Connect with us

Domaće

DIDS 2026: domaće firme koriste 158.000 .rs domena, 14,93% ima više domena

Istraživanje pokazalo da .rs domen koristi 82% preduzeća, dok 50% firmi domen koristi za sajt i poslovnu poštu

Published

on

gca082a67d0b71bd62c4f54945dc215307da56cf28e1d054b7253f97d7724b94622838ac922ff33e13c025e27d342f2fe72c4f4f2309c924d5f6b373fc89690f0_1280

Istraživanje pokazalo da .rs domen koristi 82% preduzeća, dok 50% firmi domen koristi za sajt i poslovnu poštu

Konferencija Dan internet domena Srbije (DIDS 2026), koju je 17. marta u Beogradu organizovala Fondacija Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS), okupila je domaće i međunarodne stručnjake radi analize digitalnog identiteta u eri veštačke inteligencije. Centralna tema bila je transformacija poslovanja i bezbednosti na internetu, uz predstavljanje novih trendova koji će uticati na digitalni prostor do kraja decenije.

Marika Konings iz ICANN-a predstavila je novu rundu aplikacija za generičke domene najvišeg nivoa planiranu za 30. april 2026. godine, naglašavajući priliku za organizacije da razvijaju sopstveni digitalni prostor prema svojim potrebama. U debati „.COM vs .RS” Mladen Savić i Zoran Buhavac govorili su o važnosti izbora domena, ističući sigurnost nacionalnih domena na lokalnom tržištu naspram globalne prepoznatljivosti generičkih domena.

Na panelu „Pametno poslovanje, pametniji domeni” Čaba Bodor iz mađarskog .hu registra istakao je da nacionalni domeni direktno povećavaju poverenje korisnika, posebno zbog sve češćih onlajn prevara. Pravni aspekt istakao je dr Dušan Popović, profesor prava intelektualne svojine, preporučujući preduzećima da istovremeno sa registracijom domena zaštite i žig, kako bi izbegli pravne probleme i zloupotrebe.

Kristijan Hansen iz danskog registra naveo je rezultate istraživanja prema kojem AI pretraživači lokalne domene prepoznaju kao verodostojnije izvore informacija. „AI pretraživači i dalje gledaju domene iz lokalne zemlje kao primarni izvor informacija. Na taj način, to je zapravo jedini put ako želite da osigurate svoje mesto. Trenutno, a radio sam dosta istraživanja na Gemini-ju, on priznaje da će, ako postavite pitanje na svom jeziku, prvo tražiti lokalne domene”, rekao je Hansen.

Prema podacima koje je izneo Miroslav Žeravić iz RNIDS-a, istraživanje sprovedeno na uzorku od preko 300 kompanija pokazalo je da 14,93% firmi u Srbiji ima dva ili više internet domena. Domen .rs koristi 82% preduzeća koja posluju na domaćem tržištu, dok tačno 50% firmi domen koristi istovremeno za veb sajt i poslovnu poštu. Oko 42% analiziranih preduzeća posluje duže od 20 godina, dok su 47% mali biznisi sa do 10 zaposlenih. Sektor usluga prednjači sa 39% udela. Broj registrovanih .rs domena dostigao je 158.000 u decembru 2025. godine.

Žeravić je istakao: „Jedan od rezultata koji se izdvaja je da 14,93% kompanija u Srbiji ima više od jednog internet domena, ali da se ti domeni u najvećem broju slučajeva ne koriste za različite veb-sajtove ili projekte. Umesto toga, kompanije ih najčešće koriste za isti veb-sajt ili brend, dok se nacionalni domen .rs najčešće koristi kao primarni domen kompanije.”

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Ministarstvo privrede dodeljuje 170 miliona dinara za preradu voća, mleka i tekstila

Do 30. aprila 2026. otvoreni pozivi za bespovratna sredstva, uz podršku investicijama do 50 odsto vrednosti u manje razvijenim područjima

Published

on

By

Do 30. aprila 2026. otvoreni pozivi za bespovratna sredstva, uz podršku investicijama do 50 odsto vrednosti u manje razvijenim područjima

Ministarstvo privrede Republike Srbije raspisalo je javne pozive za dodelu bespovratnih sredstava ukupne vrednosti 170 miliona dinara za programe finansijske podrške preradi voća i povrća, mlečnih proizvoda i proizvodnji tekstila i kože od 100 odsto domaće sirovine u 2026. godini. Prijave su otvorene do utroška sredstava, a najkasnije do 30. aprila 2026. godine, saopštilo je Ministarstvo.

Za preradu voća i povrća namenjeno je 50 miliona dinara, dok isto toliko iznosi i budžet za podršku mlekarskoj industriji, a za proizvodnju odevnih i drugih predmeta od tekstila i kože izdvojeno je 70 miliona dinara. Svi programi usmereni su na mala i mikro pravna lica, preduzetnike i zadruge registrovane najkasnije do 31. decembra 2023, kao i novoosnovane firme i preduzetnike od 1. januara 2024. godine.

Sredstva su namenjena privrednim subjektima sa teritorije Srbije, pre svega onima van gradskih opština Beograda i Novog Sada, s ciljem jačanja proizvodnih kapaciteta izvan najvećih urbanih centara i podsticanja ravnomernijeg regionalnog razvoja. Bespovratna sredstva mogu dostići do 40 odsto vrednosti investicije, odnosno do 50 odsto za korisnike iz lokalnih samouprava svrstanim u treću i četvrtu grupu razvijenosti.

Podrška obuhvata sufinansiranje nabavke nove ili polovne proizvodne opreme do pet godina starosti, dostavnih vozila, trajnih obrtnih sredstava do 20 odsto investicije, adaptacije i unapređenja proizvodnog prostora (do milion dinara), kao i računarske opreme i softverskih licenci. Preostali deo investicije može biti pokriven sopstvenim sredstvima ili kreditom Fonda za razvoj do 1,8 miliona dinara, sa rokom otplate od 60 meseci, grejs periodom od 12 meseci i kamatnom stopom od 2,5 odsto godišnje uz valutnu klauzulu.

Ministarstvo privrede, u saradnji sa Fondom za razvoj, programima nastoji da dodatno osnaži male i mikro prerađivačke proizvođače, poveća zapošljavanje i unapredi ekonomski razvoj lokalnih zajednica. Poseban akcenat stavljen je na podizanje konkurentnosti i dugoročnu održivost sektora prerade voća, povrća, mleka, tekstila i kože, kao i na stvaranje dodatne vrednosti iz domaćih sirovina.

Detaljna dokumentacija i pravila učešća dostupni su na zvaničnim sajtovima Ministarstva privrede (www.privreda.gov.rs) i Fonda za razvoj (www.fondzarazvoj.gov.rs).

Pročitaj još

Domaće

Investicioni fond Vista Rica ostvario prinos od 10,99 odsto u poslednjem periodu

Kamate na devizne depozite ostale neatraktivne, dok fondovi nude viši očekivan prinos i diversifikaciju ulaganja

Published

on

By

Kamate na devizne depozite ostale neatraktivne, dok fondovi nude viši očekivan prinos i diversifikaciju ulaganja

Investicioni fond Vista Rica zabeležio je prinos od 10,99 odsto u proteklom periodu, prema zvaničnim izveštajima. U poređenju sa klasičnom štednjom u bankama u Srbiji, gde su kamate na devizne depozite neafirmišuće ili neatraktivne, investicioni fondovi nude značajno viši potencijal zarade i veću fleksibilnost za ulagače.

Prema analizama Narodne banke i ekonomskih stručnjaka, klasična oročena štednja i dalje nudi sigurnost čuvanja novca, ali poslednjih deset godina nije donela realnu zaradu zbog visoke inflacije i slabih prinosa na depozite. Većina građana novac drži u bankama iz poverenja, ne zbog visokih kamata, jer prevremeni raskid ugovora često znači gubitak kamate.

Investicioni fondovi, kao što su fondovi kompanije Vista Rica, predstavljaju savremenu alternativu za upravljanje novcem, omogućavajući ulaganje u akcije, obveznice i druge instrumente sa većim potencijalom prinosa. Portfolio menadžeri profesionalno raspoređuju sredstva i diversifikuju ulaganja, smanjujući ukupni rizik za investitore. Za razliku od oročene štednje, sredstva u fondu su dostupna u svakom trenutku, bez gubitka kamate.

Pravna i regulatorna sigurnost takođe je važan aspekt – fondovi u Srbiji posluju u strogo regulisanom okruženju, sa redovnim izveštajima o stanju i rizicima. Ulaganje u fondove dostupno je svima, bez minimalnog praga, što omogućava i malim ulagačima da učestvuju.

Ponuda Vista Rica uključuje više fondova: Vista Rica Invest, koji je otvoreni alternativni fond sa javnom ponudom i fokusom na akcije na domaćem i međunarodnim tržištima, ostvario je prinos od 10,99 odsto. Kompanija nudi i specijalni Corporate fond za pravna lica, Origin fond za ulaganja u zlato, srebro i druge robe, kao i Cash fondove za očuvanje vrednosti u devizama ili dinarima, koji ulažu u novčano tržište i kratkoročne obveznice, obezbeđujući stabilan i predvidiv prinos uz visok stepen likvidnosti.

Ekonomisti ističu prednosti investicionih fondova: viši očekivani prinos, profesionalno upravljanje, diversifikacija ulaganja, fleksibilnost i transparentnost. Konačnu odluku o ulaganju građani bi trebalo da donesu uz konsultaciju sa odgovornim licem fonda ili kvalifikovanim finansijskim savetnikom.

Pročitaj još

Domaće

Globos osiguranje lansira 3 u 1 kasko travel paket sa 30% popusta na sajmu automobila

Na Beogradskom sajmu od 18. do 24. marta kupci vozila brendova Cross Road Adria, Cross Road Asia i British Motors ostvaruju 30% popusta na putno osiguranje u okviru novog paketa

Published

on

By

Na Beogradskom sajmu od 18. do 24. marta kupci vozila brendova Cross Road Adria, Cross Road Asia i British Motors ostvaruju 30% popusta na putno osiguranje u okviru novog paketa

Globos osiguranje predstavilo je 18. marta 2026. godine na Beogradskom sajmu automobila novi 3 u 1 Kasko Travel paket, kreiran za savremene vozače koji traže sigurnost i praktičnost. Paket obuhvata Premium kasko osiguranje, Standard pomoć na putu i putno osiguranje sa popustom od 30 odsto, a dostupan je kupcima vozila brendova Cross Road Adria, Cross Road Asia i British Motors koji kasko polisu zaključe po sajamskim uslovima do kraja marta 2026. godine.

Premium kasko pokriva širok spektar rizika, uključujući sudare, prevrtanja, udare, kao i štete izazvane prirodnim nepogodama poput grada, oluje, poplave i udara groma, ali i požara i eksplozije. Standard pomoć na putu podrazumeva popravke manjih kvarova na licu mesta, šlepovanje vozila do najbližeg servisa, kao i asistenciju u slučaju nezgode. Treći deo paketa je putno osiguranje sa popustom od 30 odsto, koje se može ugovoriti putem webshopa ili na prodajnim mestima do kraja 2026. godine.

Ova ponuda važi isključivo za kupce vozila Cross Road Adria, Cross Road Asia i British Motors koji kasko polisu ugovore do 31. marta 2026. godine pod uslovima koji važe na sajmu. Više informacija dostupno je na štandu Cross Road Adria tokom trajanja sajma automobila u Beogradu.

Pročitaj još

U Trendu