Connect with us

Domaće

DeepSeek udvostručio vrednost, Liang Venfeng povećao bogatstvo na 36 milijardi dolara

Kompanija prikupila 7,4 milijarde dolara uz procenjenu vrednost od 50 milijardi dolara, vlasnički udeo osnivača ostaje na 78 odsto

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / BrownMantis

Kompanija prikupila 7,4 milijarde dolara uz procenjenu vrednost od 50 milijardi dolara, vlasnički udeo osnivača ostaje na 78 odsto

Osnivač kineske kompanije DeepSeek, Liang Venfeng, povećao je svoje bogatstvo na 36 milijardi dolara, nakon što je vrednost njegove firme porasla na 50 milijardi dolara posle poslednje runde finansiranja u junu 2026. godine. Liangov vlasnički udeo sada iznosi približno 78 odsto, a njegova lična investicija u kompaniju iznosi tri milijarde dolara, pokazuju podaci sa Bloomberg Billionaires Indexa.

U poslednjoj rundi finansiranja, DeepSeek je prikupio 7,4 milijarde dolara. Time je vrednost kompanije porasla oko pet puta u odnosu na procenu iz aprila, kada je iznosila 10 milijardi dolara. Ovim rezultatima, Liang Venfeng je postao najbogatiji osnivač AI startapa na svetu, prema ekonomskim analizama, ostavivši iza sebe suosnivače Antropika i Grega Brokmana iz OpenAI-ja.

Liang Venfeng je osma najbogatija osoba u Kini, odmah iza Čen Tjanšija iz Cambricon Technologiesa. Lista koju je obuhvatio Bloomberg uključuje samo kompanije čija većina prihoda dolazi direktno od AI modela, dok su diverzifikovani konglomerati kao Alibaba Group i Tencent Holdings izostavljeni.

Najveći deo Liangovog bogatstva potiče iz udela u DeepSeeku, koji je osnovao 2023. godine kao izdvojenu kompaniju iz AI odeljenja Zhejiang High-Flyer Asset Management-a. Kompanija High-Flyer je u ranoj fazi trgovala naprednim grafičkim čipovima pre pooštravanja američkih izvoznih ograničenja, obezbeđujući tako ključnu infrastrukturu za razvoj AI modela bez oslanjanja na tradicionalni rizični kapital.

DeepSeek je početkom 2025. godine privukao pažnju svetske tehnološke industrije predstavljanjem AI modela sa performansama uporedivim sa američkim konkurentima, ali sa znatno nižim troškovima. Nedavno je kompanija predstavila svoj najnoviji model V4, kompatibilan sa čipovima kineskog giganta Huawei Technologies.

Dok su ranije u Kini bogatstvo simbolizovali preduzetnici iz internet sektora, sada AI sektor preuzima primat, uz snažnu podršku države i korporacija. Priliv novog kapitala omogućio je DeepSeeku da preraste iz privatnog softverskog projekta u stratešku nacionalnu kompaniju.

Za razliku od američkih AI startapa, gde vlasništvo često biva razvodnjeno među brojnim investitorima, Liang je zadržao izuzetno visok vlasnički udeo od oko 78 odsto, što mu je donelo neuobičajeni nivo ličnog bogatstva i kontrole nad DeepSeekom. U poređenju, kompanije poput OpenAI i Anthropica imaju vlasničku strukturu raspodeljenu na veći broj akcionara.

Liang Venfeng je rođen 1985. godine u Džanđangu, provincija Guangdong. Diplomirao je i magistrirao na Univerzitetu Džeđang, a pre pokretanja DeepSeeka bio je aktivan u finansijskom sektoru, posebno u oblasti trgovanja tokom svetske finansijske krize. Njegov put i uspeh ilustracija su novog talasa bogatstva u Kini, zasnovanog na razvoju veštačke inteligencije.

Pročitaj još

Domaće

Evropska centralna banka pokreće test digitalnog evra sa 36 banaka i 3.000 evra ograničenjem

Pilot faza počinje 2027. godine i obuhvata Unikredit, Rajfajzen i Revolut, uz maksimalni iznos po korisniku

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pilot faza počinje 2027. godine i obuhvata Unikredit, Rajfajzen i Revolut, uz maksimalni iznos po korisniku

Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da je za pilot fazu digitalnog evra izabrala 36 pružalaca platnih usluga, među kojima su banke i finansijsko-tehnološke kompanije, uključujući i one koje posluju u Srbiji. Na listi su Unikredit, Rajfajzen banka, Nova Ljubljanska banka (NLB), Dojče banka i Pireus banka, kao i digitalne platforme Revolut, Strajp, Satispej i Neksi pejments.

Testiranje će uključiti zaposlene u ECB i nacionalnim centralnim bankama Evrozone, kao i odabrane trgovce poput elektronskih prodavnica, restorana i kafića. Korisnici će moći da isprobaju transfere između građana, plaćanja u prodavnicama i onlajn kupovinu.

Pilot projekat digitalnog evra počinje u drugoj polovini 2027. godine i trajaće 12 meseci, sa ciljem da se testiraju tehničke karakteristike, svakodnevna upotreba i korisničko iskustvo, navodi ECB. Na poziv za učešće stiglo je više od 50 prijava, što, prema ECB, ukazuje na snažno interesovanje privatnog sektora za razvoj evropskog platnog sistema.

„Veliko interesovanje tržišta pokazuje spremnost privatnog sektora da aktivno učestvuje u projektu digitalnog evra i doprinese jačanju evropskog platnog sistema“, izjavio je Pjero Ćipolone, član Izvršnog odbora ECB-a i predsednik radne grupe za digitalni evro. Tokom testiranja koristiće se beta verzija digitalnog evra, koja je funkcionalno slična verziji predviđenoj nacrtom evropskog zakonodavstva.

Evropski parlament je usvojio pregovarački stav kojim odobrava početak pregovora sa Savetom EU o uvođenju digitalnog evra, uz stroga pravila o zaštiti privatnosti, besplatne osnovne usluge i ograničenje iznosa digitalnih evra po građaninu, radi očuvanja finansijske stabilnosti. Maksimalan iznos u digitalnom „novčaniku“ biće 3.000 evra.

Projekat je izazvao kontroverze, pošto 60% evropskih banaka, odnosno njih 14 najvećih, izražava rezerve prema digitalnom evru. Kao glavni razlog navode nejasnoće u pravcu projekta i potencijalni gubitak prihoda od depozita i provizija. Planirano je da se digitalni evro uvede do 2029. godine, dok bi privatne kompanije, uključujući banke, sprovodile projekat, a ECB bi bila garant onlajn „novčanika“.

Plaćanja karticama u Evrozoni dostižu vrednost od oko 3,4 biliona evra godišnje, dok ograničenje može smanjiti prihod privatnog platnog sistema između osam i devet milijardi evra godišnje, prema podacima ECB. Trgovci godišnje troše 3,75 milijardi evra na naknade za debitne kartice, od čega polovina ide kartičnim mrežama van EU, a druga polovina bankama.

Očekuje se da će paralelno funkcionisanje više platnih sistema povećati rizik od sajber napada i tehničkih kvarova, dok propisi nalažu obaveznu dostupnost gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja u evrozoni.

Pročitaj još

Domaće

Dubai postavio rekord u trgovini dijamantima, promet 41,7 milijardi dolara u 2025. godini

Obim trgovine dostigao 359,5 miliona karata, rast od 42,5 odsto na godišnjem nivou

Objavljeno pre

,

Objavio:

Obim trgovine dostigao 359,5 miliona karata, rast od 42,5 odsto na godišnjem nivou

Centar za robnu razmenu Dubaija (DMCC) saopštio je da je trgovina dijamantima u Dubaiju u 2025. godini dostigla rekordnih 41,7 milijardi dolara (oko 35,6 milijardi evra), prema podacima carinske uprave Emirata. Time je premašen dosadašnji rekord iz 2011. godine, kada je ukupni promet iznosio 40,9 milijardi dolara. Ukupan promet dijamanata u 2025. porastao je za 16,2 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok je fizički obim trgovine dostigao 359,5 miliona karata, što predstavlja rast od 42,5 odsto na godišnjem nivou.

Ovo je prvi put da je Dubai istovremeno premašio rekorde i po vrednosti i po količini trgovine dijamantima. Prirodni dijamanti činili su gotovo celokupnu vrednost prometa, sa 39,9 milijardi dolara (oko 34,1 milijardu evra), odnosno 95,8 odsto ukupne vrednosti. Trgovina obrađenim prirodnim dijamantima porasla je za gotovo 25 odsto i dostigla 18,7 milijardi dolara (oko 16 milijardi evra), a od 2020. godine vrednost ovog segmenta povećana je za čak 246 odsto.

Glavni direktor DMCC-a Ahmed bin Sulajem izjavio je da ovi rezultati potvrđuju uspeh dugoročne strategije razvoja Dubaija kao jednog od vodećih svetskih centara za trgovinu dragim kamenjem. „Od pandemije kovida obim trgovine dijamantima preko Dubaija udvostručen je, dok je vrednost porasla za gotovo 140 odsto, zahvaljujući razvijenoj infrastrukturi, regulatornoj sigurnosti i finansijskim uslugama koje emirat nudi učesnicima na globalnom tržištu“, naveo je bin Sulajem.

Pored dijamanata, zabeležen je i rekord u trgovini obojenim dragim kamenjem, čija je vrednost dostigla 1,1 milijardu dolara (oko 940 miliona evra), što je 48 odsto više nego prethodne godine. Ovaj rast u Dubaiju izdvaja se u odnosu na globalni trend, gde laboratorijski uzgojeni dijamanti, prodavani po nižim cenama, ozbiljno konkurišu prirodnim dijamantima.

Diamond Standard Index, koji prati investicione dijamante, ove godine je zabeležio najniži nivo u istoriji, sa padom cena od 68 odsto u odnosu na vrhunac iz 2011. godine. Ipak, globalna potražnja za nakitom od prirodnih dijamanata ostala je nepromenjena tokom 2025, nakon tri uzastopne godine pada, prema podacima kompanije De Beers. Nasuprot tome, prodaja laboratorijski uzgojenih dijamanata težine između 1,05 i 1,09 karata porasla je za tri odsto, prema analitičkoj kompaniji Tenoris.

Prema analitičarima, pojedine kategorije prirodnih dijamanata pokazale su otpornost, posebno veliki dijamanti. Prirodni dijamanti težine između 2,5 i 2,74 karata bili su najbrže rastuća kategorija u 2025. godini, sa rastom prodaje od 19 odsto, dok je prodaja dijamanata težine do 1,99 karata uglavnom opadala. Rast interesovanja zabeležen je i kod braon dijamanata, čija je prodaja od pola karata porasla za oko 200 odsto u maju, uz korišćenje marketinških naziva poput „šampanjac“ ili „čokoladni“ dijamanti.

Izduženi oblici dijamanata, poput ovalnih i markiz brušenih, takođe su poskupeli oko 25 odsto tokom nekoliko poslednjih godina, procenjuje analitičar Pol Zimnjski. „Reč je o dijamantima koji se uglavnom prodaju za više od 10.000 dolara, tako da se zaista može govoriti o oporavku u obliku slova K“, izjavio je Zimnjski.

Laboratorijski uzgojeni dijamanti preuzeli su značajni deo tržišta, posebno kod mladih parova koji kupuju vereničko prstenje i burme. Prema istraživanju platforme The Knot, laboratorijski dijamanti činili su 61 odsto svih kupovina vereničkog prstenja prošle godine, što je rast od 239 odsto u odnosu na 2020. godinu.

Pročitaj još

Domaće

Privredna komora Srbije digitalizuje ATA karnete, 5.107 izdatih u 2025. godini

Vrednost robe sa ATA karnetima premašila 6,5 milijardi dinara, od 2028. samo digitalni dokumenti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vrednost robe sa ATA karnetima premašila 6,5 milijardi dinara, od 2028. samo digitalni dokumenti

Privredna komora Srbije i Republički sekretarijat za javne politike najavili su potpunu digitalizaciju izdavanja i upotrebe ATA karneta od 2027. godine, omogućavajući brže i jeftinije poslovanje za kompanije. Prema podacima platforme ATA Carnet Core Međunarodne trgovinske komore, Srbija je realizovala više od 300 digitalnih transakcija za samo mesec dana, prednjačeći među 30 evropskih država sa digitalnim sistemom za privremeni uvoz robe.

Sporazum o saradnji, koji podrazumeva razvoj elektronskog sistema za izdavanje ATA karneta, potpisali su zamenik direktora Republičkog sekretarijata za javne politike Ninoslav Kekić i zamenik predsednika Privredne komore Srbije za međunarodnu saradnju i razvoj Mihailo Vesović. Nova digitalna platforma „e-ATA” povezaće privredu i Komoru sa domaćim i međunarodnim carinskim organima, čime će se dodatno ubrzati prekogranično poslovanje.

Kekić je izjavio: „Potpisanim sporazumom dodatno učvršćujemo višegodišnju saradnju na pojednostavljenju administrativnih postupaka za privredu. Digitalizacija ATA karneta omogućiće kompanijama da postupke obavljaju brže, jednostavnije i uz manje troškove. Naš cilj je da javne usluge budu dostupne elektronski, u svakom trenutku i uz najviše bezbednosne i međunarodne standarde.”

Tokom 2025. godine u Srbiji je izdato 5.107 ATA karneta, dok je vrednost robe privremeno izvezene uz njihovu upotrebu premašila 6,5 milijardi dinara. Sa ovim karnetima realizovano je više od 10.000 putovanja. Prema planu, digitalni ATA karneti biće obavezni za prvu grupu od 30 zemalja od 1. juna 2026. godine, uključujući članice Evropske unije, Švajcarsku, Norvešku i Veliku Britaniju. Tranzicioni period traje do kraja 2027, a od 1. januara 2028. godine predviđa se potpuni prelazak na digitalne karnete i transakcije.

Mihailo Vesović je naglasio: „Digitalna transformacija doneće srpskoj privredi brže i jednostavnije prekogranično poslovanje. Eliminisanjem papirologije ubrzava se izdavanje dokumenata, dok će direktna integracija sa carinom skratiti zadržavanje robe na graničnim terminalima. Za kompanije to znači niže troškove i veću bezbednost, jer elektronski sistem isključuje rizik od gubitka, oštećenja ili falsifikovanja dokumenata.”

Digitalna obrada ATA transakcija u Upravi carina Republike Srbije planirana je najkasnije do kraja prvog kvartala 2027. godine, a puštanje sistema „e-ATA” u rad očekuje se do 15. januara 2027. godine. ATA karnet važi u više od 80 zemalja i omogućava privremeni izvoz i uvoz robe sa rokom važenja do godinu dana. Digitalizacija ATA karneta deo je projekta „Digitalizacija poslovnog okruženja u Srbiji – D4BE“, koji sprovodi Republički sekretarijat za javne politike uz finansijsku podršku Evropske unije.

Pročitaj još

U Trendu