.000 evra.

Pročitaj još

Domaće

Nelt Grupa investirala više od 15 miliona evra u logistiku i partnerstva u prvoj godini strategije

Kompanija proširila saradnju na regionalnim tržištima i planira ubrzani rast prihoda na više od 2 milijarde evra do 2030.

Published

on

By

Kompanija proširila saradnju na regionalnim tržištima i planira ubrzani rast prihoda na više od 2 milijarde evra do 2030.

Nelt Grupa je tokom prve godine implementacije strategije „Ascend 2030“ uložila više od 15 miliona evra u razvoj logističke infrastrukture, dodatno ojačala svoj portfolio i proširila partnerstva na regionalnim tržištima, saopštila je kompanija na konferenciji na Jahorini. Ulaganja su obuhvatila otvaranje novog distributivnog centra u Tirani i proširenje kapaciteta u Bijeljini, dok je farmaceutsko poslovanje dodatno istaknuto kao ključni segment rasta.

Od usvajanja nove strategije, Nelt Grupa je proširila saradnju sa principalima kao što su Chips Way i Waltz u Bosni i Hercegovini, JTI i Alka Group (Elephant Brand) u Albaniji, Bambi u Severnoj Makedoniji, Mondelez, Nestle, Colgate, Beiersdorf i Perfetti u Africi, kao i Revlon, Vitamin Horgoš i Jaffa u Srbiji. Na srpskom tržištu logistička saradnja sa kompanijom Coca-Cola HBC je proširena, a logističke i farmaceutske usluge beleže dalji rast obima i partnerstava.

Marko Cilić, izvršni finansijski direktor i v.d. generalnog direktora, izjavio je da Nelt Grupa nastavlja sa investicijama u ljude, organizaciju i razvoj sopstvenih brendova, sa jasnim fokusom na disciplinu u poslovanju, razvoj infrastrukture i snažna partnerstva. „Ulazimo u narednu fazu implementacije strategije sa jasnim fokusom na disciplinu u poslovanju, razvoj infrastrukture i snažna partnerstva. Nastavljamo sa našim usponom ka održivom i ubrzanom rastu, uz istovremeno ulaganje u ljude, organizaciju i razvoj sopstvenih brendova“, rekao je Cilić.

Kompanija ističe da su brendovi Neoplanta, Baby Food Factory, Chips Way i Candy Factory Angola lideri u svojim kategorijama, sa kontinuiranim ulaganjima u inovacije i globalno pozicioniranje. Nebojša Šaponjić, osnivač i suvlasnik Nelta, izjavio je: „Tokom 33 godine postojanja, Nelt Grupa je izrasla u lidera distribucije, logistike i proizvodnje sopstvenih brendova. Naš rast zasniva se na kontinuiranoj investiciji u ljude, inovacije i prilagođavanje tržištima. Imamo zdrave temelje za dugoročno održiv uspeh.”

Cilj strategije „Ascend 2030“ ostaje ubrzan rast prihoda na više od 2 milijarde evra kroz investicije, akvizicije, nova partnerstva i brend inovacije. U narednom periodu, Nelt Grupa će biti fokusirana na digitalizaciju poslovanja implementacijom SAP S/4HANA sistema, standardizaciju procesa, ESG projekte, logističku integraciju regionalnih tržišta i dalja ulaganja u infrastrukturu i razvoj zaposlenih.

Pročitaj još

U Trendu