Connect with us

Domaće

Premija osiguranja u Srbiji porasla 11,6 odsto, autoodgovornost i dalje dominira tržištem

Ukupna premija dostigla 50,2 milijarde dinara, najbrže raste osiguranje od posledica nezgode, aktiva sektora porasla 6,4 odsto

Objavljeno pre

,

Premija osiguranja u Srbiji porasla 11,6 odsto, autoodgovornost i dalje dominira tržištem Foto Izvor: Pexels / RDNE Stock project

Ukupna premija dostigla 50,2 milijarde dinara, najbrže raste osiguranje od posledica nezgode, aktiva sektora porasla 6,4 odsto

Narodna banka Srbije objavila je da je premija osiguranja u Srbiji u prva tri meseca 2026. godine porasla 11,6 odsto. Fokus_keyphrase premija osiguranja u Srbiji pojavljuje se u ovom izveštaju. Ukupna premija iznosila je 50,2 milijarde dinara, što predstavlja konkretan rast u odnosu na isti period prethodne godine.

Najveći deo premije i dalje dolazi iz osiguranja od autoodgovornosti, koje čini 24,7 odsto ukupnog tržišta. Imovinska osiguranja zauzimaju 19,3 odsto, dok životna osiguranja učestvuju sa 17,1 odsto. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje ima udeo od 15 odsto, a kasko osiguranje 12,1 odsto tržišta. Kao rezultat, segmentacija tržišta ostaje stabilna.

Struktura sektora i stope rasta pojedinih osiguranja

Prema izveštaju Narodna banka Srbije, osiguranje od posledica nezgode beleži najveću stopu rasta premije od čak 30,7 odsto na godišnjem nivou. Imovinska osiguranja porasla su 17,6 odsto, dok je premija kasko osiguranja povećana za 14,8 odsto. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje zabeležilo je rast od 12,9 odsto, a obavezno osiguranje od autoodgovornosti 5,6 odsto. Pored toga, tržište ostaje pod uticajem nekoliko velikih igrača.

Na kraju marta na tržištu je poslovalo 20 društava za (re)osiguranje, od kojih je 15 u većinskom stranom vlasništvu. Strana društva ostvaruju više od 60 odsto premije neživotnih osiguranja, kao i više od 83 odsto premije životnih osiguranja. Takođe, upravljaju sa preko dve trećine ukupne imovine sektora.

Ukupna aktiva i udeo vodećih osiguravača

Ukupna aktiva sektora osiguranja dostigla je 455,8 milijardi dinara, što predstavlja rast od 6,4 odsto u poređenju sa prvim kvartalom prethodne godine. Kapital društava za osiguranje porastao je za 9,4 odsto i iznosi 96,1 milijardu dinara. Pokazatelji solventnosti, prema navodima Narodna banka Srbije, i dalje su znatno iznad regulatornog minimuma.

Na listi vodećih osiguravača nije bilo promena. Prvih pet društava – Dunav, Generali, DDOR, Wiener i Triglav – zajedno drže 73,4 odsto tržišta. Ova koncentracija ukazuje na umeren stepen konkurencije unutar sektora.

Tržišni kontekst i značaj rasta premija osiguranja u Srbiji

Premija osiguranja u Srbiji nastavlja da beleži stabilan rast, što odražava povećano poverenje građana i privrede u osiguravajuće proizvode. Istovremeno, rast pojedinih segmenata, kao što su osiguranje od nezgode i imovinska osiguranja, ukazuje na promene u potrebama klijenata. S druge strane, visoko učešće stranih društava u ukupnoj premiji i imovini naglašava internacionalizaciju sektora osiguranja na domaćem tržištu.

Kao rezultat, tržište osiguranja u Srbiji u prva tri meseca 2026. godine pokazuje otpornost i spremnost na dalji razvoj. Ovakva dinamika sektora mogla bi dodatno podstaći konkurenciju i inovacije među društvima za osiguranje u narednom periodu.

Pročitaj još

Domaće

Austrian Post preuzima D Express i jača logističku mrežu sa 27 depoa u Srbiji

Kupovina uključuje logistički centar, 1.300 zaposlenih i prihod od 36 miliona evra, uz spajanje sa City Expressom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Austrian Post preuzima D Express i jača logističku mrežu sa 27 depoa u Srbiji

Kupovina uključuje logistički centar, 1.300 zaposlenih i prihod od 36 miliona evra, uz spajanje sa City Expressom

Austrian Post preuzima D Express i jača logističku mrežu sa 27 depoa u Srbiji. Kompanija sa sedištem u Beču objavila je potpunu akviziciju D Express i planira spajanje sa svojom postojećom podružnicom City Express. Ova transakcija uključuje preuzimanje svih zaposlenih, korisničkih ugovora i infrastrukture, među kojima su jedan logistički centar i 27 distributivnih depoa. Kupoprodajna cena nije objavljena, a završetak transakcije zavisi od regulatornih odobrenja. D Express očekuje da će posao biti zaključen do kraja četvrtog kvartala 2026. godine, dok će do tada nastaviti sa radom pod sadašnjim menadžmentom.

Logistički rast i finansijski pokazatelji

Ovim spajanjem nastaje jedan od najvećih privatnih pružalaca logističkih usluga za pakete u Srbiji. D Express je tokom 2025. godine prevezao oko 14 miliona paketa i ostvario prihod od 36 miliona evra u prethodnoj poslovnoj godini. Kompanija zapošljava 1.300 ljudi i upravlja flotom od oko 800 vozila širom Srbije. Pored toga, mreža uključuje više od 300 mesta za preuzimanje paketa.

Tržišna pozicija i vlasnička struktura

Preuzimanjem D Expressa, Austrian Post jača svoju prisutnost na srpskom tržištu dostave paketa, na kome je već aktivan putem City Expressa. Većinsko vlasništvo u Austrian Postu drži Österreichische Beteiligungs AG (ÖBAG), nezavisni holding koji upravlja portfoliom kompanija u vlasništvu Republike Austrije. ÖBAG trenutno poseduje 52,8% akcija, dok su preostale akcije raspodeljene na brojne male akcionare, čiji pojedinačni udeli ne prelaze 3%.

Izjave rukovodstva i planovi za budućnost

„D Express donosi snažnu operativnu osnovu, uključujući sopstveni logistički centar u Beogradu, nacionalnu mrežu od 27 dostavnih čvorišta, više od 300 mesta za preuzimanje paketa i veliko iskustvo u svakodnevnoj logistici. Zajedno sa City Expressom možemo postepeno povezati naše mreže i objediniti prednosti, što će na kraju koristiti svim korisnicima“, izjavio je Peter Umundum, zamenik izvršnog direktora Austrian Posta za pakete i logistiku. Izvršni direktor D Expressa Vladimir Vidaković istakao je: „Zajedno sa City Expressom imaćemo širu mrežu i veće kapacitete za naše korisnike, dok će naši zaposleni dobiti priliku za dalji profesionalni razvoj u još većoj organizaciji. Naši klijenti mogu da računaju na iste timove i isti nivo kvaliteta usluge.“

Regulatorni aspekti i tržišni kontekst

Završetak transakcije zavisi od dobijanja regulatornih odobrenja, što je standardna procedura kod ovakvih preuzimanja na logističkom tržištu. Akcije Austrian Posta zabeležile su blago smanjenje, sa 32,55 na 32,5 evra po akciji na dan objave. D Express je osnovan 2008. godine, a 2021. ga je preuzeo United Group, regionalni telekomunikacioni i medijski operater. Preuzimanje D Expressa deo je strategije Austrian Post za međunarodno širenje i jačanje pozicije u jugoistočnoj Evropi. „Austrian Post sprovodi jasnu strategiju međunarodnog širenja: želimo da rastemo na tržištima na kojima možemo da stvorimo stvarnu dodatnu vrednost zahvaljujući sopstvenom znanju i snažnom lokalnom prisustvu. Preuzimanje D Expressa važan je korak u daljem razvoju međunarodnog poslovanja sa paketima i održivom jačanju naše pozicije u jugoistočnoj Evropi“, izjavio je izvršni direktor Austrian Posta Walter Oblin.

Pročitaj još

Domaće

Plate u Hrvatskoj premašile 1.300 evra, nezaposlenost na istorijskom minimumu

Rast plata u Hrvatskoj uz nisku nezaposlenost od 3,3 odsto, dok je medijalna zarada sada 1.324 evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Plate u Hrvatskoj premašile 1.300 evra, nezaposlenost na istorijskom minimumu

Rast plata u Hrvatskoj uz nisku nezaposlenost od 3,3 odsto, dok je medijalna zarada sada 1.324 evra

Hrvatska je u maju zabeležila medijalnu neto platu od 1.324 evra, dok je prosečna neto zarada iznosila 1.552 evra, pokazali su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Stopa registrovane nezaposlenosti u junu smanjena je na 3,3 odsto, što predstavlja jedan od najnižih nivoa u regionu. Ovi pokazatelji ukazuju na stabilno tržište rada i nastavak pozitivnih trendova u rastu zarada, posebno uoči letnje turističke sezone.

Plate u Hrvatskoj premašile 1.300 evra

Prosečna neto plata u Hrvatskoj za maj iznosila je 1.552 evra, što je realno povećanje od 0,3 odsto u odnosu na april zbog usporavanja inflacije. Na godišnjem nivou, prosečna neto plata nominalno je porasla za 7 odsto, dok je realni rast iznosio 1,7 odsto u poređenju sa istim mesecom prošle godine. Medijalna neto zarada, koja bolje odražava tipične prihode radnika jer polovina zaposlenih prima manje a polovina više od te sume, iznosila je 1.324 evra, odnosno 7,1 odsto više nego u maju prethodne godine. Plate su i dalje značajno varirale po sektorima – od 992 evra u tekstilnoj industriji do 2.364 evra u avio-saobraćaju. Kao rezultat, Hrvatska se izdvojila kao regionalni lider po visini neto zarada.

Nezaposlenost na 3,3 odsto – tržište rada stabilno

U junu je stopa registrovane nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 3,3 odsto, što je pad u odnosu na 3,4 odsto u maju. Broj nezaposlenih smanjen je za 3,1 odsto u odnosu na prethodni mesec, dok je broj nezaposlenih žena opao za 1,8 odsto i sada je na 3,7 odsto. Ukupan broj zaposlenih u junu dostigao je 1,75 miliona, što je 0,9 odsto više nego u maju. Ovaj rast zaposlenosti pre svega je rezultat povećanog zapošljavanja uoči turističke sezone, što je tradicionalno razdoblje kada hrvatsko tržište rada beleži najveće promene. Međutim, uprkos mesečnom rastu, ukupan broj zaposlenih bio je za 1,5 odsto manji nego u junu prethodne godine, dok je broj zaposlenih žena pao za 0,9 odsto. Ovi podaci ukazuju da se tržište rada prilagođava sezonskim potrebama, ali i da postoje izazovi u održavanju visoke zaposlenosti tokom cele godine.

Srbija zaostaje po visini plata, ali beleži veći rast zarada

U poređenju sa Hrvatskom, prosečna neto plata u Srbiji za april iznosila je 121.805 dinara (oko 1.038 evra), dok je medijalna bila 94.585 dinara (oko 806 evra). Nominalni rast zarada u Srbiji za period januar–april iznosio je 11,6 odsto, a realni 8,6 odsto na godišnjem nivou. Stopa nezaposlenosti u prvom kvartalu 2026. bila je 8,9 odsto, sa 276.300 nezaposlenih lica i stopom zaposlenosti od 50,7 odsto. Pre svega, iako je rast plata u Srbiji veći, apsolutni iznos zarada i dalje znatno zaostaje za Hrvatskom. Ovakva razlika u visini zarada i stopi nezaposlenosti odražava različite faze ekonomske konjunkture i strukturu tržišta rada u dve zemlje.

Širi kontekst: implikacije rasta plata i niske nezaposlenosti

Usporenje inflacije u Hrvatskoj omogućilo je realni rast plata, što povećava kupovnu moć građana i doprinosi stabilnosti potrošnje. Takođe, niska stopa nezaposlenosti signalizira snažnu tražnju za radnom snagom, naročito u sektorima kao što su turizam i transport. S druge strane, Hrvatska beleži pad ukupnog broja zaposlenih na godišnjem nivou, što može ukazivati na strukturne izazove ili migracije radne snage. U poređenju sa Srbijom, Hrvatska održava viši standard, ali je i dalje izložena izazovima održivosti rasta van turističke sezone. Na taj način, podaci o platama i zaposlenosti ostaju ključni indikator ekonomskog zdravlja regiona.

Pročitaj još

Domaće

Strela preuzima gradski prevoz: Ugovor od 1,1 milijardu evra i 500 autobusa

Privatna kompanija dobila desetogodišnji posao prevoza na 304 prigradske i 12 gradskih linija u Beogradu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Strela preuzima gradski prevoz: Ugovor od 1,1 milijardu evra i 500 autobusa – autobuski prevoz putnika u Srbiji

Privatna kompanija dobila desetogodišnji posao prevoza na 304 prigradske i 12 gradskih linija u Beogradu

Strela, privatna firma za prevoz putnika iz Obrenovca, značajno je povećala udeo na tržištu autobuski prevoz putnika u Srbiji. Posle kupovine državne kompanije Lasta, Strela je krajem 2023. godine dobila posao prevoza na 293 prigradske i lokalne linije u beogradskim opštinama. Ugovor je ubrzo raskinut zbog neispunjenja obaveza, ali su na novom tenderu u maju prošle godine Strela i povezane firme, kao jedini ponuđači, ponovo dobile posao.

Autobuski prevoz putnika u Srbiji i desetogodišnji ugovor

Prema novom ugovoru, Strela će narednih deset godina obavljati prevoz na 304 prigradske i 12 gradskih linija u Beogradu. Vrednost ugovora iznosi 1,1 milijardu evra iz gradske kase. Umesto ranije predviđenih 70 autobusa, kompanija ima mogućnost da angažuje čak 500 vozila. Ovakav obim posla, međutim, izazvao je različite reakcije u javnosti i među stručnim krugovima.

Tržišna pozicija i kritike konkurencije

Uporedo sa širenjem poslovanja, Strela je pokušala da preuzme i deo linija Gradskog saobraćajnog preduzeća Beograd (GSP), konkretno uvođenjem električnih autobusa u centru grada. Taj posao, vredan 60,3 milijarde dinara (oko 515 miliona evra), obustavljen je nakon pobune radnika GSP-a i razgovora sindikata sa predstavnicima vlasti. Iako u Privrednoj komori Srbije navode da svi prevoznici imaju jednak pristup tržištu kroz javno-privatna partnerstva i tendere, stručna udruženja tvrde da u praksi postoje firme sa privilegovanim položajem.

Implikacije za građane i organizaciju saobraćaja

Načini organizacije linija doveli su do nezadovoljstva u prigradskim opštinama. Na mnogim linijama autobusi voze kroz više sela, što vreme putovanja produžava i do 50 odsto. Deca iz opštine Obrenovac zbog toga izlaze ranije sa časova, dok radnici često kasne ili dolaze znatno pre početka smene. Razlog za ovakvu organizaciju je činjenica da Strela naplaćuje usluge po pređenom kilometru, a ne po broju putnika.

Analiza tendera i tržišne konkurencije

U strukovnim udruženjima ističu da se predlozi novih redova vožnje podnose prema poslovnoj politici prevoznika i proceni potražnje. Usaglašavanje linija vrši se kroz višekriterijumsku analizu, bez formalnog uključivanja građana u proces. Kao rezultat, postoji kritika da tenderi mogu biti prilagođeni određenim kompanijama, čime se smanjuje realna konkurencija. Poslednje relevantno istraživanje o tržištu autobuski prevoz putnika u Srbiji sprovela je Svetska banka 2019. godine, dok novih podataka nema. Takođe, stručnjaci ukazuju da su vlasnici firmi bliskih vlasti često u povoljnijem položaju pri dobijanju profitabilnih ugovora, što može negativno uticati na državna preduzeća.

Ekonomija prevoza i dugoročne posledice

Model finansiranja, gde se prevoz plaća po kilometru, podstiče kreiranje linija sa malom potražnjom ali velikom kilometražom. To dodatno opterećuje gradski budžet i može smanjiti efikasnost javnog prevoza. Povlašćeni položaj pojedinih prevoznika, kao što je Strela, izaziva zabrinutost zbog mogućeg monopola na tržištu autobuski prevoz putnika u Srbiji. Ipak, formalno svi učesnici imaju pravo učešća na tenderima, iako su u praksi konkurenti često bez realnih šansi za dobijanje ugovora.

Pročitaj još

U Trendu