Connect with us

Domaće

Srpska energetika beleži manjak struje zbog rekordne letnje potrošnje i niskog Dunava

Dnevna potrošnja struje premašila 105 miliona kilovata, a domaća proizvodnja ograničena na 85-90 miliona kilovata zbog klimatskih i infrastrukturnih izazova

Objavljeno pre

,

Srpska energetika beleži manjak struje zbog rekordne letnje potrošnje i niskog Dunava – manjak struje u Srbiji Foto Izvor: Pixabay / distelAPPArath

Dnevna potrošnja struje premašila 105 miliona kilovata, a domaća proizvodnja ograničena na 85-90 miliona kilovata zbog klimatskih i infrastrukturnih izazova

Srbija se tokom letnjih meseci suočila sa značajnim deficitom električne energije, što je izazvalo zabrinutost zbog stabilnosti snabdevanja. Ključni problem, manjak struje u Srbiji, postao je očigledan kada je dnevna potrošnja premašila 105 miliona kilovata, dok su pogoni u zemlji mogli da proizvedu samo 85-90 miliona kilovata dnevno. To je rezultiralo kontinuiranim uvozom struje već više od mesec dana, potvrđujući slabosti u domaćoj proizvodnji koje su nastale tokom decenija neulaganja.

Extremne vrućine i istorijski nizak nivo Dunava dodatno su pogoršali situaciju, jer su ograničili rad ključnih hidroelektrana i termalnih postrojenja. Na primer, Đerdap 1 je radio sa svega 25 odsto kapaciteta. Voda je nedostajala i za hlađenje u termoelektranama u Kostolcu, dok je situacija bila nešto povoljnija kod energana u okolini Šapca zahvaljujući nivou reke Save. Pored toga, problemi sa vodostajem Dunava otežali su i transport dizela i uglja, što je dodatno smanjilo efikasnost energetskog sistema.

Uzroci manjka struje u Srbiji i poremećaji na tržištu

Osim povećane potrošnje, manjak struje u Srbiji je rezultat više istovremenih faktora. Kao rezultat ekstremnih klimatskih uslova i globalnog rasta cena energenata, došlo je do poremećaja u snabdevanju. Na svetskom tržištu, zbog rata u Iranu, cene nafte i gasa su porasle, što je povećalo troškove domaćih energetskih preduzeća. S druge strane, zbog niskih vodostaja, region je beležio smanjenje proizvodnje struje, a lokalna razmena i uvoz električne energije bili su otežani. Cena struje na berzi povremeno je premašivala 600 evra za megavat, povećavajući pritisak na budžet i privredu.

Dugogodišnja praksa oslanjanja na termoelektrane i hidroelektrane pokazala se neodrživom. Kvalitet domaćeg uglja opada, a rezerve su sve manje, što dodatno ograničava rad najvećih energetskih objekata poput TE Nikola Tesla. Pored toga, rečni transport uvoznog uglja gotovo je obustavljen, što je dodatno limitiralo proizvodne kapacitete baš u trenutku kada su potrošačke potrebe bile najveće.

Investicije i promene u energetskom sektoru

Stručnjaci ukazuju da je rešenje za manjak struje u Srbiji započinjanje novog investicionog ciklusa u energetici, sa naglaskom na izgradnju novih proizvodnih pogona i energetskih skladišta. Posebno se ističe potreba za diversifikacijom izvora, sa fokusom na obnovljive izvore energije poput sunca, vetra i vodonika. Planira se izgradnja reverzibilnih hidroelektrana, kao što je Bistrica, i razmatra se potencijalno sporni projekat Đerdap 3. Takođe, otvoreno je pitanje izgradnje nuklearne elektrane, uz procenu efekata po životnu sredinu.

Novi koncept srpske energetike podrazumeva prelazak sa uglja na čistije izvore, kao što su gasne elektrane i savremene hidroelektrane. Termoelektrane će se koristiti do kraja svog životnog veka, ali je jasno da one više ne mogu da budu okosnica sistema. Kao rezultat teških okolnosti i više istovremenih kriza, postalo je očigledno da su duboke i dobro osmišljene investicije neophodne za buduću energetsku sigurnost Srbije.

Šira regionalna i evropska nestabilnost, uz klimatske promene i rast cena energenata, ukazuju da je potreban hitan zaokret ka održivijim rešenjima i povećanju kapaciteta. Manjak struje u Srbiji u 2026. godini jasno je signalizirao da bez modernizacije i diverzifikacije nema trajne energetske stabilnosti.

Pročitaj još

Domaće

Slovenačka Ilirika prvi strani član Zagrebačke berze kroz pristup na daljinu

Ilirika iz Slovenije ušla na Zagrebačku berzu, signalizirajući jačanje regionalne integracije tržišta kapitala

Objavljeno pre

,

Objavio:

Slovenačka Ilirika prvi strani član Zagrebačke berze kroz pristup na daljinu

Ilirika iz Slovenije ušla na Zagrebačku berzu, signalizirajući jačanje regionalne integracije tržišta kapitala

Slovenačka investiciona kuća Ilirika postala je prvi strani član Zagrebačke berze kroz pristup na daljinu, što predstavlja značajan iskorak za hrvatsko tržište kapitala. Ova odluka doneta je tokom avgusta 2026. godine, a Zagrebačka berza je zvanično potvrdila prijem Ilirike kao prvog međunarodnog člana. Ilirika, sa više od 35 godina iskustva na tržištima kapitala, sada ima priliku da proširi svoje usluge i omogući lakši pristup hrvatskom tržištu investitorima iz regiona.

Prvi strani član Zagrebačke berze i značaj za tržište

Ovim potezom, Zagrebačka berza šalje jasnu poruku o otvorenosti tržišta i spremnosti za prekograničnu integraciju. Prvi strani član Zagrebačke berze dobio je ovaj status putem tzv. „pristupa na daljinu“, što znači da Ilirika može obavljati posredničke aktivnosti bez fizičkog prisustva na teritoriji Hrvatske. Pre svega, ovaj model članstva omogućava veću fleksibilnost i smanjenje troškova za strane investicione kuće.
Prema zvaničnom saopštenju, Ivana Gažić, predsednica Uprave Zagrebačke berze, naglasila je da prijem Ilirike predstavlja konkretan korak ka snažnijoj integraciji hrvatskog i slovenačkog tržišta kapitala. „Ovaj potez ima poseban značaj jer proširuje mrežu međunarodnih posrednika koji mogu investitorima omogućiti lakši pristup hrvatskom tržištu“, izjavila je Gažić. Takođe, istakla je da integracija tržišta funkcioniše u oba smera, jer hrvatske investicione kuće već godinama posluju na Ljubljanskoj berzi.

Potencijal za regionalnu saradnju i sledeći koraci

Zagrebačka berza očekuje da će uvođenje prvog stranog člana dodatno motivisati druge međunarodne posrednike da razmotre ulazak na hrvatsko tržište. Ovo otvara prostor za dublju regionalnu saradnju i integraciju, što bi moglo doprineti većoj likvidnosti i raznovrsnosti instrumenata dostupnih investitorima. S druge strane, iskustvo slovenskih kompanija na regionalnim berzama pokazuje da ovakvi koraci doprinose transparentnosti i konkurentnosti tržišta.
Treba naglasiti da sticanje statusa člana Zagrebačke berze ne znači automatski početak trgovanja. Ilirika je u obavezi da u roku od tri meseca ispuni sve tehničke i regulatorne uslove kako bi mogla da omogući trgovanje svojim klijentima na hrvatskoj berzi. Prvi strani član Zagrebačke berze time postavlja nove standarde za buduće međunarodne učesnike.

Širi značaj za tržište kapitala jugoistočne Evrope

Pristup na daljinu, kao model članstva, omogućava investicionim kućama da efikasnije pristupe tržištima u regionu bez potrebe za otvaranjem lokalnih kancelarija. Ovakva praksa može podstaći veću integraciju tržišta kapitala u jugoistočnoj Evropi, što je u skladu sa evropskim trendovima finansijske saradnje. Konačno, ulazak Ilirike na Zagrebačku berzu mogao bi da podstakne i druge berze u regionu da razmotre slične modele, čime bi se povećala konkurencija i poboljšala ponuda za investitore.

Pročitaj još

Domaće

Tranzit brodova kroz Ormuski moreuz prelazi na omansku rutu, Iran gubi prihode

Više od 80 odsto brodova koristi omanski koridor, američke snage obezbeđuju prolaz dok Iran gubi mogućnost naplate putarine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tranzit brodova kroz Ormuski moreuz prelazi na omansku rutu, Iran gubi prihode

Više od 80 odsto brodova koristi omanski koridor, američke snage obezbeđuju prolaz dok Iran gubi mogućnost naplate putarine

Ormuski moreuz predstavlja jedno od najvažnijih svetskih pomorskih čvorišta, a kontrola nad njim dugo je bila predmet rivalstva između Irana i Sjedinjenih Država. Prema najnovijim podacima kompanije Kpler, koja prati kretanje brodova na osnovu satelitskih i transponder signala, tokom poslednje dve nedelje više od 80 odsto tranzita brodova kroz Ormuski moreuz odvijalo se omanskom rutom. Ovaj koridor, koji su odobrile Ujedinjene nacije, nalazi se duž severne obale Omana i ključan je za globalni transport nafte.

Promena navika brodara i uticaj na prihode Irana

Iran je tokom proteklih meseci pokušavao da zadrži kontrolu nad moreuzom, insistirajući da brodovi koriste rutu bližu njegovoj obali. Međutim, većina brodova sada ignoriše zahteve Irana i bira omansku rutu, oslanjajući se na zaštitu američkih ratnih brodova koji patroliraju tim područjem. Kao rezultat toga, Iran je izgubio mogućnost da naplaćuje putarine za prolazak kroz svoju preferiranu rutu, što je ranije tokom proleća bio značajan izvor prihoda. S druge strane, ovakva promena u strukturi tranzita predstavlja oštar zaokret u odnosu na situaciju od pre mesec dana, kada je gotovo sav brodski saobraćaj prolazio rutom koju je favorizovao Iran.

Američke snage pojačavaju prisustvo, Iran bez naplate putarine

Sjedinjene Države su intenzivirale pomorsko prisustvo u regionu, prateći sva plovila koja koriste Ormuski moreuz. Zahvaljujući tome, brodari se osećaju sigurnije i spremni su da ignorišu iranske zahteve, uprkos brojnim incidentima u kojima je Iran napadao brodove duž severne obale Omana. Prema izveštaju Kplera, proteklih nedelja nije zabeležena uspešna naplata putarine od strane Irana, iako je istekom Memoranduma o razumevanju između SAD i Irana formalno omogućeno da Iran pokuša da obnovi tu praksu.

Implikacije za globalno tržište nafte i pomorski saobraćaj

Ovakve promene utiču i na globalno tržište nafte, jer Ormuski moreuz predstavlja ključnu tačku za transport sirove nafte iz regiona Bliskog istoka. Prema podacima sa terena, američke snage izveštavaju o znatno većem obimu transporta nafte kroz omansku rutu nego što su ranije procene pokazivale. Zbog toga, pomorski operateri sada preferiraju sigurnost koju pruža međunarodno priznata trasa, čak i uz povećane tenzije u regionu. Pored toga, Iran ne uspeva da ekonomski kapitalizuje na svom geografskom položaju kao što je to bio slučaj pre samo nekoliko meseci.

Regionalni balans moći i dalji razvoj situacije

Borba za kontrolu Ormuskog moreuza ostaje centralno pitanje regionalne bezbednosti i energetskog tržišta. Iako Iran i dalje tvrdi da kontroliše moreuz, aktuelni podaci ukazuju na gubitak operativne i ekonomske prednosti u korist američkog prisustva i omanske rute. Konačni ishod zavisiće od daljih političkih i bezbednosnih dešavanja, ali trenutna situacija jasno pokazuje da je većina brodara povukla rizičan kapital iz iranske putarine, što direktno utiče na prihode i strateški uticaj Teherana.

Pročitaj još

Domaće

Nafta brent premašila 91 dolar, evropske berze beleže različite trendove

Cene nafte i gasa rastu dok investitori prate inflaciju u evrozoni i monetarnu politiku Federalnih rezervi SAD

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nafta brent premašila 91 dolar, evropske berze beleže različite trendove – cena nafte brent

Cene nafte i gasa rastu dok investitori prate inflaciju u evrozoni i monetarnu politiku Federalnih rezervi SAD

Cena nafte brent premašila je prag od 91 dolar po barelu, što dodatno utiče na globalna tržišta energenata i investicione odluke širom Evrope. U 9.30 časova, brent je zabeležio rast od 0,82 odsto i dostigao 91,746 dolara, dok je američka WTI nafta porasla za 0,88 odsto na 85,646 dolara. Ovo kretanje dolazi u trenutku kada investitori čekaju ključne podatke o inflaciji u evrozoni i zapisnik sa poslednje sednice Federalnih rezervi Sjedinjenih Američkih Država, koji bi mogao uticati na dalje kretanje kamatnih stopa.

Evropski berzanski indeksi danas su neujednačeni. Nemački DAX pao je za 0,11 odsto, dok je milanski FTSE MIB zabeležio pad od 0,08 odsto. S druge strane, francuski CAC 40 porastao je za 0,19 odsto, britanski FTSE 100 za 0,02 odsto, a ruski MOEX za 0,28 odsto. Takav raspored pokazuje različite reakcije evropskih tržišta na aktuelne ekonomske vesti, posebno na rast cena energenata i iščekivanje novih makroekonomskih podataka.

Promene na tržištima energenata i valutni kursevi

Pored toga, evropski fjučersi gasa za septembar otvoreni su na amsterdamskoj berzi TTF po ceni od 64,3 evra za megavat-sat. Ovaj podatak ukazuje na nastavak nestabilnosti na tržištu gasa, što ima posledice i na potrošače i na industriju. Vrednost evra u odnosu na dolar na valutnom tržištu Foreks iznosi 1,15922 dolara. Promene valutnih pariteta dodatno komplikuju situaciju na evropskim finansijskim tržištima, jer investitori procenjuju uticaj inflacije i monetarne politike na kursnu stabilnost.

Cena zlata porasla je na 4.348,93 dolara za trojsku uncu, što često signalizira povećanu potražnju za sigurnim investicijama u periodima tržišne neizvesnosti. Istovremeno, cena pšenice iznosi 6,6788 dolara za bušel, dok se bušel koristi kao standardna mera za žitarice i iznosi 27,216 kilograma.

Makroekonomski faktori i uticaj na investitore

U četvrtak se očekuje objavljivanje zapisnika sa poslednje sednice Evropske centralne banke (ECB) o monetarnoj politici, kao i podaci o troškovima rada u evrozoni za drugi kvartal 2026. U petak će biti objavljene informacije o privrednoj aktivnosti, merene indeksom menadžera nabavke (PMI). Ovi pokazatelji su važni za procenu daljeg ekonomskog trenda i mogu značajno uticati na odluke investitora i kompanija.

Na američkom tržištu, indeks Dow Jones pao je za 0,22 odsto i zatvorio se na 53.343,40 poena. S&P 500 zabeležio je pad od 0,69 odsto na 7.691,76 poena, dok je Nasdaq oslabio za 1,33 odsto i završio na 26.289,71 poen. Ove promene odražavaju oprezan pristup investitora pred objavu novih ekonomskih podataka i mogući uticaj odluka Federalnih rezervi na globalnu likvidnost.

Kretanje cene nafte brent utiče na troškove transporta, proizvodnje i ukupnu inflaciju, posebno u evropskim zemljama koje su zavisne od uvoza energenata. S obzirom na rastuće cene sirovina i valutne fluktuacije, investitori i analitičari pomno prate najave centralnih banaka i objave makroekonomskih pokazatelja kako bi prilagodili svoje strategije. Takođe, volatilnost na tržištima energenata može imati implikacije na cene goriva u Srbiji i regionu, što se već odražava kroz promene u ceni evrodizela i benzina.

Pročitaj još

U Trendu