Connect with us

Domaće

Cene goriva u Hrvatskoj porasle do 19 centi, dizel dostiže 1,75 evra po litru

Vozače u Hrvatskoj od ponoći očekuje značajan rast cena goriva, dok dizel beleži najveće poskupljenje

Objavljeno pre

,

Cene goriva u Hrvatskoj porasle do 19 centi, dizel dostiže 1,75 evra po litru Foto Izvor: Pixabay / planet_fox

Vozače u Hrvatskoj od ponoći očekuje značajan rast cena goriva, dok dizel beleži najveće poskupljenje

Hrvatska je od ponoći uvela novo povećanje maloprodajnih cena goriva na pumpama gde je cena pod kontrolom države. Ključni podatak je da „cene goriva u Hrvatskoj“ rastu od 8 do čak 19 centi u zavisnosti od vrste. Vlada Hrvatske je ovu odluku donela na telefonskoj sednici, a nove cene važiće naredne dve sedmice.

Detaljna struktura poskupljenja goriva

Prema novim cenama, benzin će poskupeti za 8 centi i prodavaće se po 1,62 evra za litar. S druge strane, dizel gorivo će biti skuplje za 16 centi i koštaće 1,75 evra po litru. Plavi dizel, koji se koristi u poljoprivredi, beleži najveće povećanje cene za čak 19 centi. Nova cena plavog dizela iznosi 1,21 evro po litru. Gas za rezervoare poskupljuje za 6 centi i dostiže 1,28 evra, dok će se gas u bocama prodavati po 1,86 evra, što je takođe poskupljenje od 6 centi.

Uticaj na vozače i regionalno poređenje

Ovo povećanje dolazi nakon što su cene goriva u Srbija porasle za dva dinara (1,7 centi) u petak. Trenutno benzin BMB95 u Srbiji košta 200 dinara (1,7 evra), evrodizel 224 dinara (1,9 evra), a gorivo za poljoprivrednike 184 dinara (1,6 evra). Važno je istaći da, iako je povećanje u Srbiji bilo minimalno, u regionu su zabeležena mnogo veća poskupljenja, čak i uz smanjene akcize.

Kontekst tržišta i istorijska perspektiva

Poskupljenja goriva u Hrvatskoj približavaju njihove cene onima u Srbiji, što je značajno s obzirom na prethodne razlike u cenama. Krajem juna 2025. godine, rekordna cena dizela u Srbiji iznosila je 225 dinara, dok je benzin početkom jula 2022. dostigao 205 dinara. Ipak, trenutne cene u Srbiji su i dalje više nego u regionu, ali razlika se smanjuje zbog aktuelnih poskupljenja u Hrvatskoj.

Regulatorne odluke i trajanje novih cena

Vlada Hrvatske je nove cene uvela na pumpama gde je cena pod njihovom kontrolom, dok na autoputevima cene ostaju slobodne. Ove izmene će važiti naredne dve sedmice, nakon čega se očekuje nova procena u skladu sa stanjem na svetskom tržištu i promenama u akcizama.

Zaključak: Tržišni pritisci i regionalni trendovi

Ovakva kretanja u cenama goriva odražavaju rastuće pritiske na tržištu nafte i derivata u celoj Evropi. Kao rezultat, vozači u Hrvatskoj i regionu moraju da se prilagode novim, višim troškovima, što može uticati i na druge sektore privrede, posebno na transport i poljoprivredu.

Pročitaj još

Domaće

Kraš povećao dobit na 2,9 miliona evra, rashodi pod kontrolom u prvom polugodištu

Hrvatski konditorski gigant ostvario skoro deset puta veću dobit, prihodi porasli na 93,4 miliona evra uz minimalan rast troškova

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kraš povećao dobit na 2,9 miliona evra, rashodi pod kontrolom u prvom polugodištu – rast dobiti Kraš u prvom polugodištu

Hrvatski konditorski gigant ostvario skoro deset puta veću dobit, prihodi porasli na 93,4 miliona evra uz minimalan rast troškova

Kraš, vodeća hrvatska prehrambena kompanija, ostvario je konsolidovanu neto dobit od 2,9 miliona evra u prvoj polovini 2026. godine. Ta cifra predstavlja gotovo deset puta veći rezultat u odnosu na isti period prošle godine. Kompanija je saopštila da su ukupni prihodi porasli za 3,8%, dostigavši 93,4 miliona evra. Istovremeno, rashodi su povećani za svega 0,2%, na ukupno 89,8 miliona evra. Ovakav balans prihoda i rashoda omogućio je snažan skok dobiti, ističe se u finansijskom izveštaju.

Prihodi i dobit Kraša u prvom polugodištu

Ključni razlog za rast dobiti Kraš u prvom polugodištu bila je stroga kontrola troškova. EBITDA (dobit pre kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije) iznosila je 7,6 miliona evra, što znači da je EBITDA marža dostigla 8,8%. Kao rezultat toga, kompanija je značajno poboljšala operativnu profitabilnost. Prošle godine dobit je iznosila svega 0,3 miliona evra, što naglašava izuzetan napredak u ovoj godini.

Strategija i investicije: kupovina kompleksa u Zaprešiću

Osim snažnih finansijskih rezultata, Kraš je tokom juna preduzeo važan strateški korak. Kompanija je kupila zemljište u Zaprešiću od španske kompanije Roka, površine oko 200.000 kvadratnih metara, sa postojećim industrijskim objektima. Iako još nije doneta odluka o eventualnom preseljenju dela proizvodnje, iz kompanije naglašavaju da ovaj potez otvara mogućnosti za dugoročno povećanje proizvodnih kapaciteta. Ova investicija može uticati na dodatni rast i diverzifikaciju poslovanja u narednim godinama.

Tržište i plasman proizvoda

Više od polovine ukupne proizvodnje Kraš plasira na hrvatsko tržište. Ostatak izvozi u zemlje regiona, zapadnu Evropu, Australiju, Kanadu, Sjedinjene Američke Države, kao i na pojedina tržišta Azije i Afrike. Kompanija trenutno ima tri fabrike u Zagrebu, jednu u Osijeku i jednu u Prijedoru, zapošljavajući ukupno skoro 2.000 radnika. Takva geografska rasprostranjenost omogućava stabilan plasman i otpornost na promene na pojedinačnim tržištima.

Implikacije rasta dobiti Kraš u prvom polugodištu

Rast dobiti Kraš u prvom polugodištu 2026. godine naglašava važnost efikasne kontrole troškova i pravovremenih strateških investicija. Ove promene doprinose jačanju pozicije kompanije na regionalnom i međunarodnom tržištu. Iako još nema odluke o preseljenju proizvodnje u novi kompleks, kompanija sada ima rezerve za budući rast kapaciteta. To je važno i za zaposlene, ali i za investitore koji prate stabilnost i potencijal za dalji razvoj.

Pročitaj još

Domaće

Američke tehnološke kompanije pokreću savez za bezbednost AI otvorenog koda posle incidenta

Microsoft, Nvidia i više desetina firmi formirali su savez za bezbednost otvorenih AI modela, dok kompanija Anthropic odbija da učestvuje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američke tehnološke kompanije pokreću savez za bezbednost AI otvorenog koda posle incidenta

Microsoft, Nvidia i više desetina firmi formirali su savez za bezbednost otvorenih AI modela, dok kompanija Anthropic odbija da učestvuje

Američke tehnološke kompanije kao što su Microsoft i Nvidia pokrenule su novu inicijativu pod nazivom Savez za bezbednu otvorenu veštačku inteligenciju. Ovaj savez ima za cilj da razvije i deli bezbednosne alate za AI modele otvorenog koda, nakon što je nedavni incident sa naprednim Chat-GPT modelom izazvao zabrinutost u vezi sa rizicima i prednostima takvih sistema. Prema dostupnim informacijama, među osnivačima su i kompanije SpaceX i Palantir, dok se inicijativi priključilo više desetina drugih tehnoloških firmi.

Savez za bezbednost AI otvorenog koda

Osnovni zadatak saveza je unapređenje bezbednosti modela veštačke inteligencije čiji kod i parametri („weights“) su otvoreni za korisnike. Takvi modeli omogućavaju korisnicima da ih preuzmu, modifikuju i koriste na sopstvenoj infrastrukturi. Kao rezultat, savez želi da odgovori na zabrinutosti koje su se pojavile nakon incidenta sa Chat-GPT modelom i da podrži razvoj sigurnijih rešenja. Međutim, Anthropic nije potpisao zajedničko pismo o modelima otvorenih težina, što je izazvalo brojne kritike u tehnološkoj zajednici.

Reakcije iz industrije i razlozi odbijanja

Mnogi stručnjaci istakli su da je značajnije ko nije pristupio savezu nego ko jeste. Kaj-Fu Li, bivši izvršni direktor u Google-u i Microsoft-u, naglasio je na društvenoj mreži X da je izostanak kompanije Anthropic ključan. Slično mišljenje izneo je i Bil Garli, generalni partner u Benchmark-u, koji smatra da Anthropic pokušava da sačuva svoju tržišnu poziciju. On je naveo: „Uzbudljivo je videti da Anthropic priznaje da je pravi problem sa otvorenim kodom to što on konkuriše njihovoj korporativnoj ekonomskoj strategiji. Ova ‘svesnost’ ovde mnogo toga otkriva.”

Glavni izvršni direktor kompanije Anthropic, Dario Amodei, ranije je upozoravao da programeri gube kontrolu nad naprednim AI modelima čim se objave njihovi open-weight parametri. Umesto toga, Anthropic je predstavio „Project Glasswing”, inicijativu u kojoj proverenim kompanijama omogućava rani pristup moćnim sajber modelima radi otklanjanja bezbednosnih propusta.

Kineski odgovor i globalna debata o otvorenom AI

Debata o AI modelima otvorenih težina dodatno je pojačana lansiranjem modela Kimi K3 iz kineske laboratorije Moonshot, koji je na pojedinim testovima performansi parirao zatvorenim američkim modelima. Visoki zvaničnici SAD optužili su Moonshot da je koristio Anthropic-ov model Fable za treniranje svog K3 modela kroz proces poznat kao „destilacija”. Ministar finansija SAD, Skot Besent, najavio je mogućnost sankcija za kineske AI modele otvorenog koda koji su koristili američke rivale bez dozvole. S druge strane, Kina zauzima otvoreniji pristup razvoju veštačke inteligencije.

Destilacija AI modela podrazumeva da jedan sistem „uči“ od drugog analizom odgovora na veliki broj pitanja. Problem nastaje kada se takva praksa sprovodi bez dozvole vlasnika originalnog modela, što može predstavljati neovlašćeno prenošenje tehnološkog znanja. Ako kompanija dospe na američku crnu listu, gubi pristup američkim poluprovodnicima, softveru i cloud uslugama, što može otežati poslovanje.

Važnost otvorenih AI modela za bezbednost

Prošle nedelje, platforma Hugging Face saopštila je da je koristila model kineske kompanije Z.ai kako bi se odbranila od hakerskog napada AI agenta kompanije OpenAI. Hugging Face je istakao da nisu mogli da koriste zatvorene AI modele zbog ograničenja. Zbog toga, mnogi zagovornici otvorenih modela tvrde da su oni ključni za razvoj bezbednosnih rešenja, dok kritičari upozoravaju na rizik od neovlašćenog preuzimanja znanja.

Debata o savez za bezbednost AI otvorenog koda pokazuje da se tehnološke kompanije suočavaju sa složenim pitanjima zaštite intelektualne svojine i globalne konkurencije. U međuvremenu, razlike između američkog i kineskog pristupa razvoju veštačke inteligencije nastavljaju da utiču na dalji razvoj ovog sektora.

Pročitaj još

Domaće

Sindikati najavljuju pregovore o minimalnoj zaradi od 640 evra, prosečna plata i dalje daleko

Minimalna zarada možda dostigne 640 evra već 2027, dok sindikati upozoravaju da prosečna plata od 1.400 evra nije realna

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sindikati najavljuju pregovore o minimalnoj zaradi od 640 evra, prosečna plata i dalje daleko – minimalna zarada

Minimalna zarada možda dostigne 640 evra već 2027, dok sindikati upozoravaju da prosečna plata od 1.400 evra nije realna

Savez samostalnih sindikata Srbije najavio je početak pregovora o minimalnoj ceni rada za sledeću godinu 10. avgusta. Pregovori će, prema rečima Zorana Mihajlovića, početi ranije nego prethodnih godina. Ključna tema biće minimalna zarada od 640 evra, dok sindikati izražavaju sumnju da će prosečna plata dostići obećanih 1.400 evra do 2027. godine.

Minimalna zarada i dalje ostaje centralna tačka socijalnog dijaloga u Srbiji. Mihajlović je istakao da Savez samostalnih sindikata Srbije još nije utvrdio platformu o procentu povećanja plata. On je najavio da će tokom naredne sedmice biti održani sastanci sa kolegama iz UGS „Nezavisnost“, sa ciljem izrade zajedničkog predloga za povećanje minimalne zarade. Kao rezultat prošlogodišnjih vanrednih povećanja minimalca, došlo je do smanjenja razlike između minimalne i ostalih zarada, što je izazvalo zabrinutost među sindikatima.

Pregovori o minimalnoj zaradi i ekonomski kontekst

Prošle godine minimalna zarada je povećana dva puta, što je dovelo do značajne kompresije plata u javnom sektoru. Zbog toga sindikati ovaj put insistiraju da povećanje minimalca prati i proporcionalan rast svih zarada. „Ne želimo da se smanje razlike između plata u javnom sektoru, kao što se desilo prošle godine“, naglasio je Mihajlović. On je dodao da je važno izbalansirati rast svih zarada, kako bi se izbegle slične situacije.

S druge strane, ranije najave iz Vlade navodile su da će prosečna plata u Srbiji do 2027. godine iznositi 1.400 evra, dok bi minimalna zarada bila 640 evra. Međutim, Mihajlović smatra da nije realno očekivati rast prosečne plate od 40 odsto u kratkom roku. Minimalac od 640 evra, ipak, vidi kao ostvariv cilj tokom sledećih godina. Zato će sindikati zahtevati da procenat povećanja svih zarada barem prati rast minimalne zarade.

Socijalni dijalog i očekivanja od poslodavaca

Mihajlović ocenjuje kao pozitivno to što Vlada Srbije još nije iznela konkretan predlog o novoj minimalnoj zaradi. To, po njegovim rečima, ostavlja prostor za stvarne pregovore u duhu socijalnog dijaloga. Sindikati će analizirati rast troškova života, pad kupovne moći i strukturu potrošačke korpe pre nego što iznesu svoj zahtev za povećanje minimalne zarade.

On je istakao da ne očekuje pozitivan stav Unije poslodavaca Srbije prema povećanju minimalca. „O pregovorima se mora razgovarati otvoreno, uz jasne ekonomske argumente i analizu stvarnih potreba zaposlenih“, naglasio je Mihajlović.

Plaćanja i poređenja sa regionom

Prema poslednjim podacima, medijalna neto zarada u Srbiji iznosi 795 evra, što je rast od 6 odsto u odnosu na prethodnu godinu. U poređenju sa Hrvatskom, gde je medijalna plata preko 1.300 evra, Srbija i dalje zaostaje. Minimalna zarada trenutno iznosi 551 evro, dok se za sledeću godinu očekuje novi rast, u skladu sa dogovorom socijalnih partnera i Vladom Srbije.

Zbog toga, minimalna zarada ostaje ključni indikator ekonomske stabilnosti i standarda zaposlenih u Srbiji. Sindikati naglašavaju važnost transparentnog socijalnog dijaloga i ravnomernog rasta svih zarada, uz nastojanje da minimalac dostigne najavljenu vrednost od 640 evra.

Pročitaj još

U Trendu