Connect with us

Svet

Predstavnički dom usvojio zakon o pregovorima sa sindikatima uz podršku dela republikanaca

Dvadeset republikanskih poslanika podržalo inicijativu demokrata, izglasana izmena zakona o kolektivnim ugovorima u Vašingtonu

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Terry bazemore iii

Dvadeset republikanskih poslanika podržalo inicijativu demokrata, izglasana izmena zakona o kolektivnim ugovorima u Vašingtonu

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država usvojio je 9. juna 2026. godine predlog zakona koji ima za cilj ubrzavanje pregovora o prvom kolektivnom ugovoru između poslodavaca i novoformiranih sindikata. Glasanje je održano u Vašingtonu, a zakon je podržan sa 230 glasova za i 193 protiv. Dvadeset poslanika Republikanske stranke pridružilo se demokratama u podršci ovom predlogu, čime je omogućeno izglasavanje zakona uprkos protivljenju stranačkog rukovodstva republikanaca.

Zakon pod nazivom “Faster Labor Contracts Act” predložen je u septembru od strane demokratskog kongresmena Donalda Norcrossa iz Nju Džerzija. Cilj ove inicijative je izmena postojećeg Zakona o nacionalnim radnim odnosima, tako da poslodavci budu obavezni da otpočnu pregovore sa novoformiranim sindikatima u roku od deset dana nakon pisanog zahteva sindikata. Takođe, zakon predviđa precizne rokove za posredovanje i definisane korake ukoliko u roku od 90 dana ne dođe do dogovora između strana.

Procedura je pokrenuta putem takozvane “discharge petition” (peticije za iznošenje predloga na glasanje mimo redovnog postupka), što omogućava da se zakon nađe na dnevnom redu ukoliko dobije podršku najmanje 218 članova Predstavničkog doma. Ova peticija je u maju dostigla potrebni broj potpisa, uključujući i sedam republikanaca, čime je omogućeno iznošenje predloga na glasanje mimo volje stranačkog rukovodstva republikanaca. Ovo je sedmi put u aktuelnom sazivu da je ovakva procedura uspešno sprovedena, što analitičari tumače kao znak unutrašnjeg nezadovoljstva u redovima GOP-a.

U obrazloženju predloga, kongresmen Norcross naveo je da trenutna praksa omogućava poslodavcima da godinama odlažu pregovore o prvom kolektivnom ugovoru, što prema njegovim rečima predstavlja prepreku za ostvarivanje prava radnika. “Ovim zakonom želimo da obavežemo poslodavce da pregovaraju u dobroj veri i da brzo sednu za sto sa sindikatom”, izjavio je Norcross u aprilu.

Tokom parlamentarne rasprave, republikanski poslanik Tim Volberg iz Mičigena izneo je stav da bi usvajanje ovog zakona značilo preterano mešanje države u privatni sektor i moglo bi, prema njegovim rečima, uticati na prava radnika. On je upozorio da bi ubrzani proces mogao dovesti do smanjenja autonomije zaposlenih u nekim slučajevima.

Zakon sada predstoji dalja razmatranja u Senatu, gde je za izglasavanje potrebna većina. Ishod glasanja u Senatu za sada nije poznat. Ova inicijativa dolazi u kontekstu povećane sindikalne aktivnosti i zahteva za bržim zaključivanjem kolektivnih ugovora u nekoliko sektora američke privrede.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Rat sa Iranom mogao bi koštati SAD 2 milijarde dolara mesečno

Izveštaj Kongresnog budžetskog ureda otkriva visoke troškove sukoba

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rat sa Iranom mogao bi koštati SAD 2 milijarde dolara mesečno – troškovi rata sa Iranom

Izveštaj Kongresnog budžetskog ureda otkriva visoke troškove sukoba

Finansijski teret američkog angažmana u Iranu

Rat sa Iranom mogao bi koštati Sjedinjene Američke Države između 2 i 3 milijarde dolara mesečno, pokazuje najnoviji izveštaj Kongresnog budžetskog ureda. Ova procena uključuje troškove koji bi mogli rasti usled uzvratnih napada.

Od 28. februara do 1. avgusta, direktni troškovi rata iznosili su oko 38 milijardi dolara, ne računajući troškove popravke američkih baza oštećenih tokom sukoba. Najveći deo ovih sredstava otišao je na zamenu municije iskorišćene u ratu.

Prema izveštaju, velika potrošnja presretačkih raketa značajno je smanjila zalihe ovih projektila, što bi moglo predstavljati problem u slučaju novih konflikata, posebno s protivnicima koji raspolažu velikim brojem balističkih i krstarećih raketa, poput Kine.

Kongresni budžetski ured procenjuje da će zamena iskorišćene municije do 1. avgusta koštati 21,7 milijardi dolara, od čega 7,3 milijarde dolara za krstareće rakete za napade na kopno, 13,1 milijardu dolara za rakete za odbranu i 1,2 milijarde dolara za ostalu municiju.

Predsednik Trump i Pentagon umanjili su zabrinutost zbog istrošenosti zaliha oružja. Trump je na platformi Truth Social napisao da SAD raspolažu ‘praktično neograničenim količinama municije srednjeg i visokog dometa, daleko više nego što možemo ikada upotrebiti.’

Pročitaj još

Svet

Federalne rezerve povećavaju kamatne stope prvi put od 2023. godine

Očekuje se da će povećanje kamatnih stopa uticati na troškove zaduživanja i ekonomsku klimu u SAD.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Federalne rezerve povećavaju kamatne stope prvi put od 2023. godine – povećanje kamatnih stopa

Očekuje se da će povećanje kamatnih stopa uticati na troškove zaduživanja i ekonomsku klimu u SAD.

Uvod u odluku Federalnih rezervi

Federalne rezerve SAD planiraju da povećaju svoju osnovnu kamatnu stopu na sastanku koji će se održati 16. septembra, što je prvo takvo povećanje više od tri godine. Ova odluka dolazi kao odgovor na uporne visoke stope inflacije koje su delimično podstaknute visokim cenama energije.

Ekonomski uticaj i predviđanja

Povećanje kamatnih stopa je ključni alat za kontrolu inflacije, jer podstiče smanjenje potrošnje kod preduzeća i potrošača, što dovodi do usporavanja ekonomije i smanjenja pritiska na cene. Ekonomisti predviđaju da bi moglo doći do jednog ili dva dodatna povećanja u narednim mesecima, ukoliko se situacija ne stabilizuje.

Odgovor na globalne izazove

Bez značajnijeg napretka u rešavanju rata u Iranu i stabilizaciji cena energije, ekonomisti smatraju da bi visoke cene mogle ostati prisutne duže vreme, što bi moglo naterati Federalne rezerve da nastave sa zaoštravanjem monetarne politike.

Pročitaj još

Svet

Rusija pokušala da napadne avion predsednika Zelenskog

Dronovi su dva puta bili usmereni na predsednički avion tokom poslednjih nedelja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rusija pokušala da napadne avion predsednika Zelenskog – napad na predsednički avion

Dronovi su dva puta bili usmereni na predsednički avion tokom poslednjih nedelja

Opasnost u vazdušnom prostoru

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je za CBS News da su ruski dronovi dva puta pokušali da napadnu njegov avion u poslednjim nedeljama. Incidenti su se dogodili dok je njegov avion bio u Moldaviji. Zelenski je naglasio da su ovi napadi deo ruske strategije zastrašivanja.

Detalji napada

Prvi napad se dogodio dok je ukrajinski lider bio na putu za Oslo, a drugi prilikom povratka u Ukrajinu. Oba puta, dronovi su ušli u moldavski vazdušni prostor, što nije bilo ranije prijavljeno.

Reakcije i posledice

Pored pokušaja napada na predsednički avion, nedavno je ruski dron napao i voz u kojem su se nalazili evropski zvaničnici i bivši direktor CIA-e, Dejvid Petreus, što je dodatno podiglo tenzije u regionu.

Pročitaj još

U Trendu