Connect with us

Domaće

MOL produžio pregovore o preuzimanju 56,15 odsto udela u NIS-u do 22. maja 2026

Američki OFAC produžio licencu za rad Naftnoj industriji Srbije do 17. aprila 2026. godine, sankcije uvedene 9. oktobra 2025.

Published

on

pexels-photo-5411674

Američki OFAC produžio licencu za rad Naftnoj industriji Srbije do 17. aprila 2026. godine, sankcije uvedene 9. oktobra 2025.

Naftna industrija Srbije (NIS) nalazi se u fokusu međunarodnih ekonomskih pregovora, jer je američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) produžila rok mađarskoj kompaniji MOL za pregovore o kupovini većinskog paketa od 56,15 odsto udela do 22. maja 2026. godine. Prvobitni rok bio je postavljen za 24. mart, dok je licenca za rad produžena do 17. aprila 2026. godine. Sankcije su NIS-u uvedene 9. oktobra 2025. godine zbog većinskog ruskog vlasništva.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić izjavio je da bi eventualni prestanak rada Rafinerije u Pančevu u trenutnim okolnostima bio ozbiljan problem za Srbiju, posebno zbog složene situacije na Bliskom istoku. Arsić je istakao da su geopolitički faktori jedan od razloga produžetka roka za pregovore o prodaji ruskog udela u NIS-u. “Mađari sami imaju probleme zbog obustava isporuka preko naftovoda ‘Družba’. Tako da bi zatvaranje rafinerije NIS-a sada snažnije pogodilo Srbiju, ali vrlo je moguće da će oni koji donose odluke voditi računa o tome da ne žele da izazovu krizu u zemlji koju ne smatraju neprijateljskom”, izjavio je Arsić.

MOL Grupa je 19. januara saopštila da je potpisala glavne odredbe obavezujućeg okvirnog sporazuma sa kompanijom Gaspromnjeft o kupovini 56,15 odsto udela u NIS-u. Takođe, mađarska kompanija vodi pregovore sa nacionalnom naftnom kompanijom Ujedinjenih Arapskih Emirata – ADNOC, o njenom ulasku u vlasničku strukturu NIS-a kao manjinskog akcionara. Za realizaciju konačnog dogovora neophodna je saglasnost američkog OFAC-a, koji nadgleda ceo proces.

Arsić je dodao da je bez insajderskih informacija teško govoriti o aktuelnoj situaciji NIS-a, ali da produženje rokova ukazuje na uvažavanje geopolitičkih okolnosti. On je ove ocene izneo na promociji Kvartalnog monitora ekonomskih trendova i politika u Srbiji na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Dojče ban zabeležio gubitak od 2,3 milijarde evra u 2025, dug smanjen na 20,7 milijardi

Prihodi kompanije porasli na 27 milijardi evra, operativni rezultat pozitivan prvi put posle više godina

Published

on

By

Prihodi kompanije porasli na 27 milijardi evra, operativni rezultat pozitivan prvi put posle više godina

Nemački državni železnički operater Dojče ban (Deutsche Bahn) objavio je da je u 2025. godini ostvario neto gubitak od 2,3 milijarde evra, što je za 500 miliona evra više nego u prethodnoj godini. Prema podacima kompanije, ključni razlog za gubitak su otpisivanja u sektoru daljinskog prevoza u iznosu od 1,4 milijarde evra, nastala usled problema sa infrastrukturom koji negativno utiču na prihode.

Prošle godine Dojče ban je prodao svoju profitabilnu logističku jedinicu DB Šenker, čime je izgubio važan izvor prihoda, ali je istovremeno značajno smanjio dug. Dug kompanije je posle te transakcije sa 32,7 milijardi evra spao na 20,7 milijardi evra.

Uprkos gubitku, kompanija beleži pozitivne pomake – operativni rezultat (EBIT) u 2025. bio je pozitivan i iznosio je 297 miliona evra, što je prvi pozitivan EBIT posle nekoliko godina. Ukupni prihodi Dojče bana porasli su za oko tri odsto na 27 milijardi evra, čime se beleže prvi znaci ekonomskog oporavka.

Direktorka kompanije Evelin Pala izjavila je da iako postoje poboljšanja, još uvek nije vreme za slavlje: „Pravi cilj biće ostvaren tek kada kompanija bude mogla da održava godišnje profite i investicije iz sopstvenih sredstava.” To znači da Dojče ban nastoji da samostalno finansira sve troškove i ulaganja u vozove i pruge, bez pomoći države ili zaduživanja.

Dojče ban zapošljava više od 300.000 ljudi i upravlja mrežom od oko 33.000 kilometara pruga, uključujući linije visokih brzina (ICE), čime je jedan od najvećih poslodavaca u Nemačkoj i ključni akter u evropskom železničkom saobraćaju.

Pročitaj još

Domaće

Javne nabavke u Srbiji dostižu devet milijardi evra, 75% ugovora sa malim i srednjim preduzećima

Dve petine građana upoznato sa sistemom, a 60% ne veruje u fer i transparentan postupak

Published

on

By

Dve petine građana upoznato sa sistemom, a 60% ne veruje u fer i transparentan postupak

Više od polovine ponuđača u Srbiji zadovoljno je sistemom javnih nabavki, pokazuje najnovije istraživanje NALED-a sprovedeno u okviru projekta „Efikasnije javne nabavke i održivi lanci snabdevanja za dobru upravu“, uz podršku Vlade Švedske. Prema podacima za 2024. godinu, kroz javne nabavke u Srbiji utrošeno je približno devet milijardi evra, a čak 75% ukupnog broja ugovora sklopljeno je sa malim i srednjim preduzećima.

Istraživanje je pokazalo da je dve petine građana upoznato sa sistemom javnih nabavki, dok 60% ispitanika ne veruje da se postupci sprovode fer i transparentno. Trećina građana smatra da je sistem dobar, a poverenje u nevladine organizacije raste, pa ih trećina građana navodi kao najpouzdaniji izvor informacija.

Ana Ilić, direktorka za dobru upravu i projekte u NALED-u, istakla je važnost povećanja konkurencije i nastavka rada na zelenim nabavkama, čije je učešće u 2024. godini duplirano u odnosu na prethodnu. „Javne nabavke su važan instrument za obezbeđivanje kvalitetnih javnih usluga i podršku razvoju privrede, posebno malih i srednjih preduzeća. Neophodno je povećati konkurenciju i raditi na unapređenju sistema“, izjavila je Ilić.

Programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić naglasio je potrebu za jačanjem kontrole: „Kod ocene nadzora, 92% građana zahteva strogu kontrolu. Bez adekvatnog nadzora, sistem ne može funkcionisati, a broj postupaka pod monitoringom je nedovoljan, kao i revizije Državne revizorske institucije koje dolaze kasno“, rekao je Nenadić.

Prema istraživanju, sve tri grupe ispitanika saglasne su da prilikom odabira ponuda prioritet treba dati kvalitetu, a ne samo ceni. Građani kao oblasti u koje treba najviše ulagati izdvajaju zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu.

Direktor Instituta za javno-privatno partnerstvo u Sloveniji Boštjan Ferk naveo je da je prosečan broj ponuda u Srbiji sada približan onom u Sloveniji, a izgradnja poverenja zahteva jačanje antikorupcijskih tela, digitalizaciju procedura i objavljivanje godišnjih planova nabavki.

Šefica Odeljenja za razvojnu saradnju u Ambasadi Kraljevine Švedske An Šarlot Malm podsetila je da je sistem javnih nabavki u Švedskoj visoko decentralizovan sa oko 3.700 naručilaca, što doprinosi većoj transparentnosti i konkurenciji, kao i uključivanju malih i srednjih preduzeća u inovacije i razvoj sektora poput čistih tehnologija, digitalnih usluga i građevinarstva.

Pročitaj još

Domaće

Majkrosoft ulaže 146 milijardi dolara u AI, akcije pale 24 odsto od početka godine

Kapitalna ulaganja u AI infrastrukturu porasla 66 odsto na 146 milijardi dolara, dok analitičari i dalje preporučuju kupovinu akcija

Published

on

By

Kapitalna ulaganja u AI infrastrukturu porasla 66 odsto na 146 milijardi dolara, dok analitičari i dalje preporučuju kupovinu akcija

Američka tehnološka kompanija Majkrosoft zabeležila je najlošiji kvartal od 2008. godine, sa padom akcija od 24 odsto od početka 2026. do 26. marta, usled velikih ulaganja u veštačku inteligenciju i sve jače konkurencije AI startapa. Prema ekonomskim analizama, kapitalna ulaganja Majkrosofta u fiskalnoj 2026. procenjuju se na 146 milijardi dolara, što predstavlja rast od 66 odsto u odnosu na 88 milijardi dolara iz 2025. godine.

Majkrosoftova fiskalna godina traje od 1. jula do 30. juna naredne godine. Projekcije za naredne godine pokazuju da bi ulaganja u 2027. i 2028. mogla dostići 170 i 191 milijardu dolara. Ovakav rast troškova izaziva zabrinutost investitora, jer ne vide jasno ubrzanje rasta prihoda koje bi pokrilo sve veće rashode, navodi se u izveštajima.

Dodatni izazov predstavljaju korisnici koji bi mogli da napuste Majkrosoftove programe i pređu direktno na AI rešenja kompanija kao što su Antropik i OpenAI, što bi smanjilo prihod od tradicionalnog softverskog poslovanja.

I pored trenutnih izazova, dugoročna perspektiva kompanije ostaje pozitivna. Od 67 analitičara koje prati Blumberg, 63 preporučuju kupovinu akcija Majkrosofta, pozivajući se na rastući potencijal u segmentima klauda i veštačke inteligencije. Ovo može predstavljati privlačnu opciju za investitore koji su spremni da sačekaju na povrat ulaganja.

Pročitaj još

U Trendu