Connect with us

Domaće

Pet neobičnih ekonomskih pokazatelja signalizira promene u potrošačkom ponašanju

Nesvakidašnji pokazatelji, poput dužine suknje i prodaje kravata, prate ekonomske cikluse i povremeno nagoveštavaju recesiju

Objavljeno pre

,

Pet neobičnih ekonomskih pokazatelja signalizira promene u potrošačkom ponašanju – neobični ekonomski pokazatelji Foto Izvor: Pexels / Tim Mossholder

Nesvakidašnji pokazatelji, poput dužine suknje i prodaje kravata, prate ekonomske cikluse i povremeno nagoveštavaju recesiju

Nesvakidašnji ekonomski pokazatelji privlače pažnju analitičara jer često signaliziraju promene u potrošačkom ponašanju. Iako tradicionalni indikatori, poput inflacije ili nezaposlenosti, dominiraju analizama, pet neobičnih ekonomskih pokazatelja povremeno nagoveštava recesiju. Ovi pokazatelji, kao što su indeks dužine suknje ili efekat karmina, koriste se kao ilustracija promena koje nastaju u uslovima ekonomske neizvesnosti.

Indeks dužine suknje i efekat karmina kroz istoriju

Teorija indeksa dužine suknje sugeriše da se tokom ekonomskog prosperiteta žene odlučuju za kraće suknje, dok se u vremenima krize vraćaju dužim modelima. Na primer, nakon sloma Volstrita 1929. godine i tokom Velike depresije, u modi su bile duže suknje. Međutim, ova teorija ima izuzetke, jer su i u periodima rasta kao što su pedesete godine, dominirale duge i široke suknje.

Efekat karmina ukazuje na to da potrošači u kriznim vremenima češće kupuju manje luksuzne proizvode, poput karmina ili kvalitetnog pića, umesto skupih predmeta. Na taj način, promena u strukturi potrošnje može reflektovati stepen poverenja u buduća finansijska kretanja. Ipak, praksa pokazuje da ni ovaj pokazatelj nije apsolutno pouzdan u svim ekonomskim ciklusima.

Indeks muškog donjeg veša i indeks nebodera

Indeks muškog donjeg veša bazira se na ideji da muškarci u uslovima finansijske neizvesnosti odlažu kupovinu donjeg veša. Studija iz 2022. godine pokazala je pad prodaje ovog proizvoda u Australiji tokom finansijske krize 2008. godine, ali i tokom pandemije kovida 19. Ovakve promene osvetljavaju način na koji građani procenjuju sopstvenu finansijsku budućnost.

S druge strane, indeks nebodera tvrdi da izgradnja najviših zgrada često prethodi recesiji. Tako je Empire State Building otvoren 1931. godine, usred Velike depresije, dok je Burdž Kalifa u Dubaiju postao najviša zgrada na svetu 2009. godine, tokom globalne finansijske krize. Ova pojava objašnjava se time što se veliki projekti pokreću u fazi ekonomskog buma, ali završavaju tek godinama kasnije, kada se tržišni uslovi već promene.

Indeks kravate i uloga potrošačkih navika

Indeks kravate sugeriše da tokom recesije raste prodaja kravata, jer zaposleni žele da ostave profesionalniji utisak i pokažu svoju vrednost. Takođe, u periodima optimizma popularnije su šire i upadljivije kravate, dok se u kriznim vremenima biraju uže i tamnije boje. Ovaj pokazatelj pokazuje kako se promena stila može povezati sa ekonomskim prilikama.

Konačno, iako ekonomisti raspolažu širokim spektrom statističkih pokazatelja za procenu privrednih kretanja, ne postoji metod koji sa sigurnošću predviđa recesiju. Ovi neobični ekonomski pokazatelji, kao što su dužina suknje, efekat karmina i indeks kravate, nude zanimljiv uvid u način na koji se ekonomske promene reflektuju na svakodnevne potrošačke navike. Ipak, njihova pouzdanost u prognoziranju recesije ostaje ograničena.

Pročitaj još

Domaće

Poljoprivreda u Srbiji gubi 1,5 milijardi evra po sušnoj sezoni zbog klimatskih promena

Sve veće suše utiču na rod kukuruza i soje, a stručnjaci predlažu navodnjavanje, nove hibride i ulaganja u domaće sorte kao ključne mere

Objavljeno pre

,

Objavio:

Poljoprivreda u Srbiji gubi 1,5 milijardi evra po sušnoj sezoni zbog klimatskih promena

Sve veće suše utiču na rod kukuruza i soje, a stručnjaci predlažu navodnjavanje, nove hibride i ulaganja u domaće sorte kao ključne mere

Poljoprivreda u Srbiji trpi značajne gubitke zbog klimatskih promena, sa procenama da svaka sušna sezona domaćem prehrambenom sektoru odnosi najmanje 1,5 milijardi evra. Suše su u poslednjih 26 godina pogodile Srbiju čak 12 puta, dok su najnovije klimatske promene najviše ugrozile rod kukuruza i soje. Stručnjaci ističu da su sve toplija leta i manjak padavina nova realnost, što zahteva inovacije u proizvodnji hrane.

Suše smanjuju rod i menjaju strukturu proizvodnje

Za razliku od pšenice i voća, koje su ove godine dale dobre prinose, rod kukuruza i soje je ozbiljno ugrožen. Suncokret, prema mišljenju stručnjaka, i dalje izgleda dobro, ali se očekuje pad prinosa od 10 do 20 odsto. Branislav Terzić, poljoprivrednik iz Štitara kod Šapca, naglašava da je talas visokih temperatura drastično oštetio useve, dok Nebojša Petrović iz Donje Jajine kod Leskovca navodi da su rani hibridi posebno pogođeni. Kao rezultat, proizvođači očekuju velike gubitke i smanjenje stočne hrane, što dodatno opterećuje poljoprivredni sektor.

Ključne mere: navodnjavanje i ulaganja u domaće hibride

Stručnjaci iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu smatraju da su neophodne tri osnovne mere: širenje sistema za navodnjavanje, korišćenje novih sorti i hibrida otpornih na sušu, kao i ulaganja u domaću proizvodnju semena. Dr Goran Bekavac ističe važnost prelaska na domaće sorte, jer one sadrže gene prilagođene lokalnim klimatskim uslovima. On dodaje da je ulaganje u nauku i razvoj novih hibrida ključno za održivost. “Strateško opredeljenje Srbije treba da bude da se opredelimo na domaće sorte jer one sadrže gene iz ovih krajeva. Naravno potrebno je ulagati u nauku”, navodi Bekavac.

Promena sortimenta i uticaj na tržište mesa

Prof. dr Slaven Prodanović sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu ocenjuje da je vreme za prelazak na hibride iz FAO grupa 300 i 400, koji su srednje rani do srednje kasni. S obzirom na pad prinosa ratarskih kultura, smanjuje se i dostupnost stočne hrane, što može dovesti do daljeg pada stočnog fonda i povećanja uvoza mesa. Veljko Jovanović iz Privredne komore Srbije napominje da efekti ovakvih promena ne dolaze odmah, već se reflektuju kroz lanac snabdevanja i tržište. “Mi ne zavisimo od našeg tržišta, već smo deo jedne veće globalne slike. Kada se skine rod i kada se taj lanac pokrene, videćemo (kakva je situacija na tržištu), ali ne očekujemo dramatične posledice kada vidimo protekle godine”, izjavio je Jovanović.

Dugoročne posledice i potreba za inovacijama

Klimatske promene i česte suše zahtevaju brzu adaptaciju poljoprivrednog sektora. Ulaganja u modernizaciju, preciznu poljoprivredu i naučna istraživanja postaju neophodna za održavanje proizvodnje hrane i stabilnosti domaće ekonomije. Kao rezultat, stručnjaci očekuju da će inovacije i državna podrška biti presudni za opstanak i konkurentnost srpske poljoprivrede u narednim godinama.

Pročitaj još

Domaće

Treća rata poreza na imovinu dospeva 14. avgusta, kamata 16,5 odsto za kašnjenje

Rok za plaćanje poreza na imovinu za fizička i pravna lica ističe danas, sankcije za kašnjenje uključuju kamatu i novčanu kaznu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Treća rata poreza na imovinu dospeva 14. avgusta, kamata 16,5 odsto za kašnjenje

Rok za plaćanje poreza na imovinu za fizička i pravna lica ističe danas, sankcije za kašnjenje uključuju kamatu i novčanu kaznu

Porez na imovinu za treći kvartal 2026. godine dospeva na plaćanje danas, 14. avgusta, za sva fizička i pravna lica kao i preduzetnike, prema Zakonu o porezima na imovinu. Obaveza se plaća tromesečno i to u roku od 45 dana od početka svakog tromesečja, a treća rata poreza na imovinu sada dolazi na naplatu.

Detalji o rokovima i kamatama za porez na imovinu

Plaćanje poreza na imovinu je obavezno za sve građane Srbije koji poseduju nekretninu ili zemljište na svoje ime. Visina godišnjeg poreza određuje se prema veličini imanja i poreznoj stopi koju svaka lokalna samouprava utvrđuje. Osim toga, opštine i gradovi određuju zone i prosečne cene kvadratnog metra, na osnovu prometa nepokretnosti na svojoj teritoriji. Ukoliko obveznici ne plate treću ratu poreza na imovinu do današnjeg roka, prema važećim propisima obračunava se zatezna kamata u iznosu od 16,5 odsto godišnje. Osim kamate, fizička lica mogu biti prekršajno kažnjena sa 5.000 dinara zbog neplaćanja ove obaveze.

Plaćanje i sankcije za kašnjenje

Raspored dospeća poreza na imovinu predviđa četiri rate u toku godine – prva dospeva 14. februara, druga 15. maja, treća 14. avgusta, a četvrta 14. novembra. Narodna banka Srbije saopštila je da građani treću ratu poreza na imovinu mogu platiti bez provizije, koristeći dina karticu na šalterima Uprave za trezor Ministarstva finansija. Ova olakšica primenjuje se samo za fizička lica. Zbog toga se građanima savetuje da obavezu izmire na vreme, kako bi izbegli dodatne troškove i sankcije.

Širi značaj i kontekst za poreske obveznike

Porez na imovinu je jedan od značajnih izvora prihoda za lokalne samouprave u Srbiji. Sredstva prikupljena kroz ovu vrstu poreza koriste se za finansiranje javnih usluga i infrastrukture. Pre svega, redovno izmirivanje obaveza omogućava opštinama i gradovima da planiraju i realizuju projekte od javnog značaja. S druge strane, neplaćanje poreza može dovesti do zateznih kamata, dodatnih troškova i prekršajnih kazni, što dodatno opterećuje budžet poreskih obveznika. Uporedo sa tim, lokalne samouprave svake godine ažuriraju zone i utvrđuju prosečne cene na osnovu podataka o prometu nekretnina, čime se direktno utiče na iznos poreza koji građani plaćaju. Konačno, redovno praćenje rokova i usklađivanje sa zakonskim obavezama ključno je za izbegavanje nepotrebnih finansijskih opterećenja.

Pročitaj još

Domaće

EBRD plasirao 31,6 miliona evra za mlade preduzetnike na Zapadnom Balkanu

Program Mladi u biznisu podržao preko 2.500 preduzeća i više od 1.000 preduzetnika kroz obuke i savetovanje

Objavljeno pre

,

Objavio:

EBRD plasirao 31,6 miliona evra za mlade preduzetnike na Zapadnom Balkanu

Program Mladi u biznisu podržao preko 2.500 preduzeća i više od 1.000 preduzetnika kroz obuke i savetovanje

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) plasirala je 31,6 miliona evra mladim preduzetnicima na Zapadnom Balkanu kroz program Mladi u biznisu. Ovu informaciju potvrdila je banka u zvaničnom saopštenju, ističući da je program realizovan uz podršku Evropske unije, Italije i Luksemburga. Ključni cilj inicijative je jačanje održivosti i rasta malih i srednjih preduzeća koja su već prešla početnu fazu osnivanja.

Do sredine 2025. godine, program Mladi u biznisu obezbedio je finansiranje za više od 2.500 preduzeća širom regiona. Takođe, preko 1.000 preduzetnika iskoristilo je specijalizovane obuke, savetodavne usluge i mogućnosti za poslovno umrežavanje. Kao rezultat, zabeležen je izuzetno nizak nivo kašnjenja u otplati kredita, što ukazuje na stabilan razvoj preduzeća koja su prošla kroz program EBRD.

Podrška širenju i rastu mladih preduzetnika na Zapadnom Balkanu

Preduzeća koja su dobila sredstva iz programa nalaze se u ključnom trenutku razvoja, kada je neophodno ojačati interne sisteme i planiranje. Osim toga, pristup kapitalu omogućava im da odgovore na rastuću potražnju. EBRD ističe da je plasiranje 31,6 miliona evra posebno važno za region Zapadnog Balkana, gde su mladi preduzetnici često suočeni sa ograničenim izvorima finansiranja.

Banka je navela i nekoliko primera uspešnog finansiranja iz Crne Gore, Albanije i Severne Makedonije. U tim slučajevima sredstva su iskorišćena za modernizaciju ugostiteljskih usluga, automatizaciju proizvodnje mlečnih proizvoda i razvoj onlajn trgovine. S druge strane, program je omogućio i unapređenje poslovnog planiranja i menadžmenta, što je ključno za dugoročni opstanak novih firmi.

Uticaj programa Mladi u biznisu i buduće perspektive

Podaci EBRD pokazuju da preduzeća koja su deo ovog programa beleže stabilan rast i nisku stopu problema sa otplatom kredita. To je važan indikator održivosti celokupnog sektora mladih preduzetnika na Zapadnom Balkanu. Pored toga, program doprinosi stvaranju novih radnih mesta i jačanju konkurentnosti lokalnih ekonomija.

Zahvaljujući podršci Evropske unije, Italije i Luksemburga, EBRD uspeva da poveća dostupnost finansiranja za mlade preduzetnike. Očekuje se da će ovakav model podrške postati primer i za druge regione u razvoju. U međuvremenu, EBRD nastavlja da prati rezultate i pruža dodatnu savetodavnu podršku korisnicima programa, kao rezultat posvećenosti održivom rastu i inovacijama u preduzetništvu.

Pročitaj još

U Trendu