Connect with us

Domaće

Krediti u Srbiji dostigli 4.626 milijardi dinara, rast od 15 odsto za godinu dana

Zaduženje građana poraslo za 19,2 odsto, potrošački krediti beleže najveći skok u poslednjih 12 meseci

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Mathias Reding

Zaduženje građana poraslo za 19,2 odsto, potrošački krediti beleže najveći skok u poslednjih 12 meseci

Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika u Srbiji iznosili su 4.626 milijardi dinara na kraju juna, što predstavlja povećanje od 1,7 odsto u odnosu na maj, navodi Udruženje banaka Srbije. U poređenju sa istim mesecom prošle godine, ukupno zaduženje prema bankama poraslo je za 15 odsto.

Najveći rast među vrstama zajmova zabeležen je kod potrošačkih kredita građanima, sa povećanjem od 3,7 odsto u odnosu na prethodni mesec. Dug građana prema bankama na kraju juna bio je veći za 1,3 odsto i iznosio je 2.099 milijardi dinara, dok je na godišnjem nivou porastao za 19,2 odsto.

Krediti pravnih lica iznosili su 2.426 milijardi dinara, što je rast od 2,1 odsto u poređenju sa majem, dok su pozajmice preduzetnika uvećane za 1,2 odsto na 100,9 milijardi dinara. Građani su najviše povećali zaduživanje po osnovu gotovinskih kredita, gde je dug u junu bio 1.031 milijarda dinara, što je 20,5 odsto više nego godinu dana ranije. Stambeni i krediti za adaptaciju porasli su za 19 odsto tokom godine, a ukupno dugovanje po ovom osnovu iznosilo je 887,61 milijardu dinara.

Među kreditima stanovništva u odnosu na maj, gotovinski su porasli 1,4 odsto, potrošački 3,7 odsto, stambeni 1,2 odsto, dok su zajmovi za refinansiranje uvećani 3,5 odsto. Poljoprivredni krediti su zabeležili pad od 0,3 odsto.

Udeo kašnjenja u ukupnom dugu po osnovu bankarskih kredita iznosio je 1,9 odsto. Najveća docnja zabeležena je kod preduzetnika – 3,3 odsto, kod pravnih lica 2,5 odsto, dok je stanovništvo imalo najmanje kašnjenja sa 1,1 odsto duga u docnji.

Prema podacima Udruženja banaka Srbije, ovi trendovi ukazuju na kontinuirani rast kreditne aktivnosti na domaćem tržištu, uz posebno povećano zaduživanje građana po osnovu potrošačkih i gotovinskih kredita.

Pročitaj još

Domaće

Kafa poskupela 18,5 odsto na berzi, El Ninjo utiče na cene hrane

Fjučersi kafe dostigli 3,57 dolara po funti, NOAA potvrđuje 63% šanse za porast temperature mora iznad 2 stepena

Objavljeno pre

,

Objavio:

Fjučersi kafe dostigli 3,57 dolara po funti, NOAA potvrđuje 63% šanse za porast temperature mora iznad 2 stepena

Globalne cene hrane suočavaju se sa značajnim pritiscima zbog ovogodišnjeg super El Ninja, upozoravaju ekonomski analitičari. Cene kafe i kakaoa, ključnih poljoprivrednih proizvoda, već su na berzama zabeležile nagli skok, što bi prema ocenama stručnjaka moglo da traje do 2028. godine.

Fjučersi kafe su u ponedeljak porasli za 18,5 odsto, dostigavši 3,57 dolara po funti (0,4536 kilograma), što predstavlja najveći dnevni rast cene ove robe od 2000. godine. Finansijska grupa StoneX navela je da je agresivna kupovina institucionalnih investitora i fondova koji koriste računarske modele dovela do istorijske sesije, potisnuvši prodaju iz zemalja proizvođača kafe. U saopštenju StoneX se ističe: „Zabrinutost zbog vremenskih prilika porasla je jer trgovci očekuju moguće poremećaje žetve zbog El Ninja, a zalihe premijum arabike su veoma male.“

Prema podacima, Nacionalna uprava za okeane i atmosferu SAD (NOAA) potvrdila je prošlog meseca da se uslovi za zagrevanje okeana učvršćuju na Pacifiku, uz 63% šansi da temperature površine mora kasnije tokom godine premaše 2 stepena Celzijusa iznad proseka. Naučnici napominju da El Ninjo 2026-2027. godine može prouzrokovati toplotne talase, poplave i olujno vreme, što može dodatno poremetiti globalne lance snabdevanja hranom.

Uticaj El Ninja dolazi u trenutku kada su svetske cene hrane već na najvišem nivou u poslednje tri godine, a stručnjaci upozoravaju da bi kombinacija klimatskih promena i geopolitičkih tenzija mogla centralnim bankama otežati stabilizaciju kamatnih stopa. Brazil, najveći svetski proizvođač arabika kafe, i Vijetnam, lider u robusti, suočavaju se sa povećanom neizvesnošću. Oko 60% ukupnog kakaoa potiče iz Obale Slonovače, dok Gana učestvuje sa 28%.

Analitičari ističu da, iako još nema ozbiljnih klimatskih poremećaja koji bi direktno pogodili brazilske useve kafe, investitori ostaju oprezni, a tržište reaguje na svaku naznaku mogućih problema sa ponudom. U isto vreme, slabije zalihe premijum arabike dodatno podstiču rast cena.

Ekonomski eksperti zaključuju da bi produženi klimatski poremećaji mogli da izazovu dugotrajan inflacioni pritisak, sa mogućim posledicama po potrošače i globalnu ekonomsku stabilnost.

Pročitaj još

Domaće

Fitch četvrti put potvrdio BB+ rejting Srbije, deficit smanjen na 0,4 odsto BDP-a

Agencija procenjuje rast BDP-a Srbije na 4,0% u 2027. i stabilizaciju javnog duga na oko 44 odsto BDP-a

Objavljeno pre

,

Objavio:

Agencija procenjuje rast BDP-a Srbije na 4,0% u 2027. i stabilizaciju javnog duga na oko 44 odsto BDP-a

Kreditna rejting agencija Fitch u najnovijem izveštaju četvrti put zaredom potvrdila je pozitivne izglede za investicioni rejting Srbije, zadržavajući kreditni rejting na nivou BB+, saopštila je Narodna banka Srbije. Fitch ističe da je rejting Srbije podržan odgovornom fiskalnom politikom, visokim deviznim rezervama i većim bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika u poređenju sa zemljama istog rejtinga.

Prema izveštaju, privredni rast Srbije na početku 2026. godine ubrzao je zahvaljujući završetku projekata iz programa „Skok u budućnost“, a očekuje se da će tokom 2027. godine, pod uticajem održavanja međunarodne izložbe Ekspo 2027, rast BDP-a dostići 4,0%. U srednjem roku, ekonomski rast biće stabilizovan na 3,5 odsto, dok se u periodu 2024-2028. godine projektuje povećanje BDP-a po glavi stanovnika za oko 50% izraženo u američkim dolarima.

Deficit tekućeg računa za prva četiri meseca 2026. iznosi svega 0,4 odsto projektovanog BDP-a, što je značajno niže u odnosu na isti period prethodne godine. Na nivou cele 2026. godine očekuje se da deficit tekućeg računa dostigne 4,5 odsto BDP-a, što je pad u odnosu na 4,9 odsto iz prethodne godine, uprkos rastu cena energenata. U 2027. godini, održavanje Ekspo izložbe očekivano će doprineti dodatnom smanjenju deficita tekućeg računa, dok se zatim predviđa stabilizacija na oko 4,5 odsto BDP-a.

Fitch procenjuje da će neto priliv stranih direktnih investicija biti nešto ispod tri odsto BDP-a u periodu 2026-2028, uz postepeno unapređenje tehnološke strukture investicija ka sektorima veće dodate vrednosti. Fiskalna politika ostaje odgovorna, uz projektovani deficit budžeta na tri odsto BDP-a za 2026. godinu, uključujući podršku ranjivim grupama i penzionerima od 0,6 odsto BDP-a, omogućenu povećanim fiskalnim prihodima. Do 2028. godine očekuje se smanjenje fiskalnog deficita na 2,5 odsto BDP-a, u skladu sa dogovorom sa Međunarodnim monetarnim fondom.

Učešće javnog duga u BDP-u očekuje se da se stabilizuje na oko 44 odsto tokom perioda 2026-2028, što je niže od medijane za zemlje sa istim i višim rejtingom. Guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je: „Posebno sam ponosna na to da se u ovom izveštaju ističe povećana otpornost Srbije na brojne izazove u prethodnim godinama kroz proaktivne mere i diversifikaciju tržišta na koja izvozimo, kao i izvora snabdevanja i finansiranja. I pored aktuelnih izazova očekuje se smanjenje eksterne neravnoteže i unapređenje eksterne pozicije naše zemlje.“

Zadržavanje pozitivnih izgleda za investicioni rejting duže od 24 meseca Fitch ocenjuje kao presedan, koji potvrđuje poverenje u ekonomske politike Srbije, navodi se u saopštenju Narodne banke Srbije.

Pročitaj još

Domaće

Unija poslodavaca Srbije formirala odbor za EU integracije kao jedini predstavnik domaće privrede u Briselu

UPS zvanično osnovala Odbor za evropske integracije radi brže koordinacije i jačanja uticaja na ekonomske politike EU

Objavljeno pre

,

Objavio:

UPS zvanično osnovala Odbor za evropske integracije radi brže koordinacije i jačanja uticaja na ekonomske politike EU

Unija poslodavaca Srbije (UPS) institucionalizovala je svoj rad na evropskim integracijama kroz osnivanje Odbora za evropske integracije, čime je postala jedini reprezentativni predstavnik domaće privrede u Briselu i Ženevi. Ova odluka doneta je kako bi se ubrzala koordinacija aktivnosti i unapredila zastupljenost interesa srpskih poslodavaca na evropskom nivou, saopšteno je iz UPS.

UPS je punopravni član krovnih konfederacija BusinessEurope i Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE), te već godinama aktivno učestvuje u kreiranju evropskih ekonomskih politika i prenošenju zahteva domaćih kompanija ka donosiocima odluka u Briselu. Formiranjem novog Odbora za evropske integracije, Unija namerava da dodatno ubrza procese prilagođavanja evropskim standardima, posebno u oblastima radnog prava, zelene agende i korišćenja EU fondova.

Na čelo novoformiranog Odbora postavljen je Danijel Pantić, član Izvršnog odbora UPS, dok su članovi odbora istaknuti predstavnici i rukovodstvo Unije: Andreja Brkić, predsednik IO, generalni sekretar Boško Savković, član Predsedništva Ivan Đoković, predsednik Sektora trgovine UPS Aleksandar Radojičić, direktor UPS Svetlana Budimčević i rukovodilac Sektora za međunarodnu saradnju Dejana Kuzmić. Ova struktura treba da obezbedi efikasnu razmenu informacija i donošenje odluka od značaja za srpsku privredu u kontekstu evropskih integracija.

„Osnivanjem ovog Odbora samo formalizujemo i ubrzavamo procese koje uspešno vodimo već godinama. Naše mesto u BusinessEurope i IOE osigurava da glas srpskog privrednika stigne direktno do donosilaca odluka u Briselu. Cilj nam je da, na čelu sa predsedavajućim Pantićem i svim članovima Odbora, nastavimo da prenosimo evropske standarde i maksimalno pripremimo domaću biznis zajednicu u oblasti radnog prava, zelene agende i EU fondova“, poručuju iz Unije poslodavaca Srbije.

Formiranjem ovog odbora, UPS dodatno jača institucionalne mehanizme za zastupanje interesa domaće privrede i omogućava brži odgovor na izazove i zahteve procesa evropskih integracija. Ovo je važan korak za srpske kompanije koje traže veću uključenost i konkurentnost na tržištu Evropske unije.

Pročitaj još

U Trendu