Connect with us

Svet

Američki sekretar odbrane Hegset upozorio na aktuelne izazove tokom obeležavanja Dana D u Francuskoj

Govoreći na ceremoniji u Normandiji, Hegseth aludirao na savremene migracije, ističući potrebu za odbranom evropske slobode

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Ulrick trappschuh

Govoreći na ceremoniji u Normandiji, Hegseth aludirao na savremene migracije, ističući potrebu za odbranom evropske slobode

Američki sekretar za odbranu Pete Hegseth održao je govor povodom 82. godišnjice savezničkog iskrcavanja na Dan D, tokom ceremonije na američkom vojnom groblju u Kolvil-sur-Meru u Normandiji, na severozapadu Francuske 6. juna 2026. godine. U svom obraćanju, Hegseth je povezao istorijske događaje iz Drugog svetskog rata sa savremenim izazovima sa kojima se, prema njegovim rečima, Evropa suočava danas.

Hegseth je u govoru naveo da su “današnje evropske plaže izložene drugačijim, opasnim ideologijama” i kao primere naveo plaže u Španiji, Italiji, Grčkoj i Bugarskoj, ukazujući na dolazak ljudi brodovima na ove obale. U nastavku izlaganja postavio je pitanje: “Kada će evropske prestonice preduzeti nešto povodom te invazije? Ili je već prekasno? Nadam se da nije i verujem da nije”, rekao je Hegseth tokom ceremonije.

Tokom događaja, Hegseth je položio venac u znak sećanja na savezničke trupe koje su 6. juna 1944. godine izvršile desant na Normandiju, što je označilo prekretnicu u oslobađanju Evrope tokom Drugog svetskog rata. Iako u svom govoru nije direktno pomenuo termin “imigracija”, komentari američkog sekretara za odbranu podsećaju na ranije kritike prema evropskim državama koje su iznosili zvaničnici američke administracije, a tiču se migracija, upravljanja granicama i slobode izražavanja političkih stavova.

Istog dana, iz kabineta britanskog premijera Keira Starmera stigla je kritika na račun potpredsednika Sjedinjenih Država JD Vancea, koji je komentarisao slučaj ubistva britanskog studenta Henrija Novaka u Sautemptonu, povezujući taj događaj sa imigracijom, iako su, prema zvaničnim izvorima, i žrtva i počinilac britanski državljani.

U decembru prethodne godine, bezbednosna strategija tadašnje američke administracije upozorila je na, kako je navedeno, mogućnost “brisanja civilizacije” u Evropi i opasnost da kontinent postane “neprepoznatljiv” u naredne dve decenije. U okviru ovih dokumenata i javnih istupa, iznošene su slične zabrinutosti zbog promene demografske slike i političkih stavova u evropskim društvima.

Komemoracija u Normandiji okupila je brojne zvaničnike i veterane, podsećajući na istorijski značaj Dana D, dok su izjave sa ceremonije izazvale različite reakcije u političkim i diplomatskim krugovima. Događaj se odvijao u kontekstu aktuelnih evropskih debata o migracijama i bezbednosti granica, bez zvaničnih komentara evropskih lidera na konkretne navode iz Hegsethovog govora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Protesti protiv izgradnje luksuznog rizorta u Albaniji traju sedam dana

Lokalni aktivisti i ekološke grupe izražavaju zabrinutost zbog planiranog turističkog kompleksa, potvrđuju međunarodni izveštaji

Published

on

By

Lokalni aktivisti i ekološke grupe izražavaju zabrinutost zbog planiranog turističkog kompleksa, potvrđuju međunarodni izveštaji

Demonstracije protiv izgradnje luksuznog rizorta u Albaniji, u kojem su kao investitori najavljeni Jared Kushner i Ivanka Trump, održavaju se već sedmi dan zaredom. Protesti su organizovani u znak protivljenja planiranom projektu na ostrvu Sazan, nekadašnjoj vojnoj bazi na jadranskoj obali Albanije. Aktivisti navode da bi realizacija ovog plana mogla ugroziti zaštićena prirodna staništa, posebno područja koja su poznata po bogatom životinjskom svetu, uključujući flamingose.

Simbol protesta postala je figura roze flamingosa, kojom aktivisti žele da ukažu na potencijalnu štetu po lokalnu floru i faunu. Demonstranti su izrazili zabrinutost zbog mogućeg negativnog uticaja projekta na Vjosa-Narta zaštićenu zonu, za koju ekološke organizacije tvrde da je stanište brojnih zaštićenih vrsta.

Prema navodima izveštaja sa lica mesta, investitori planiraju da ostrvo Sazan pretvore u luksuznu turističku destinaciju, uz dodatnu izgradnju hotela i pratećih objekata u okolnim oblastima. Ostrvo je do sada bilo pretežno nedostupno javnosti, a u prošlosti je korišćeno kao vojna baza tokom komunističkog perioda Albanije.

Ivanka Trump je nedavno u javnom obraćanju pomenula planove za ovaj rizort, navodeći da je projekat rezultat zajedničkog interesa nje i Jareda Kushnera nakon što su posetili ostrvo tokom privatnog putovanja. Prema njenim rečima, investicija je planirana na Mediteranu, a Sazan je izabran zbog specifičnog geografskog položaja i prirodnih karakteristika.

Ekološke organizacije i lokalni aktivisti ističu da bi izgradnja rizorta mogla dovesti do uništavanja prirodnih staništa i smanjenja broja ptica u regionu. Sa druge strane, investitori navode potencijalni doprinos razvoju turizma i ekonomije u zemlji. Zvanične institucije Albanije zasad nisu dale detaljna saopštenja o mogućem uticaju projekta na životnu sredinu.

Protesti su deo šireg trenda građanskog angažmana u regionu, gde lokalna zajednica i ekološki aktivisti sve češće ukazuju na značaj očuvanja prirodnih resursa u svetlu novih investicija u turističku infrastrukturu. Situaciju prate međunarodni izveštaji, a šira javnost očekuje dalji razvoj događaja i reakciju nadležnih albanskih institucija.

Pročitaj još

Svet

Telo nestalog američkog studenta pronađeno u planinskoj oblasti kod Kjota

Porodica potvrdila pronalazak, okolnosti nestanka i uzrok smrti još nisu poznati

Published

on

By

Porodica potvrdila pronalazak, okolnosti nestanka i uzrok smrti još nisu poznati

Telo dvadesetogodišnjeg američkog studenta Džejmsa ‘Vestona’ Higginbotama pronađeno je u planinskoj oblasti u blizini Kjota u Japanu, potvrdila je njegova majka putem društvenih mreža 6. juna 2026. godine. Prema navodima porodice, u potrazi su učestvovali i dobrovoljci iz lokalne grupe za spasavanje, koji su locirali telo na pomenutoj lokaciji. Zvanične informacije o uzroku smrti i dodatnim okolnostima događaja nisu objavljene u trenutku izveštavanja.

Higginbotam je poslednji put viđen 29. maja, dok je sa porodicom boravio u Japanu. Prema rečima članova porodice, student je odlučio da ostane u blizini stanice, dok su njegovi roditelji i brat posetili obližnji hram. Porodica je putem aplikacije za praćenje pokušavala da stupi u kontakt sa njim, ali nije dobijala odgovor na poslate poruke. Poslednja poznata lokacija bila je izlazak iz železničke stanice u Kjotu, a pretpostavlja se da se uputio ka obližnjoj planinskoj stazi.

Majka nestalog studenta izjavila je prethodno da je zabrinuta za njegovo zdravlje, navodeći gustu šumu i zahtevne uslove terena kao potencijalne izazove. “Moja briga je da je možda povređen i da nema dovoljno hrane, i da je izgubio orijentaciju u veoma gustoj šumi”, preneli su izvori iz porodice.

Lokalne vlasti i dobrovoljačke grupe su prethodnih dana organizovale potragu u širem području. Zvanične institucije u Japanu do sada nisu objavile više detalja o slučaju, a porodica je nastavila da objavljuje informacije putem društvenih mreža.

Istraga o okolnostima nestanka i smrti Džejmsa ‘Vestona’ Higginbotama je u toku. Dalje informacije očekuju se nakon što nadležne službe završe analizu pronađenih dokaza i obave kompletan izveštaj. Porodica je izrazila zahvalnost svima koji su učestvovali u potrazi.

Ovo je razvoj događaja u toku i očekuje se više informacija u narednim danima.

Pročitaj još

Svet

Ruska teniserka osvojila prvi Grend slem u Parizu pobedom na Rolan Garosu

Međunarodni teniski savez potvrdio rezultat, Andreeva postala najmlađa šampionka od 1992. godine, poljska predstavnica stigla do finala kao kvalifikant

Published

on

By

Međunarodni teniski savez potvrdio rezultat, Andreeva postala najmlađa šampionka od 1992. godine, poljska predstavnica stigla do finala kao kvalifikant

Ruska teniserka Mirra Andreeva osvojila je svoj prvi Grend slem trofej pobedom u finalu Rolan Garosa u Parizu, održanom 6. juna 2026. godine. Andreeva, koja ima 19 godina i trenutno zauzima osmo mesto na svetskoj rang listi, savladala je poljsku teniserku Maju Chwalinsku sa 6:3, 6:2. Obe igračice su prvi put nastupile u finalu jednog od najvećih svetskih turnira.

Prema saopštenju Međunarodnog teniskog saveza, Andreeva je ovom pobedom postala najmlađa šampionka u ženskoj konkurenciji na Otvorenom prvenstvu Francuske od 1992. godine, kada je Monica Seles osvojila titulu sa 18 godina. Poljska predstavnica Chwalinska pokušala je da postane prva kvalifikantkinja koja bi osvojila ovaj turnir, ali je Andreeva ostvarila pobedu u dva seta.

Tokom finalnog meča na terenu Filipa Šatrijea, bila je primetna velika podrška poljskih navijača, koji su nosili zastave i uzvikivali ime Chwalinske. Andreeva je imala ograničenu podršku publike, ali su u poslednjim trenucima meča zabeleženi povici podrške na ruskom jeziku.

Andreevina karijera skrenula je pažnju međunarodne teniske javnosti još 2023. godine, kada je sa 15 godina ostvarila zapažen rezultat na turniru u Madridu, postavši tada treća najmlađa teniserka koja je pobedila u glavnom žrebu jednog WTA 1000 turnira i stigla do četvrtfinala.

Od 2022. godine, Andreeva nastupa pod neutralnim statusom i bez nacionalne zastave, u skladu sa pravilima teniskih organizacija koja su uvedena zbog rata u Ukrajini. Tokom ovog turnira, u polufinalu je savladala Martu Kostjuk, nakon čega joj protivnica, prema uvedenoj praksi ukrajinskih sportista, nije pružila ruku po završetku meča.

Trener Andreeve je bivša španska teniserka Conchita Martinez, koja je 2000. godine igrala finale istog turnira, ali nije uspela da osvoji titulu. Predviđeno je da nagradu pobednici uruči bivša šampionka Mary Pierce.

Zvanični rezultati ovog finala i istorijski značaj pobede Andreeve zabeleženi su u izveštajima međunarodnih sportskih saveza. Nije bilo izveštaja o povredama ili incidentima tokom finalnog dana turnira.

Pročitaj još

U Trendu