Connect with us

Domaće

Cena goriva u Srbiji dostigla 224 dinara, peta nedelja uzastopnog rasta zbog skoka nafte

Novi skok cene nafte podigao dizel na 224 dinara (1,91€), benzin na 200 dinara (1,7€), uprkos privremenom smanjenju akciza

Objavljeno pre

,

Cena goriva u Srbiji dostigla 224 dinara, peta nedelja uzastopnog rasta zbog skoka nafte Foto Izvor: Pixabay / andreas160578

Novi skok cene nafte podigao dizel na 224 dinara (1,91€), benzin na 200 dinara (1,7€), uprkos privremenom smanjenju akciza

Cena goriva u Srbiji nastavila je da raste petu nedelju zaredom, dostigavši 224 dinara (1,91 evro) za litar evrodizela i 200 dinara (1,7 evra) za benzin BMB95. Ovaj skok posledica je rasta globalne cene nafte, koja je ove nedelje premašila 100 dolara za barel, iako se sada kreće ispod 98 dolara. Nedeljni prosek ostao je visok – 93,5 dolara, što je 12,7 odsto više nego prošlog petka.

Uzroci rasta: skok cene nafte i regionalna kriza

Odluka Vlade Srbije o privremenom smanjenju akciza za maksimalnih 20 odsto još je na snazi, ali traje svega još dva dana. I pored ovog olakšanja, cena goriva u Srbiji je povećana za dva dinara po litru u odnosu na prethodnu nedelju. Zbog slabog dotoka nafte, kompanijama je dozvoljena upotreba operativnih rezervi. Glavni uzrok poskupljenja je novi rast cene nafte na svetskom tržištu, podstaknut sukobima na Bliskom istoku i blokadama transportnih ruta. Na referentnom mediteranskom tržištu, prosečna cena dizela (ULSD 10 ppm CIF Med) prošle nedelje iznosila je između 1.050 i 1.100 dolara po toni, dok je premijum benzin (10 ppm CIF Med) koštao oko 950 do 1.000 dolara po toni.

Regionalni pregled: cene rastu širom Balkana

Tokom nedelje, rast cena goriva zabeležen je i u regionu, iako ne dramatičnom brzinom. U Crnoj Gori, dizel je poskupeo za dva centa, pa sada košta 1,65 evra po litru, dok benzin sa 95 oktana ostaje na 1,62 evra. U Hrvatskoj, cena benzina do 27. jula iznosi 1,54 evra, a dizela 1,59 evra, što je pet centi više nego ranije. U Severnoj Makedoniji, litar evrodizela trenutno je 1,53 evra, a benzina 95 – 1,46 evra. U Bosni i Hercegovini, benzin košta 1,43 evra, a dizel 1,51 evro.

Administrativno određivanje cena u Srbiji

U Srbiji se maloprodajne cene goriva formiraju prema Uredbi o ograničenju cena, koja predviđa da Ministarstvo energetike i rudarstva određuje srednju veleprodajnu cenu na osnovu kotacija na mediteranskoj berzi (PLATTS CIF Mediteran, luka Đenova/Lavera). U obzir se ne uzima cena domaće rafinerije, koja već dva meseca ne radi zbog problema sa dotokom nafte. Krajem juna 2026. godine, rekordna cena dizela iznosila je 225 dinara, dok je maksimalna cena benzina od 205 dinara zabeležena početkom jula 2022. godine. Kada je cena nafte bila oko 95 dolara za barel u septembru 2023. godine, benzin je koštao 192 dinara, a dizel 211 dinara, uz isti nivo akciza kao sada.

Implikacije za tržište i potrošače

Očekuje se da će se situacija na tržištu stabilizovati kada se smanje geopolitičke tenzije i obezbedi redovan dotok sirovina. Za sada, fokus ostaje na tome da li će biti dovoljno goriva po bilo kojoj ceni, s obzirom na smanjene rezerve i logističke izazove. U međuvremenu, građani i privreda Srbije suočavaju se sa višim troškovima prevoza i logistike, što može uticati na rast inflacije i ukupne troškove poslovanja.

Pročitaj još

Domaće

Kluz padobrani povlači 250.000 akcija sa Beogradske berze, vrednost 50 miliona dinara

Kompanija menja pravnu formu u DOO, a Centralni registar evidentirao je ispis akcija nominalne vrednosti 200 dinara po akciji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kluz padobrani povlači 250.000 akcija sa Beogradske berze, vrednost 50 miliona dinara – povlačenje sa berze

Kompanija menja pravnu formu u DOO, a Centralni registar evidentirao je ispis akcija nominalne vrednosti 200 dinara po akciji

Kluz padobrani povukao je 250.000 akcija sa Beogradske berze ukupne vrednosti 50 miliona dinara. Ova odluka doneta je nakon što je Centralni registar izvršio ispis akcija kao deo prelaska kompanije iz akcionarskog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO). Nominalna vrednost svake akcije bila je 200 dinara, a ispis je sproveden 24. jula 2026. godine, prema zvaničnoj objavi Centralnog registra.

Povlačenje sa berze i promena pravne forme

Odluka o promeni pravne forme usvojena je na vanrednoj sednici skupštine akcionara Kluz padobrani održanoj 9. jula 2026. Jedini akcionar, ABG Ventures d.o.o. Beograd, odlučio je da kompanija postane društvo sa ograničenom odgovornošću. Prema dokumentaciji koja je objavljena na sajtu kompanije, cilj ove odluke je racionalizacija troškova upravljanja, brže donošenje poslovnih odluka i povećanje fleksibilnosti u upravljanju kapitalom. Kao rezultat, Beogradska berza je ostala bez još jedne kompanije, iako je reč o manjoj firmi u ukupnom portfoliju tržišta kapitala.

Uticaj povlačenja i tržišni kontekst

Promena pravne forme i povlačenje sa berze znače da investitori više neće moći da trguju akcijama Kluz padobrani na otvorenom tržištu. Ova promena dolazi u trenutku kada se na Beogradskoj berzi beleži trend smanjenja broja izlistanih kompanija. S druge strane, kompanije se često odlučuju na ovakve poteze kako bi pojednostavile vlasničku strukturu i smanjile regulatorne troškove. Povlačenje 250.000 akcija ukupne vrednosti 50 miliona dinara predstavlja značajan korak za vlasnika, jer omogućava brže poslovno odlučivanje van javnog tržišta kapitala.

Razlozi za prelazak u DOO i širi značaj

Prelazak iz akcionarskog društva u DOO omogućava kompaniji veću fleksibilnost u upravljanju i niže administrativne troškove. U zvaničnoj odluci, ABG Ventures d.o.o. je naveo da će se ovim potezom omogućiti brže donošenje poslovnih odluka i racionalizacija troškova upravljanja. Takav trend je prisutan i kod drugih kompanija na domaćem tržištu, što ukazuje na šira kretanja u korporativnom sektoru Srbije. U međuvremenu, tržište kapitala suočava se sa izazovima zbog povlačenja kompanija sa berze, čime se smanjuje likvidnost i atraktivnost za nove investitore.

Šta dalje za investitore i tržište kapitala

Povlačenje Kluz padobrani sa Beogradske berze deo je šireg procesa konsolidacije vlasništva i optimizacije poslovanja u Srbiji. Investitori koji su do sada držali akcije ove kompanije više neće imati mogućnost javne trgovine. Ova odluka podseća na aktuelne procese prinudnog otkupa kod drugih kompanija, što može imati dugoročan uticaj na atraktivnost domaćeg tržišta kapitala. Iako ovakve promene često donose koristi za same kompanije kroz smanjenje troškova i veću agilnost, istovremeno predstavljaju izazov za razvoj berzanskog tržišta u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Ministarstvo finansija uvodi novčane kazne za e-otpremnice do 2 miliona dinara

Javne konsultacije o e-otpremnicama i elektronskom fakturisanju traju do 31. jula, privreda i građani mogu slati primedbe

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ministarstvo finansija uvodi novčane kazne za e-otpremnice do 2 miliona dinara – e-otpremnice i fakturisanje

Javne konsultacije o e-otpremnicama i elektronskom fakturisanju traju do 31. jula, privreda i građani mogu slati primedbe

Ministarstvo finansija produžilo je javne konsultacije o e-otpremnicama do 31. jula, dok je maksimalna novčana kazna za kršenje obaveze slanja e-otpremnica utvrđena na 2.000.000 dinara. Konsultacije o izmenama Zakona o elektronskim otpremnicama i Zakona o elektronskom fakturisanju omogućavaju privrednim subjektima, udruženjima građana i ostalima da do kraja meseca dostave svoje predloge, komentare i sugestije. Svi zainteresovani mogu primedbe poslati putem portala eKonsultacije ili na adresu konsultacije.digitalizacija@mfin.gov.rs, što olakšava učešće u procesu.

Novčane kazne i obuhvat e-otpremnica

Nacrt zakona predviđa da će preduzeća koja ne poštuju obavezu slanja elektronskih otpremnica biti kažnjena novčanom kaznom od 200.000 do 2.000.000 dinara. Ove propise Ministarstvo finansija uvodi radi preciznijeg praćenja kretanja dobara i jačanja inspekcijskog nadzora. E-otpremnice se odnose na subjekte javnog i privatnog sektora, dok fizička lica koja nisu obveznici poreza na prihod od samostalne delatnosti nisu obuhvaćena novim pravilima. Uporedo sa tim, izmene regulišu procedure slanja, prijema, obrade, odbijanja i prihvatanja elektronskih otpremnica, što treba da unapredi transparentnost i efikasnost.

Konsultacije o elektronskom fakturisanju

Istovremeno, Ministarstvo finansija sprovodi javne konsultacije i o izmenama Zakona o elektronskom fakturisanju. Predstavnici firmi, organizacija i civilnog društva mogu do 31. jula dati mišljenja na predložene izmene. Tekst Nacrta sa svim izmenama i dopunama dostupan je na zvaničnom sajtu ministarstva, a predlozi se mogu dostaviti elektronski ili pisanim putem na adresu ministarstva.

Kroz ove izmene, država nastoji da poboljša elektronske tokove dokumenata, što bi trebalo da doprinese većoj pravnoj sigurnosti i boljoj kontroli prometa dobara. Kao rezultat, očekuje se unapređenje poslovne klime kroz smanjenje administrativnih barijera i efikasniju razmenu informacija između privrede i javnih institucija.

Širi značaj digitalizacije poslovanja

Zbog toga što e-otpremnice postaju obavezne za sve firme, digitalizacija poslovanja u Srbiji dobija dodatni značaj. S druge strane, propisane novčane kazne motivisaće pravna lica da se blagovremeno prilagode novim pravilima. U međuvremenu, stručna javnost ukazuje da transparentno sprovođenje konsultacija može doprineti boljem razumevanju i primeni propisa u praksi. Uvođenje elektronskih otpremnica i elektronskog fakturisanja deo je šire strategije digitalne transformacije, što Srbiju svrstava u red zemalja koje ubrzano modernizuju poslovno okruženje.

Pročitaj još

Domaće

Dubai pokreće vaučer program, 720 evra za dovođenje stranih turista

Turistički sektor Dubaija beleži pad posle regionalnih sukoba, dok nove inicijative nude do tri vaučera po domaćinstvu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dubai pokreće vaučer program, 720 evra za dovođenje stranih turista – vaučeri za turiste u Dubai

Turistički sektor Dubaija beleži pad posle regionalnih sukoba, dok nove inicijative nude do tri vaučera po domaćinstvu

Dubai je pokrenuo program „Dubai Invite“ kojim nudi vaučere u vrednosti od 720 evra građanima koji dovedu strane turiste u grad. Ovu meru je uvela gradska uprava kako bi podstakla turizam posle pada broja posetilaca usled posledica regionalnih sukoba. Vaučeri se dodeljuju stanovnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata čiji prijatelji ili rođaci iz inostranstva dođu do 31. oktobra, a mogu se iskoristiti do kraja decembra.

Vaučeri za podsticaj dolaska turista u Dubai

Svaki stanovnik može dobiti maksimalno tri vaučera za posetioce. Vrednost svakog paketa pogodnosti prelazi 3.000 dirhama (oko 720 evra), a obuhvata hotelski smeštaj, popuste u restoranima i ulaznice za turističke atrakcije. Posetioci moraju imati važeću turističku vizu, ne smeju živeti u UAE i mogu biti nominovani samo jednom. Program je odgovor na smanjen priliv gostiju posle napada na grad koji su doveli do smanjenja prometa na aerodromu i pada poverenja u bezbednost regiona.

Pad prihoda i zatvaranje hotela posle rekordne 2025. godine

Dubai je 2025. godine zabeležio rekordan broj od gotovo 20 miliona turista. Međutim, usled eskalacije sukoba između SAD, Izraela i Irana, broj aviokompanija koje saobraćaju preko Dubaija prepolovio se. Takođe, mnogi turisti počeli su da izbegavaju letove preko Bliskog istoka. Kao rezultat, pojavili su se izveštaji o velikom broju praznih hotelskih soba i padu prihoda pojedinih kompanija većem od 50 odsto. Neki od najpoznatijih hotela su zatvoreni, dok su drugi ubrzali planove za renoviranje. Tako je luksuzni hotel Burž al Arab zatvoren na 18 meseci zbog velike obnove.

S druge strane, deo hotelske industrije podržao je gradski program nudeći popuste od 45 odsto i besplatna noćenja, nastojeći da ublaži posledice smanjenog broja posetilaca. Za samo 48 sati od pokretanja programa „Dubai Invite“ prijavljeno je više od 10.000 zahteva za vaučere, što ukazuje na interesovanje lokalnog stanovništva za podsticaj dolaska gostiju.

Implikacije na turistički sektor i tržište

Pad prihoda od turizma i smanjena popunjenost hotela ukazali su na ranjivost sektora koji je prethodnih godina bio ključan za ekonomiju Dubaija. Uporedo sa tim, lokalne vlasti i privreda pokušavaju da povrate poverenje putnika i investitora kroz ovakve podsticaje. Istovremeno, situacija na Bliskom istoku i dalje unosi neizvesnost u planove kompanija koje posluju u turističkom i ugostiteljskom sektoru. Vaučer program predstavlja pokušaj da se amortizuje negativan trend i očuva konkurentnost Dubaija kao luksuzne destinacije u regionu.

Pročitaj još

U Trendu