Connect with us

Domaće

Britanski savet sproveo program za 20 lidera iz Srbije kroz saradnju sa UK

Dvadeset mladih lidera iz Srbije tokom 2026. sarađivalo sa britanskim institucijama radi jačanja inovacija i ekonomskog razvoja

Published

on

pexels-photo-3182796

Dvadeset mladih lidera iz Srbije tokom 2026. sarađivalo sa britanskim institucijama radi jačanja inovacija i ekonomskog razvoja

Program stipendija za nauku i inovacije „UK-Serbia Science and Innovation Fellowship“, koji sprovodi Britanski savet i finansira Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva u Beogradu, omogućio je 20 mladih lidera iz Srbije da tokom proteklih meseci sarađuju sa britanskim institucijama i stručnjacima. Cilj programa bio je da se ojača upravljanje inovacijama i unapredi saradnja između istraživanja i industrije, uz podsticanje ekosistema inovacija u Srbiji.

U okviru studijske posete Londonu i Liverpulu, stipendisti su razvili konkretne predloge vezane za komercijalizaciju istraživanja, spin-autove i koordinaciju ekosistema, a rezultate su predstavili na završnom događaju u Privrednoj komori Srbije. Na skupu su učestvovali predstavnici srpskih i britanskih institucija, akademske zajednice, preduzeća i međunarodnih partnera, koji su diskutovali o načinima da se kroz saradnju vlade, industrije i civilnog društva dodatno podrži inovacioni razvoj Srbije.

Britanski ambasador u Republici Srbiji, Nj.E. Edvard Ferguson, istakao je: „Imamo dva cilja. Prvo da pomognemo Srbiji da sazna više o tome kako je Britanija izgradila kompletan ekosistem koji podstiče inovaciju, cutting edge nauku. I drugi, da izgradimo jače vezu između budućih lidera iz naših zemalja.“

Program je završen panelom između mentora iz Velike Britanije i stipendista, gde su predstavljena ključna saznanja i njihova praktična primena za Srbiju. Učesnici su tokom četiri nedelje, po povratku iz UK, radili sa britanskim mentorima na razvoju ideja koje mogu biti implementirane u domaćem ekosistemu, kako bi ono što su naučili pretvorili u opipljive rezultate. Gospodin Ferguson naglasio je: „Učesnici su videli kako se nauka i inovacije razvijaju u Britaniji, kako institucije podstiču nauku i inovacije, kako univerziteti rade sa privredom i lokalne vlasti sarađuju sa naučnicima. Po povratku su četiri nedelje radili sa britanskim mentorima razvijajući praktične ideje koje mogu da implementiraju u Srbiji kako bi ono što su naučili pretvorili u konkretne rezultate.“

Program doprinosi održivom razvoju, smanjenju fragmentacije ekosistema i jačanju veza između istraživanja i javnih politika, uz promovisanje raznolikosti, transparentnosti i inkluzivnosti. Učestvovalo je 20 stipendista iz različitih institucija, među kojima su: Marija Gnjatović, Vukašin Grozdić, Nemanja Martinović, Milena Vujaklija, Saša Lazović, Goran Mladenović, Adela Ljajić, Branislav Muškatirović, Marijana Krkić, Dragana Bećić, Nikola Tarbuk, Miloš Grozdanović, Srđan Davidović, Teodora Pavićević, Tanja Kuzman, Jovan Nikolić, Petar Stakić, Boško Blagojević, Marko Pavlović i Dragana Daničić.

Mentori programa bili su Amanda Lamb, Alan Roberts, Poli Mekenzi i Luk Šarbonie-Bevan.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

ECB beleži rast ugovorenih plata od 3,2 odsto u 2025, usporenje na 2,3 odsto za 2026

Zarađene plate u evrozoni pokrivaju 50,7 odsto zaposlenih u 2025, u 2026 očekuje se pad pokrivenosti na 39,7 odsto

Published

on

By

Zarađene plate u evrozoni pokrivaju 50,7 odsto zaposlenih u 2025, u 2026 očekuje se pad pokrivenosti na 39,7 odsto

Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da pritisak na rast plata u evrozoni popušta, a dogovorene zarade beleže znatno umereniji rast u 2026. godini. Prema najnovijem izveštaju, ugovorene plate u evrozoni povećane su za 3,2 odsto u 2025. godini, na osnovu pokrivenosti od 50,7 odsto zaposlenih u zemljama članicama. Za 2026. godinu očekuje se rast ugovorenih plata od 2,3 odsto, uz smanjenu pokrivenost od 39,7 odsto zaposlenih.

Analiza kvartalnih kretanja pokazuje da će rast zarada tokom 2026. biti prilično ujednačen, sa povećanjem od 1,9 odsto u prvom kvartalu i 2,6 odsto u četvrtom tromesečju. Eksperti ističu da su ovi trendovi posledica mehaničkih efekata prethodnih isplata, a ne novih realnih pritisaka na plate koji bi mogli da podstaknu inflaciju.

Kada se iz obrade isključe jednokratni bonusi, vidljivo je da će rast osnovnih zarada pasti sa 3,9 odsto u prethodnoj godini na stabilnih 2,6 odsto u 2026. godini. ECB navodi da su sindikati i poslodavci sada više orijentisani ka dugoročnoj održivosti, za razliku od perioda nakon pandemije kada su česta bila nagla povećanja plata.

Evropska centralna banka naglašava da ovi podaci predstavljaju trenutni prikaz informacija iz kolektivnih ugovora i nisu čvrsta prognoza, ali služe kao rani indikator pravca u kojem se kreću troškovi rada u evrozoni.

Pročitaj još

Domaće

Titan ulaže 80 miliona evra u ekološku proizvodnju cementa u Srbiji

Cementara Kosjerić prelazi na alternativna goriva i koristi pepeo iz termoelektrane, cilj je smanjenje emisija CO2 koje čine 8% globalnih emisija

Published

on

By

Cementara Kosjerić prelazi na alternativna goriva i koristi pepeo iz termoelektrane, cilj je smanjenje emisija CO2 koje čine 8% globalnih emisija

Grčka kompanija Titan, vlasnik Cementare Kosjerić, realizovala je do sada investicije od 80 miliona evra (9,4 milijarde dinara) u modernizaciju proizvodnje i unapređenje zaštite životne sredine u Srbiji. Cementna industrija globalno učestvuje sa 8 odsto u ukupnim emisijama ugljen-dioksida, a Titan planira dodatne mere za smanjenje ugljeničnog otiska, uključujući uvođenje alternativnih goriva i sirovina, kao i hvatanje emitovanog CO2.

Trenutno se u Cementari Kosjerić koriste isključivo tradicionalni energenti, ali prema najavama kompanije, uskoro će biti uvedeno gorivo dobijeno preradom komunalnog i neopasnog industrijskog otpada, koje će zameniti do 30 odsto fosilnih goriva u procesu proizvodnje cementa. Alternativno gorivo stižeće na lokaciju već pripremljeno, bez selekcije i deponovanja otpada u samoj fabrici, i biće obrađeno u ovlašćenim postrojenjima sa kontrolisanim hemijskim sastavom.

Ovakav pristup je u skladu sa evropskom CBAM regulativom i Zakonom o porezu na emisije ugljenika u Srbiji, koji zahtevaju od energetskih intenzivnih industrija primenu mera za smanjenje emisija CO2. Titan u Kosjeriću procenjuje da su dalja ulaganja u alternativna goriva neophodna, posebno u uslovima globalne energetske krize i tržišnih poremećaja, kako bi se obezbedila diverzifikacija izvora energije, održala konkurentnost i sačuvala radna mesta.

Dodatni podsticaj ovom procesu predstavlja i desetogodišnji ugovor sa Elektroprivredom Srbije, prema kome će Titan preuzimati leteći pepeo nastao sagorevanjem uglja u termoelektrani Nikola Tesla (TENT B). Pepeo će biti korišćen kao alternativna sirovina u proizvodnji cementa, što doprinosi smanjenju deponovanja otpada i zatvaranju kružnog toka sirovina u industriji.

U Titan grupi, koja posluje u 25 zemalja, navode da su tri ključna pravca za smanjenje uticaja cementne industrije na klimu: upotreba alternativnih goriva, hvatanje CO2 i korišćenje alternativnih sirovina. Kompanija naglašava da u procesu prerade neće koristiti opasan otpad, niti će otpad biti skladišten na lokaciji fabrike.

Ove promene pozicioniraju Cementaru Kosjerić i Srbiju u pravcu usvajanja evropskih standarda i održive proizvodnje, dok se očekuje da će regulatorni okvir i tržišna kretanja dodatno ubrzati tranziciju ka zelenijoj industriji građevinskih materijala.

Pročitaj još

Domaće

Emisije ugljen-dioksida porasle 50 odsto, zabeležen rekordni energetski disbalans u 2025.

Temperatura viša za 1,43°C u odnosu na predindustrijski period, Australija sa emisijama tri puta većim od proseka

Published

on

By

Temperatura viša za 1,43°C u odnosu na predindustrijski period, Australija sa emisijama tri puta većim od proseka

Prema godišnjem izveštaju Svetske meteorološke organizacije o stanju klime, količina ugljen-dioksida u atmosferi dostigla je rekord, sa 50 odsto višim vrednostima nego pre industrijske revolucije, dok je globalna temperatura tokom 2025. bila za 1,43°C viša od proseka iz predindustrijskog perioda. Izveštaj ukazuje da je poslednjih 11 godina najtoplije u istoriji merenja, a trend pogoršanja stanja klime nastavlja se zbog visoke zavisnosti sveta od fosilnih goriva.

Analiza pokazuje i da je toplota u okeanima dostigla maksimalne nivoe, što je uzrokovalo porast nivoa mora i ubrzano zakiseljavanje, dok su količine leda na Arktiku i Antarktiku značajno ispod proseka, a glečeri se ubrzano tope. U 2025. godini zabeleženo je više ekstremnih vremenskih događaja, uključujući toplotne talase u Centralnoj Aziji, požare u istočnoj Aziji i uragan Melisa na Karibima, što naučnici direktno povezuju sa emisijama gasova sa efektom staklene bašte.

U izveštaj je prvi put uključen i podatak o energetskom disbalansu Zemlje, koji meri razliku između energije koju planeta prima i one koju vraća u svemir. Koncentracije gasova poput ugljen-dioksida, metana i azot-suboksida dostigle su najviši nivo u poslednjih najmanje 800.000 godina, što je narušilo energetsku ravnotežu planete. Od 1960. godine energetski disbalans je u stalnom porastu, a rekord je dostignut 2025. godine.

Posebno se izdvaja Australija, čije su emisije po stanovniku oko tri puta veće od globalnog proseka, dok istovremeno već trpi posledice klimatskih promena kroz učestale požare i toplotne talase.

Stručnjaci ističu da je za ublažavanje najtežih posledica neophodno hitno smanjenje emisija gasova i prelazak na obnovljive izvore energije, sa ciljem dostizanja neto nulte emisije do 2050. godine. Iako promene neće biti trenutne, smanjenje emisija danas značajno može ublažiti buduće klimatske rizike.

Pročitaj još

U Trendu