Connect with us

Domaće

Bugarska preuzima kontrolu nad Lukoilovim firmama zbog tržišne stabilnosti i sankcija

Vlada Bugarske uvela poseban režim za Lukoil Aviation Bulgaria i Lukoil Bulgaria Bunker da očuva snabdevanje gorivom i primenu međunarodnih sankcija

Objavljeno pre

,

Bugarska preuzima kontrolu nad Lukoilovim firmama zbog tržišne stabilnosti i sankcija – poseban režim za Lukoilove firme Foto Izvor: Pexels / Michael Pointner

Vlada Bugarske uvela poseban režim za Lukoil Aviation Bulgaria i Lukoil Bulgaria Bunker da očuva snabdevanje gorivom i primenu međunarodnih sankcija

Vlada Bugarske stavila je pod poseban režim dve firme ruskog Lukoila u zemlji – Lukoil Aviation Bulgaria i Lukoil Bulgaria Bunker. Ova odluka doneta je u okviru antikriznog plana s ciljem da se očuva stabilnost snabdevanja gorivom i osigura sprovođenje sankcija, saopštio je Aleksandar Pulev, potpredsednik vlade i ministar privrede. Poseban režim omogućava državi da zadrži kontrolu nad snabdevanjem avionskim i brodskim gorivom, što je ključno za nacionalnu bezbednost i tržišnu stabilnost.

Poseban režim za Lukoilove firme u Bugarskoj

Prema rečima Aleksandra Puleva, bez ovih mera upravljanje bi moglo ponovo preći u ruke ruskih vlasnika i rukovodilaca. To bi potencijalno dovelo do problema sa sprovođenjem međunarodnih sankcija protiv Rusije, a moglo bi izazvati i zatvaranje rafinerije u Burgasu. Takav scenario bi, prema proceni vlade, doveo do poremećaja na tržištu goriva i negativnih posledica za bugarske potrošače. Zbog toga je Vlada Bugarske odlučila da nastavi sa operativnom kontrolom nad poslovanjem Lukoilovih preduzeća putem specijalnog komercijalnog upravnika, uz puno poštovanje svih međunarodnih sankcija.

Efekti na tržište goriva i rafineriju Burgas

Rafinerija u Burgasu, koja je od strateškog značaja za bugarsko tržište, od uvođenja sankcija nije prerađivala rusku naftu. Umesto toga, koristi sirovinu od dobavljača koji nisu obuhvaćeni sankcionim režimima, saopštila je BTA. Održavanje kontinuiteta u snabdevanju gorivom ključno je za domaći transportni i avio sektor, posebno u periodima globalnih energetskih poremećaja. Kao rezultat, poseban režim nad Lukoilovim firmama treba da spreči prekide u snabdevanju i zaštiti interese bugarskih građana.

Regulatorni okvir i značaj za sektor energetike

Ova odluka Bugarske dolazi u trenutku kada su evropska tržišta pod pritiskom zbog sankcija ruskom energetskom sektoru. Lukoil, jedan od najvećih ruskih proizvođača nafte, tradicionalno ima snažan udeo na regionalnom tržištu kroz rafineriju Burgas. Preuzimanje kontrole od strane države deo je šireg napora zemalja članica EU da minimizuju zavisnost od ruskih energetskih resursa i obezbede sigurnost snabdevanja. Istovremeno, bugarska vlada naglašava da će svi procesi biti vođeni u skladu sa međunarodnim pravom i obavezama prema sankcionim režimima.

Buduće implikacije za tržište i potrošače

Očekuje se da će poseban režim nad Lukoilovim firmama omogućiti stabilno snabdevanje gorivom u Bugarskoj. Takođe, ovakve mere treba da spreče moguće poremećaje koji bi proizašli iz promena vlasničke strukture ili eventualnog zatvaranja rafinerije Burgas. Vlada ističe da će nastaviti sa sprovođenjem svih međunarodnih sankcija i obezbediti transparentnost u poslovanju kompanija koje su pod posebnim režimom.

Pročitaj još

Domaće

Potrošnja goriva u Srbiji porasla 3,3 odsto uprkos rastu cena

Maloprodaja motornih goriva beleži rast i pored visoke cene, tržišno učešće NIS-a niže za 5,4 procentna poena

Objavljeno pre

,

Objavio:

Potrošnja goriva u Srbiji porasla 3,3 odsto uprkos rastu cena

Maloprodaja motornih goriva beleži rast i pored visoke cene, tržišno učešće NIS-a niže za 5,4 procentna poena

Naftna industrija Srbije (NIS) objavila je da je potrošnja motornih goriva u Srbiji porasla 3,3 odsto u maloprodaji u prvoj polovini 2026. godine u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Ovo povećanje potrošnje goriva u Srbiji dolazi i pored visoke cene goriva, što je zabeleženo u izveštaju kompanije za drugi kvartal. Istovremeno, ukupna potrošnja motornih goriva na domaćem tržištu porasla je 1,7 odsto u odnosu na prvu polovinu 2025. godine.

Detaljna analiza potrošnje goriva u Srbiji

Povećanje potrošnje goriva u Srbiji vezano je za nekoliko tržišnih faktora. Pre svega, u martu je došlo do pojačane kupovine goriva od strane potrošača. Kao rezultat, korisnici su formirali interne zalihe zbog straha od moguće nestašice. Ove zalihe su se tokom drugog kvartala postepeno smanjivale, posebno u sektoru poljoprivrede. S druge strane, tržišno učešće NIS-a u maloprodaji smanjeno je za 5,4 procentna poena u odnosu na isti period prošle godine. Kompanija je, međutim, zadržala visoku poziciju na tržištu uprkos složenim i dinamičnim uslovima. Takođe, tokom aprila i maja 2026. godine, razlika u maloprodajnim cenama goriva između Srbije i BiH bila je znatno manja nego što je uobičajeno. Do toga je došlo zbog povećanja cena goriva u BiH i mera koje je sprovela Vlada Srbije, kao što su smanjenje akciza i kontrola cena.

Uticaj cena i tržišnih mera na potrošnju goriva

Ove promene su privremeno uticale na vraćanje dela prekogranične nabavke goriva na domaće stanice, naročito u zapadnoj Srbiji. Stabilizacija cena krajem maja i tokom juna, kao i vraćanje dela akciza, ponovo su dovele do većeg cenovnog raspona između Srbije i okolnih tržišta. Prelazne reči kao rezultat, pored toga i s druge strane ilustruju kompleksnost tržišnih kretanja. Iako je tržišno učešće NIS-a opalo, rast potrošnje goriva u Srbiji ukazuje na kontinuiranu tražnju čak i u uslovima visokih cena. Povećanje potrošnje u maloprodaji od 3,3 odsto i rast ukupnog tržišta od 1,7 odsto naglašavaju otpornost sektora na eksterne pritiske i promene u cenama.

Tržišni kontekst i dugoročne implikacije

U kontekstu šireg tržišta regiona, razlike u cenama goriva između Srbije i BiH značajno utiču na ponašanje potrošača. Kada se smanji razlika u cenama, deo potrošača se vraća domaćim stanicama. Kada se raspon ponovo poveća, prekogranična kupovina postaje isplativija. Kao rezultat, ovakve oscilacije direktno utiču na promet i strategije maloprodajnih lanaca. Prema izveštaju NIS-a, tržište ostaje izuzetno osetljivo na promene državnih mera i globalnih cena nafte. Uprkos izazovima, kompanija je uspela da zadrži lidersku poziciju u prodaji goriva zahvaljujući prilagođavanju poslovne strategije i spremnosti na brze reakcije. Rast potrošnje goriva u Srbiji od 3,3 odsto u maloprodaji tokom prve polovine godine pokazuje da potrošači i dalje imaju visoku tražnju za ovim energentom, iako su cene na istorijskom maksimumu. Ovakvi rezultati ukazuju na stabilnost domaćeg tržišta goriva i fleksibilnost potrošača i kompanija u prilagođavanju na promene koje diktiraju i globalni i lokalni faktori.

Pročitaj još

Domaće

MOL kupuje BG Cyprus za 720 miliona dolara, stiče 35 odsto udela u gasnom polju na Kipru

Mađarska naftna kompanija širi međunarodni portfelj ulaganjem u razvoj dubokomorskog bloka 12, očekuje se početak proizvodnje gasa 2031. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

MOL kupuje BG Cyprus za 720 miliona dolara, stiče 35 odsto udela u gasnom polju na Kipru

Mađarska naftna kompanija širi međunarodni portfelj ulaganjem u razvoj dubokomorskog bloka 12, očekuje se početak proizvodnje gasa 2031. godine

MOL, mađarska naftna kompanija, potpisala je ugovor o kupovini 100 odsto udela u kompaniji BG Cyprus za 720 miliona dolara. Ova transakcija omogućava MOL-u da stekne 35 odsto udela u projektu razvoja gasnog polja Afrodita u dubokomorskom bloku 12 kod Kipra. Prema dokumentu koji je MOL dostavio Budimpeštanskoj berzi, zaključenje transakcije očekuje se u prvoj polovini 2027. godine, po dobijanju regulatornih odobrenja i ispunjenju ugovornih uslova.

Investicija MOL-a u gasno polje Afrodita na Kipru

Plan razvoja gasnog polja Afrodita predviđa bušenje četiri bušotine i postavljanje plutajuće proizvodne jedinice. Takođe, biće izgrađen podmorski gasovod dužine oko 250 kilometara, kojim će polje biti povezano sa egipatskom mrežom za transport prirodnog gasa. Deo kupoprodajne cene iznosi najviše 720 miliona dolara, a deo iznosa biće isplaćen naknadno, nakon ispunjenja definisanih razvojnih etapa projekta. Kao rezultat ovog ulaganja, MOL će proširiti svoje prisustvo na tržištu istočnog Mediterana, poznatom po značajnim zalihama prirodnog gasa.

Strateški značaj i saradnja sa globalnim partnerima

U projektu Afrodita, MOL će sarađivati sa kompanijama Chevron i NewMed, koje imaju dugogodišnje iskustvo u razvoju dubokomorskih nalazišta u regionu. Ovaj projekat je ključan korak za MOL u jačanju međunarodnog portfelja, posebno imajući u vidu prethodno sticanje udela u azerbejdžanskom polju ACG 2019. godine. Predsednik i izvršni direktor MOL-a, Žolt Hernadi, izjavio je da je ulazak u projekat Afrodita najveća razvojna prilika za sektor istraživanja i proizvodnje kompanije od pomenute akvizicije. Osim toga, projekat doprinosi diversifikaciji energetskih izvora MOL-a i jačanju regionalne energetske bezbednosti.

Regulatorni okvir i očekivanja za proizvodnju gasa

Zaključenje transakcije očekuje se u prvoj polovini 2027. godine, nakon dobijanja svih potrebnih regulatornih odobrenja. Proizvodnja gasa iz bloka 12 planirana je za 2031. godinu, što ostavlja dovoljno vremena za realizaciju infrastrukturnih radova i povezivanje sa egipatskom mrežom. Deo kupoprodajne cene biće isplaćen po ostvarenju ključnih razvojnih faza. Ovakav model investiranja omogućava MOL-u da postepeno ulaže i smanjuje rizik projekta.

Pozicija MOL-a u regionalnom gasnom sektoru

MOL je ovom akvizicijom dodatno ojačao poziciju na tržištu prirodnog gasa u istočnom Mediteranu. Projekat Afrodita ima strateški značaj za energetsku bezbednost regiona i omogućava diversifikaciju izvora snabdevanja gasom. Istovremeno, saradnja sa kompanijama Chevron i NewMed pruža dodatnu stručnu podršku i iskustvo u realizaciji složenih dubokomorskih projekata. Na taj način, MOL nastavlja da širi svoj međunarodni portfelj i investira u projekte sa dugoročnim potencijalom.

Pročitaj još

Domaće

EU smanjuje socijalna izdvajanja: Socijalni fond ESF+ ukinut, rizik gubitka 33 milijarde evra

Novi budžet EU predviđa minimum od 14 odsto za socijalne politike, Italija i Španija gube do 80 odsto sredstava

Objavljeno pre

,

Objavio:

EU smanjuje socijalna izdvajanja: Socijalni fond ESF+ ukinut, rizik gubitka 33 milijarde evra

Novi budžet EU predviđa minimum od 14 odsto za socijalne politike, Italija i Španija gube do 80 odsto sredstava

Evropska komisija predložila je da Evropski socijalni fond plus (ESF+) bude ukinut od 2028. godine, čime socijalna izdvajanja više nisu zagarantovana. Sa trenutnih 96 milijardi evra, koliko je EU namenila socijalnim programima kroz ESF+ u aktuelnom budžetskom okviru, novi predlog može dovesti do pada ukupne socijalne potrošnje na 63 do 87 milijardi evra. Ova promena, deo je plana za Višegodišnji finansijski okvir (VFO) 2028–2034, a sredstva za zapošljavanje, inkluziju i podršku najugroženijima više neće biti unapred određena već će zavisiti od prioriteta država članica.

Socijalna izdvajanja više nisu zagarantovana

ESF+ je decenijama bio glavni instrument Evropske unije za ulaganje u ljude, sa jasnim pravnim osnovom i preciznim ciljevima. Obezbeđivao je predvidivo finansiranje za zapošljavanje, podršku deci i porodicama, programe za osobe sa invaliditetom i dugotrajnu negu. Prema novom predlogu, države članice bi bile obavezne da najmanje 14 odsto prihvatljivih rashoda usmere na socijalne ciljeve, ali bez posebnog fonda kao garancije. Evropska mreža socijalnih službi (ESN) upozorava da opšte političke obaveze nisu dovoljne i da bez posebnog fonda socijalna potrošnja postaje ranjiva na pritiske budžeta i konkurentske prioritete poput odbrane ili poljoprivrede.

Države članice suočene sa velikim gubicima

Italija bi prema internim procenama mogla da izgubi do 80 odsto sredstava — sa 14,98 milijardi evra na samo 3,22 milijarde evra. Španija bi pala sa 11,43 na 2,94 milijarde evra, što je smanjenje od gotovo tri četvrtine. Portugal bi mogao da ostane bez 6,29 milijardi evra, dok bi Rumunija izgubila do dve trećine sredstava namenjenih socijalnim programima. Čak i velike ekonomije, poput Nemačke, suočavaju se sa rezovima do 68 odsto, dok bi Poljska mogla da izgubi više od sedam milijardi evra. Ove milijarde trenutno finansiraju ključne usluge za inkluziju, dugotrajnu negu i razvoj kadrova u sektoru socijalnih usluga.

Iskustva iz prošlosti i budući rizici

Primer Severne Irske, koja je nakon Bregzita izgubila pristup EU fondovima, pokazuje posledice ukidanja strukturnog finansiranja. Finansiranje kroz UK Shared Prosperity Fund bilo je za trećinu manje od prethodnih EU fondova, što je dovelo do gašenja projekata za marginalizovane grupe. Komisija navodi da minimum od 14 odsto garantuje nastavak ulaganja u socijalnu zaštitu. Međutim, bez posebnog fonda, ciljevi potrošnje lako mogu biti promenjeni ili zanemareni kada budžeti dođu pod pritisak. Stručnjaci iz ESN ističu da su predvidiva, namenski opredeljena sredstva ključ za održanje socijalnih programa i stabilnosti socijalne zaštite u Evropi.

Pročitaj još

U Trendu