Connect with us

Domaće

Cene stanova u Evropskoj uniji porasle 64,9 odsto od 2015. do 2025. godine

Stanarine veće za 21,8 odsto, Mađarska beleži rast cena stanova od 290 odsto

Published

on

gfcfd611e45fdb1fe92f08acdb55555d8000e1e21b710e9db284978e71c96a7ae7990e553476d891009a5f0e4ec5568f6f57d7fdac74c1dce68b40807d7c1234d_1280

Stanarine veće za 21,8 odsto, Mađarska beleži rast cena stanova od 290 odsto

Cene stanova u Evropskoj uniji porasle su za 64,9 odsto u periodu od 2015. do trećeg kvartala 2025. godine, dok su stanarine zabeležile rast od 21,8 odsto, pokazuje izveštaj Evrostata. Samo u četvrtom kvartalu 2025. godine, cene stanova su na nivou EU porasle za 5,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok su stanarine skočile za 3,2 odsto.

Na kvartalnom nivou, cene nekretnina su u četvrtom kvartalu 2025. bile više za 0,8 odsto u poređenju sa trećim tromesečjem, a stanarine za 0,6 odsto. U većini članica Evropske unije, tačnije u 25 zemalja, rast cena stanova je bio veći od rasta stanarina od 2015. do kraja 2025. godine.

Najveći rast cena stanova zabeležen je u Mađarskoj, gde su za deset godina porasle za 290 odsto. Slede Portugalija sa rastom od 180 odsto, Litvanija sa 168 odsto i Bugarska sa 157 odsto. Suprotan trend ima Finska, jedina članica u kojoj su cene stanova u tom periodu pale, i to za tri odsto.

Kada je reč o stanarinama, porast je zabeležen u svim državama članicama EU. Najveći rast beleži Mađarska, gde su stanarine više za 109 odsto. U Litvaniji je rast stanarina iznosio 88 odsto, dok su u Irskoj i Poljskoj stanarine porasle za po 76 odsto.

Prema podacima Evrostata, tržište nekretnina u Evropskoj uniji nastavlja uzlazni trend, a izveštaj ukazuje na nastavak rasta cena i u poslednjem kvartalu 2025. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Inflacija u Severnoj Makedoniji porasla na 4,9 odsto u martu

Cene hrane i pića skočile 7,5 odsto, a gorivo gotovo 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu

Published

on

By

Cene hrane i pića skočile 7,5 odsto, a gorivo gotovo 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu

Godišnja inflacija u Severnoj Makedoniji dostigla je 4,9 odsto u martu, što je najviši nivo u poslednjih 13 meseci, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (Makstat). Ovo predstavlja ubrzanje u odnosu na februar, kada je inflacija iznosila 2,9 odsto.

Hrana i bezalkoholna pića zabeležili su rast cena od 7,5 odsto na godišnjem nivou, dok su alkoholna pića i duvan poskupeli 8,8 odsto. Nameštaj, kućni aparati i održavanje porasli su za 5,9 odsto, dok su rekreacija i kultura zabeležile rast od 6,1 odsto, a obrazovanje 4,3 odsto. Sve ove kategorije pokazuju ubrzanje inflacije u odnosu na prethodni mesec.

S druge strane, inflacija je usporila u segmentima restorana i hotela (3,8 odsto), odeće i obuće (2,4 odsto), stanovanja i komunalnih usluga (2,6 odsto), kao i u zdravstvu (1,9 odsto). Na mesečnom nivou, potrošačke cene su u martu porasle za 0,7 odsto, dok je u februaru rast iznosio 0,2 odsto.

Premijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je da će država morati da se suoči sa rastućom inflacijom, pre svega zbog povećanja cena goriva izazvanog ratom na Bliskom istoku i drugih izazova, ali je naglasio da vlada ima jasan plan za prevazilaženje trenutne ekonomske situacije. “Kao vlada, mi kontrolišemo situaciju, tačno znamo kuda idemo i nemamo dilemu, biće izazova”, poručio je Mickoski.

Podaci pokazuju da su cene goriva u Severnoj Makedoniji porasle gotovo 10 odsto, što je dodatno uticalo na rast ukupne inflacije. Prema analitičarima, visoka inflacija u segmentu hrane i energenata može imati dugoročan uticaj na standard građana i ekonomske tokove u zemlji.

Pročitaj još

Domaće

Aman preuzeo 100 odsto udela u DIS-u, promet veći od 600 miliona evra

Najveći domaći trgovinski lanac sada ima više od 5.000 zaposlenih i 31,5 milijardi dinara prihoda

Published

on

By

Najveći domaći trgovinski lanac sada ima više od 5.000 zaposlenih i 31,5 milijardi dinara prihoda

Kompanija Aman doo iz Beograda postala je vlasnik 100 odsto udela u preduzeću PTP DIS doo iz Krnjeva, čime je nakon devet akvizicija trgovinskih sistema u Srbiji formiran najveći domaći trgovinski lanac. Prema saopštenju kompanije, nova grupacija sada zapošljava više od 5.000 radnika i ostvaruje godišnji promet iznad 600 miliona evra.

Aman je tokom 35 godina poslovanja preuzeo sisteme Linija Vandini, SOS Marketi, Višnjica Dućani, Sreten Gudrić marketi Užice, Interex, Samald Komerc Novi Pazar, Orion Leskovac, Alfa Jagodina i Prehrana Sombor. „Verujemo da je ovo početak još uspešnije zajedničke priče, sa jasnom ambicijom da budemo još bolji za naše zaposlene, naše kupce, naše partnere, kao i širu društvenu zajednicu“, navode iz Amana.

Prema podacima CompanyWall-a, Aman je prethodnu poslovnu godinu završio sa prihodom od 31,5 milijardi dinara (268 miliona evra) i profitom od 833 miliona dinara (7 miliona evra). Ovom akvizicijom Aman učvršćuje svoju poziciju na tržištu maloprodaje i proširuje prisustvo kroz dodatno povećanje broja zaposlenih i obima poslovanja.

Kombinovanjem resursa i iskustava, kompanija očekuje nastavak rasta i unapređenje usluga, sa ciljem povećanja konkurentnosti i zadovoljenja potreba potrošača širom Srbije.

Pročitaj još

Domaće

GPI PORT iz Bačke Topole prodaje kompletno poslovanje za pet miliona evra

Početna cena uključuje nekretnine, opremu i intelektualnu svojinu; licitacija zakazana za 5. maj 2026.

Published

on

By

Početna cena uključuje nekretnine, opremu i intelektualnu svojinu; licitacija zakazana za 5. maj 2026.

Kompanija GPI PORT doo iz Bačke Topole, specijalizovana za proizvodnju betonskih elemenata visokih performansi, objavila je prodaju celokupnog poslovanja po početnoj ceni od pet miliona evra. Prodaja obuhvata nepokretnosti, opremu i intelektualnu svojinu, a realizovaće se putem javne licitacije i direktnom pogodbom, kako je najavljeno iz preduzeća.

Predmet prodaje uključuje ekskluzivnu tehnologiju Mikro-Armiranog Betona (MAB), koja omogućava izradu tankih zidova, konstrukcionih nosača širokih raspona i prefabrikovanih elemenata uz značajno smanjenje materijala i transportnih troškova. Kupac preuzima i portfolio sa više od 1.000 gotovih projekata, što omogućava brz ulazak u proizvodnju bez dodatnih troškova projektovanja.

GPI PORT doo poseduje rešenja koja se mogu licencirati ili proširiti na međunarodna tržišta, uključujući EU, Rusiju, Bliski Istok i SAD. Vrednost intelektualne svojine, patenata i tehničke dokumentacije predstavlja dominantan deo ukupne vrednosti preduzeća.

Zainteresovani kupci mogu pregledati dokumentaciju i posetiti pogon uz prethodnu najavu, dok će javna prezentacija tehnologije i prodaje biti organizovana tokom Međunarodnog sajma građevinarstva u Beogradu od 21. do 24. aprila 2026. godine i na sajmu u Bursi, Turska, od 23. do 26. aprila 2026.

Licitacija je zakazana za 5. maj 2026. u 11 časova u prostorijama kompanije u Bačkoj Topoli. Depozit za učešće iznosi 250.000 evra, što je pet odsto početne cene, i može se uplatiti u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS ili putem neopozive bankarske garancije. Depozit omogućava pristup kompletnoj dokumentaciji, susret sa menadžmentom i prezentaciju vlasnika.

Pismena ponuda je obavezna za sve učesnike licitacije i mora odgovarati ili premašivati početnu cenu, uz mogućnost naknadnog korigovanja ponude nakon javnog otvaranja. Komisija na čelu sa vlasnikom odlučivaće o pobedniku licitacije, pri čemu će pored ponuđene cene važiti i rok za konačnu isplatu. Depozit se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cenu, dok se u slučaju odustajanja nakon proglašenja pobednika depozit gubi. U slučaju direktnog dogovora pre licitacije, ostalim ponuđačima koji su uplatili depozit sredstva će biti vraćena u celosti. Po zatvaranju procesa, rezultati licitacije biće javno objavljeni.

Pročitaj još

U Trendu