Connect with us

Domaće

Cena goriva u Srbiji dostigla rekord od 226 dinara po litru uprkos padu nafte

Benzin i dizel na domaćem tržištu skuplji za dva dinara, dok je prosečna cena nafte pala ispod 90 dolara

Objavljeno pre

,

Cena goriva u Srbiji dostigla rekord od 226 dinara po litru uprkos padu nafte Foto Izvor: Pixabay / paulbr75

Benzin i dizel na domaćem tržištu skuplji za dva dinara, dok je prosečna cena nafte pala ispod 90 dolara

Cena goriva u Srbiji dostigla je novi rekord ovog petka, iako je cena nafte na svetskom tržištu pala ispod 90 dolara za barel. Litar benzina BMB95 sada košta 222 dinara (1,9 evra), dok je evrodizel dostigao 226 dinara (1,93 evra). Ovo povećanje iznosi dva dinara više po litru za obe vrste u odnosu na prethodnu nedelju, saopštile su nadležne institucije. Kao rezultat, cena goriva u Srbiji je premašila prethodni rekord od 225 dinara za dizel iz prošlog meseca, dok je benzin oborio nivo iz jula 2022. godine.

Rast cena goriva i uticaj na region

S druge strane, globalno tržište sirove nafte zabeležilo je pad prosečne nedeljne cene za oko 4%, odnosno za 12 dolara, uz prosečnu vrednost blizu 90 dolara za barel brenta. Međutim, regionalna berza derivata na Mediteranu beležila je dnevne skokove cene dizela i do 6% tokom poslednje nedelje jula. Tako je, primera radi, 29. jula cena dizela na londonskoj ICE berzi dostigla preko 1.300 dolara po toni. Prosečna cena dizela (ULSD 10 ppm CIF Med) bila je 1.258 dolara po toni (+7%), a premijum benzina 1.015 dolara (+6%).
U Hrvatskoj je Vlada odredila cenu benzina na 1,62 evra, dok je dizel poskupeo čak 16 centi na 1,75 evra po litru. U Crnoj Gori dizel košta 1,79 evra, a benzin 1,77 evra. U Bosni i Hercegovini dizel se prodaje po 1,8 evra, dok je benzin 1,53 evra. Na tržištu Severne Makedonije dizel je 1,6 evra, a benzin 1,51 evro po litru. Sve ovo ukazuje da su lokalne cene goriva širom regiona značajno porasle.

Administrativne mere i formiranje cena u Srbiji

Vlada Srbije je produžila umanjenje od 20% akcize na benzin i dizel do 9. avgusta, ali to nije uspelo da zaustavi rast cena goriva u Srbiji. Prema važećoj Uredbi o ograničenju cena goriva, maloprodajne cene na pumpama formiraju se na osnovu prosečne veleprodajne cene u Srbiji, uvećane za maržu i PDV. Ova veleprodajna cena se računa prema kotacijama sa berze za tržište Mediterana (PLATTS CIF Mediteran, luka Đenova/Lavera), jer domaća rafinerija trenutno ne radi zbog dvomesečnog prekida dotoka nafte. Privredni subjekti su u obavezi da primene nove cene odmah po objavljivanju na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.
Kao rezultat, i pored pokušaja državne intervencije putem akciza i regulacije, cena goriva u Srbiji nastavila je da raste pod uticajem globalnih i regionalnih kretanja. Na primer, u aprilu 2024. godine, kada je cena nafte bila približno 90 dolara za barel, litar benzina u Srbiji koštao je 193 dinara, a dizel 206 dinara, dok je tada akciza bila viša za pet dinara. Sada su i benzin i dizel skuplji za više od 30 dinara po litru u odnosu na taj period, što dodatno opterećuje privredu i građane Srbije.

Pročitaj još

Domaće

Japan planira zatvaranje do pet nuklearnih elektrana do 2040-ih u novoj strategiji

Vlada Japana usvojila smernice za energetsku bezbednost koje predviđaju zamenu do 14 nuklearnih reaktora do 2050-ih

Objavljeno pre

,

Objavio:

Japan planira zatvaranje do pet nuklearnih elektrana do 2040-ih u novoj strategiji – zatvaranje nuklearnih elektrana

Vlada Japana usvojila smernice za energetsku bezbednost koje predviđaju zamenu do 14 nuklearnih reaktora do 2050-ih

Vlada Japana donela je novu strategiju za nuklearnu energiju kojom planira da do 2040-ih zatvori do pet nuklearnih elektrana. Prema zvanično usvojenim smernicama, cilj je da nuklearna energija i dalje obezbeđuje oko 20 odsto ukupne električne energije u fiskalnoj 2040. godini, uprkos zatvaranju reaktora koji prelaze 60 godina rada. Ove mere deo su šireg plana za energetsku bezbednost i dekarbonizaciju, saopštila je premijerka Sanae Takaiči na sednici kabineta.

Razlozi za novu strategiju i zamenu reaktora

Japanska vlada navela je potrebu za stabilnim snabdevanjem energijom kao ključni motiv donošenja novih smernica. Situacija na Bliskom istoku i rast potrošnje električne energije, posebno zbog veštačke inteligencije i digitalizacije, povećavaju važnost domaćih izvora energije. Zbog toga, zamena dva do pet reaktora planirana je do 2040-ih, a ukupno 11 do 14 reaktora do 2050-ih godina. Ove promene omogućiće održavanje učešća nuklearne energije na željenom nivou i nakon gašenja starijih postrojenja. Pored toga, vlada je najavila ulaganje u razvoj malih modularnih reaktora (SMR), kao i proširenje istraživanja za izbor lokacije za skladištenje nuklearnog otpada.

Izjave i implikacije za energetsku bezbednost

Premijerka Sanae Takaiči istakla je da je „obezbeđivanje energije koja ne zavisi od jednog regiona i stabilno snabdevanje neophodno za rast Japana“. Ona je dodala da će vlada „osigurati ulaganje u proizvodnju nuklearne energije i unapređenje politike nuklearne energije“. Ove odluke deo su novog plana za stabilno snabdevanje energijom, koji će biti završen do kraja avgusta. Smernice predviđaju i jačanje podrške istraživanju domaćih tehnologija i unapređenje bezbednosti nuklearnih postrojenja. Kao rezultat, Japan želi da smanji zavisnost od uvoza energenata i podrži ekološke ciljeve kroz dekarbonizaciju.

Širi kontekst i izazovi za energetiku

Odluka o zatvaranju do pet nuklearnih elektrana deo je globalnog trenda diversifikacije energetskih izvora. U međuvremenu, Japan se suočava sa izazovima poput izbora lokacije za odlaganje nuklearnog otpada i potrebe za ulaganjem u inovativne tehnologije. Iako nuklearna energija ostaje ključna za energetsku bezbednost, vlada planira i podsticaje za razvoj obnovljivih izvora. Ove mere reflektuju nastojanja Japana da uravnoteži ekonomski rast, ekološke ciljeve i stabilnost snabdevanja u dinamičnom globalnom okruženju.

Pročitaj još

Domaće

Redit povećao dobit 183 odsto, akcije pale zbog uticaja veštačke inteligencije

Američka platforma zabeležila dobit od 253 miliona dolara i rast prihoda, ali pad broja korisnika utiče na vrednost akcija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Redit povećao dobit 183 odsto, akcije pale zbog uticaja veštačke inteligencije – veštačka inteligencija

Američka platforma zabeležila dobit od 253 miliona dolara i rast prihoda, ali pad broja korisnika utiče na vrednost akcija

Redit, američka internet platforma, ostvarila je neto dobit od 253 miliona dolara u drugom kvartalu 2026. godine. To predstavlja rast od čak 183 odsto u odnosu na isti period prošle godine, što je premašilo očekivanja analitičara. Prihodi su porasli 61 odsto i dostigli su 805 miliona dolara, a kompanija za naredni kvartal prognozira prihode između 860 i 870 miliona dolara. Akcije kompanije pale su više od 10 odsto nakon objavljivanja rezultata, što pokazuje da investitori ostaju oprezni zbog promena u korisničkom saobraćaju i sve većeg uticaja veštačke inteligencije.

Prihodi Redita i promena korisničkog saobraćaja

Rast prihoda i dobiti Redita dolazi u trenutku kada se promena u strukturi korisnika intenzivira. Pre svega, značajan deo saobraćaja dolazi sa internet pretraživača, ali prema rečima Stiva Hafmana, izvršnog direktora Redita, taj saobraćaj postaje sve nestabilniji. On je istakao da je u drugom delu kvartala zabeleženo posebno izraženo osciliranje u broju korisnika koji dolaze na platformu putem pretrage.

Investitori su zabrinuti da alati kao što su sažeci u pretrazi kompanije Gugl, koji koriste veštačku inteligenciju, direktno smanjuju broj korisnika koji iz pretrage dolaze na Redit. To se reflektovalo i na pad broja dnevno aktivnih korisnika u Sjedinjenim Američkim Državama, sa 53,5 na 53,2 miliona. Upravo američki korisnici donose najveći deo prihoda od oglašavanja kompaniji.

Izjave rukovodstva i strateške odluke

„Saobraćaj sa internet pretraživača postao je nestabilniji, posebno u drugom delu prošlog kvartala“, izjavio je Stiv Hafman, izvršni direktor Redita. On je naglasio da će kompanija u narednim pregovorima nastojati da maksimalno poveća vrednost svojih podataka.

Podsećamo, Redit je tokom 2024. godine potpisao ugovor sa kompanijom Gugl o licenciranju sadržaja za obuku modela veštačke inteligencije. Međutim, za sada nije izvesno da li će ta saradnja biti produžena nakon isteka ugovora, što dodatno unosi neizvesnost među investitorima.

Uticaj veštačke inteligencije na poslovanje i tržište

Veštačka inteligencija utiče na način na koji korisnici pristupaju sadržaju na internetu, što se odražava i na poslovanje Redita. Kao rezultat, kompanija mora da balansira između tradicionalnih izvora prihoda od oglašavanja i potreba da kapitalizuje vrednost svojih podataka. Pored toga, pad broja dnevno aktivnih korisnika u SAD može dugoročno uticati na prihod od oglašavanja, s obzirom na to da američko tržište ima ključnu ulogu.

U kontekstu globalnih tehnoloških promena, platforme poput Redita suočavaju se sa izazovima prilagođavanja novim trendovima, posebno kada je reč o uticaju veštačke inteligencije na korisničko ponašanje. Investitori pažljivo prate kako će kompanija odgovoriti na ove promene i da li će uspeti da održi rast prihoda i profitabilnost u narednim kvartalima.

Pročitaj još

Domaće

Holcim povećao prihode 6,4 odsto u drugom kvartalu, prognoza rasta profitne marže

Švajcarski proizvođač građevinskog materijala ostvario 4,41 milijardu franaka prihoda, EBIT porastao 13,1 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Holcim povećao prihode 6,4 odsto u drugom kvartalu, prognoza rasta profitne marže – prihodi porasli 6,4 odsto

Švajcarski proizvođač građevinskog materijala ostvario 4,41 milijardu franaka prihoda, EBIT porastao 13,1 odsto

Holcim, švajcarski proizvođač građevinskog materijala, zabeležio je rast prihoda od 6,4 odsto u drugom kvartalu 2026. godine. Prihodi su dostigli 4,41 milijardu švajcarskih franaka, što je iznad očekivanja analitičara. Ponavljajući operativni profit (EBIT) porastao je 13,1 odsto i iznosi 1,01 milijardu franaka. Kompanija je objavila da zbog ovih rezultata povećava prognozu za organski rast prodaje i profitnu maržu u 2026. godini.

Prihodi porasli 6,4 odsto, EBIT premašio milijardu franaka

Rast potražnje za proizvodima sa nižim emisijama ugljenika i veća upotreba recikliranog građevinskog materijala uticali su na povećanje profitne marže. Kao rezultat, Holcim je ostvario prihode u iznosu od 4,41 milijardu švajcarskih franaka u drugom kvartalu, što premašuje analitičke procene od 4,27 milijardi franaka. EBIT je dostigao 1,01 milijardu franaka, beležeći rast od 13,1 odsto u odnosu na prethodni period. Ovi podaci pokazuju snažan zamajac kompanije u ključnim evropskim i latinoameričkim tržištima. S druge strane, ovakvi rezultati omogućili su kompaniji da revidira očekivanja za organski rast prodaje sa prethodnih tri do pet odsto, sada procenjujući rast od oko pet odsto u 2026. godini.

Tržišni kontekst i izjave rukovodstva

Najveći rast prodaje zabeležen je u Nemačkoj, Švajcarskoj, Španiji i zemljama istočne Evrope. Takođe, potražnja za stambenim i infrastrukturnim projektima u Meksiku, Peruu i Centralnoj Americi dodatno podstiče poslovanje. Generalni direktor Miljan Gutović izjavio je: „Zahvaljujući snažnim rezultatima i otpornom poslovnom modelu, podižemo očekivanja za celu godinu.“ Kompanija sada očekuje organski rast prodaje od oko pet odsto u 2026. godini, dok bi ponavljajući operativni profit trebalo da poraste za deset odsto, što je iznad prethodne procene od osam do deset odsto. U poređenju sa konkurencijom, Heidelberg Materials je snizio gornju granicu prognoze profita zbog inflacije, visokih troškova finansiranja i skupe energije.

Implicije za građevinski sektor i dalje perspektive

Povećanje prognoze Holcima dolazi u trenutku kada se građevinski sektor suočava sa izazovima na globalnom nivou. Inflacija i visoki troškovi energenata negativno utiču na konkurente, ali rast potražnje za održivim materijalima omogućava Holcimu da ostvari konkurentsku prednost. Ovakav rezultat potencijalno može uticati na dalji rast investicija u inovacije i održivost u građevinskoj industriji. Pored toga, kompanija ističe važnost ekoloških proizvoda i reciklaže kao ključnih pokretača rasta. S obzirom na to, nastavak trenda rasta profitabilnosti mogao bi uticati na investicione odluke i očekivanja akcionara tokom naredne godine.

Pročitaj još

U Trendu