Connect with us

Svet

Pravila produžetaka i penala na Svetskom prvenstvu u fudbalu 2026. godine

FIFA potvrđuje da će mečevi u nokaut fazi, u slučaju nerešenog rezultata, biti odlučeni kroz produžetke i penale

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Lucas andrade

FIFA potvrđuje da će mečevi u nokaut fazi, u slučaju nerešenog rezultata, biti odlučeni kroz produžetke i penale

Međunarodna fudbalska federacija (FIFA) potvrdila je pravila vezana za produžetke i odlučivanje pobednika na Svetskom prvenstvu u fudbalu 2026. godine. Turnir počinje 11. juna 2026. godine, a očekuje se da će u nokaut fazama više mečeva biti odlučeno nakon isteka regularnog vremena, što je praksa viđena i na prethodnim takmičenjima.

Svi mečevi traju 90 minuta i igraju se u dve polovine od po 45 minuta. Sudija dodaje produženo vreme na kraju svakog poluvremena, kako bi nadoknadio prekide zbog povreda, provera video tehnologije ili drugih zastoja. Ukoliko nakon 90 minuta rezultat ostane nerešen, u nokaut fazi (šesnaestina finala, osmina finala, četvrtfinale, polufinale, utakmica za treće mesto i finale) sledi produžetak u trajanju od 30 minuta, podeljenih na dve polovine od po 15 minuta. I u ovim periodima može biti dodatog vremena, u zavisnosti od zastoja.

Ukoliko ni nakon produžetaka ne dođe do odluke, pobednik se određuje izvođenjem penala. Svaki tim naizmenično izvodi po pet penala, a redosled izvođenja određuje se bacanjem novčića. Ako nakon pet serija rezultat ostane izjednačen, penali se nastavljaju po principu „iznenadne smrti“, odnosno pobednik je tim koji prvi postigne gol, dok protivnik ne realizuje svoj penal.

Produžeci i penali se ne primenjuju u grupnoj fazi takmičenja, gde mečevi mogu završiti nerešenim rezultatom. Pravilo „zlatnog gola“, prema kojem je prvi postignuti gol u produžetku automatski donosio pobedu, nije u primeni na ovom prvenstvu. Ova praksa je korišćena na nekim ranijim turnirima, ali je FIFA ukinula.

Ovakav sistem pravila osmišljen je kako bi se obezbedila fer konkurencija i jasni uslovi za određivanje pobednika u završnim fazama Svetskog prvenstva. Pravila važe za sve mečeve u nokaut rundi, dok u grupnoj fazi ostaju mogući nerešeni rezultati.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Indija izrazila protest zbog pogibije svojih mornara tokom američkog udara na tanker

Indijsko ministarstvo saopštilo da su tri državljanina poginula u zalivu Oman, SAD navele kršenje blokade

Published

on

By

Indijsko ministarstvo saopštilo da su tri državljanina poginula u zalivu Oman, SAD navele kršenje blokade

Tri indijska mornara poginula su u američkom udaru na komercijalni brod u zalivu Oman, saopštio je indijski ministar saobraćaja. Prema zvaničnim informacijama, incident se dogodio na tankeru koji plovi pod zastavom Palaua, a brod je pogođen nakon što nije ispunio zahteve američkih snaga tokom sprovođenja blokade povezanih sa iranskim lukama i brodovima.

Indijski ministar saobraćaja Sarbananda Sonoval izjavio je da su tela trojice mornara, koji su prethodno bili prijavljeni kao nestali, identifikovana. “Duboko je žalosno saznati za ovaj tragičan incident na brodu MT Settebello pod zastavom Palaua. Ovo je veliki gubitak za našu pomorsku zajednicu”, naveo je Sonoval u saopštenju.

Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je brod bio meta zbog toga što, prema njihovoj tvrdnji, posada nije reagovala na višestruka upozorenja i zahteve američkih snaga da zaustavi plovidbu u skladu sa aktuelnom blokadom. U saopštenju se navodi da je vatra otvorena na mašinski prostor broda nakon što nije došlo do saradnje posade.

Prema navodima indijskih zvaničnika, poginuli mornari su identifikovani kao Aditya Sharma, Shivanand Chaurasiya i Patnala Suresh. Indijske vlasti su u kontaktu sa porodicama stradalih, dok su lokalni mediji preneli emotivne reakcije članova porodica, uključujući i izjavu oca jednog od nastradalih.

Do incidenta je došlo u trenutku pojačanih tenzija u regionu Persijskog zaliva, gde su Sjedinjene Države i saveznici uvele pomorsku blokadu na određene luke i brodove povezane sa Iranom. Ova blokada ima za cilj sprečavanje ilegalnog prometa i podrške iranskim aktivnostima u regionu, prema izjavama američkih vojnih zvaničnika.

Indijska vlada je uputila zvaničan protest Sjedinjenim Državama, zahtevajući detaljnu istragu okolnosti incidenta i preduzimanje koraka u cilju zaštite indijskih državljana koji rade na međunarodnim brodovima. Do sada nije bilo izveštaja o drugim žrtvama među članovima posade, a međunarodne organizacije nisu komentarisale događaj.

Incident je izazvao zabrinutost i među brodarskim kompanijama u regionu, koje su pozvale na pojačane mere bezbednosti i transparentnost u komunikaciji sa vojnim snagama koje sprovode blokadu. Stručnjaci za pomorsku bezbednost ističu da ovakvi događaji dodatno komplikuju situaciju u regionu i mogu uticati na globalni transport nafte i drugih dobara.

Međunarodna pomorska zajednica prati razvoj situacije, dok indijske vlasti nastavljaju sa diplomatskim aktivnostima radi zaštite svojih državljana koji rade u pomorskom sektoru.

Pročitaj još

Svet

GoPro suočen sa pritiscima zbog rasta troškova i jače konkurencije

Kompanija iz San Matea potvrdila negativne finansijske rezultate, u toku pregovori sa poveriocima i razmatranje strateških opcija

Published

on

By

Kompanija iz San Matea potvrdila negativne finansijske rezultate, u toku pregovori sa poveriocima i razmatranje strateških opcija

Kompanija GoPro, poznata po izradi kamera za snimanje ekstremnih sportova i avanturističkih aktivnosti, suočava se sa značajnim finansijskim izazovima u uslovima rastućih troškova i pojačane konkurencije na tržištu. Prema poslednjim izveštajima iz sekuriti dokumenata, kao i saopštenjima kompanije, GoPro beleži operativne gubitke i negativne novčane tokove, što je potvrdila i revizorska kuća PricewaterhouseCoopers.

U izveštaju se navodi da neuspeh u ispunjavanju finansijskih obaveza može izazvati ozbiljnu sumnju u sposobnost GoPro-a da nastavi poslovanje u budućnosti. Takva formulacija, uz dodatno podnošenje revidiranih finansijskih izveštaja, otvara mogućnost da poverioci proglase tzv. „event of default“ prema ugovorima o zajmu. Kompanija je potvrdila da je u toku aktivna komunikacija sa kreditorima, među kojima su Farallon Capital Management i Wells Fargo, s ciljem pronalaženja rešenja za aktuelnu situaciju.

GoPro je u maju saopštio da je angažovao finansijskog savetnika kako bi ispitao niz strateških alternativa, uključujući potencijalnu prodaju ili spajanje preduzeća. Do sada, prema poslednjim informacijama, nije pronađen potencijalni kupac, a kompanija nije odgovorila na dodatne upite međunarodnih agencija.

Kompanija je osnovana 2002. godine od strane Nika Vudmana, sa namerom da omogući snimanje aktivnosti poput surfovanja iz lične perspektive. GoPro je izašao na berzu 2014. godine, dok su proizvodi kompanije stekli popularnost zahvaljujući mogućnosti kreiranja i deljenja dinamičnih video sadržaja, posebno u vreme rasta društvenih mreža. Međutim, konkurencija pametnih telefona i promenljive potražnje za elektronikom predstavljaju izazove za održavanje tržišne pozicije.

Prema analizi međunarodnih finansijskih institucija iz maja, zadržan je oprezan stav prema budućnosti kompanije zbog stalne neizvesnosti na tržištu potrošačke elektronike i povećanih konkurentskih pritisaka. Prijavljeni prihodi GoPro-a za 2025. godinu iznosili su 651,5 miliona dolara, što je pad od oko 44 odsto u odnosu na prethodne četiri godine.

U aprilu je kompanija objavila da je angažovala konsultantsku firmu radi istraživanja mogućnosti upotrebe svoje tehnologije u sektoru odbrane i aeronautike. Tokom konferencijskog poziva u maju, izvršni direktor Vudman izjavio je da je stiglo više ponuda za potencijalna spajanja i akvizicije, ističući da podržava sve opcije koje mogu doprineti povećanju vrednosti za akcionare.

Finansijski analitičari ocenjuju da bi najavljene promene mogle doneti određene koristi, ali podsećaju da ovo nije prvi pokušaj kompanije da redefiniše svoj strateški pravac. Krajem maja kompanija je predstavila novu seriju proizvoda pod nazivom Mission 1, ali izveštaji o uticaju ove linije na ukupno poslovanje još nisu dostupni.

Pročitaj još

Svet

Tajlandska državljanka optužena za ubistvo američkog diplomate u Mjanmaru

Vlasti Mjanmara potvrdile podizanje optužnice, istraga u toku, američke i tajlandske institucije uključene u slučaj

Published

on

By

Vlasti Mjanmara potvrdile podizanje optužnice, istraga u toku, američke i tajlandske institucije uključene u slučaj

Tajlandska državljanka pojavila se pred sudom u Mjanmaru, gde je optužena za ubistvo američkog diplomate u Jangonu, potvrdili su advokati upoznati sa slučajem. Njeno ime nije objavljeno, a optužnica uključuje i kršenje imigracionih propisa, koji se primenjuju na strane državljane koji počine krivično delo na teritoriji Mjanmara. Prema navodima advokata, sudsko ročište održano je u četvrtak u sudu opštine Kamajut. Nije poznato da li je optužena iznela odbranu ili imala pravnu pomoć tokom saslušanja.

Ako bude proglašena krivom za ubistvo, suočava se sa kaznom zatvora u trajanju od 10 godina do smrtne kazne, u skladu sa zakonima Mjanmara. Oba advokata koja su govorila za međunarodne medije zahtevala su anonimnost zbog mogućih posledica od strane vlasti pod vojnom upravom.

Američki diplomata pronađen je mrtav 11. maja u hotelu i rezidenciji Sakura, popularnom među diplomatama i poslovnim ljudima, a objekat se nalazi otprilike 1,5 km od Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Jangonu. Advokati navode da je na telu pronađeno više ubodnih rana u predelu glave i vrata.

Stejt department SAD je potvrdio smrt diplomate, ali nije izneo dodatne informacije, uključujući identitet preminulog. Upiti o prisustvu američkih predstavnika na sudskom ročištu prosleđeni su Ambasadi SAD u Mjanmaru, koja je ponovila raniju izjavu Stejt departmenta i uputila medije na lokalne vlasti za više detalja.

Zvaničnici iz Tajlanda navode da pružaju konzularnu pomoć optuženoj državljanki, ali nisu mogli da potvrde da li joj je obezbeđena pravna pomoć pred sudom u Mjanmaru. Policija, zatvorska uprava i sud u Jangonu odbili su da komentarišu slučaj, dok međunarodne institucije nisu iznele dodatne informacije o toku istrage.

Od 2021. godine, kada je vojska preuzela vlast od izabrane vlade Aung San Su Ći, Mjanmar je pogođen talasom protesta i oružanih sukoba, što dodatno komplikuje bezbednosnu i pravosudnu situaciju u zemlji. Javne institucije retko daju zvanične izjave povodom ovakvih događaja, a nezavisna potvrda detalja incidenta za sada nije moguća.

Pročitaj još

U Trendu