Connect with us

Domaće

Beograd uvodi obavezne standarde za parkinge i garaže za bicikle u svim objektima

Novi tehnički uslovi regulišu kapacitet, način parkiranja i pristupačnost biciklističkih parkinga u skladu sa namenom objekata

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Rlaun

Novi tehnički uslovi regulišu kapacitet, način parkiranja i pristupačnost biciklističkih parkinga u skladu sa namenom objekata

Grad Beograd je, na Svetski dan bicikla, uveo obavezujuće normative i standarde za parkinge i garaže za bicikle, objavilo je udruženje „Ulice za bicikliste“. Ove izmene regulišu osnovne tehničke zahteve za kapacitet, način parkiranja i pristupačnost parkinga za bicikle, u zavisnosti od namene objekata – kako u javnim, tako i u privatnim prostorima.

Prema saopštenju udruženja, nova pravila donose sigurnija i organizovanija mesta za parkiranje bicikala širom Beograda, čime se podstiče veća upotreba bicikala kao prevoznog sredstva. Standardi su rezultat saradnje udruženja „Ulice za bicikliste“, gradskog Sekretarijata za saobraćaj i Beogradske otvorene škole. Detalji su definisani u dokumentu „Tehnički uslovi za projektovanje garaža“, poglavlje 13, koji je izradio Centar za planiranje urbanog razvoja (CEP).

Udruženje je naglasilo da bicikl nije samo prevozno sredstvo, već doprinosi smanjenju zagađenja, jačanju zajednice i poboljšanju kvaliteta života u urbanim sredinama. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2018. godine proglasila 3. jun za Međunarodni dan bicikla, ističući važnost bicikla kao dostupnog, inkluzivnog i ekološki prihvatljivog sredstva koje doprinosi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja – zdravlje, čist vazduh, održivi gradovi, smanjenje nejednakosti, kao i smanjenje saobraćajnih gužvi, uštedi prostora i javnih sredstava u poređenju s automobilima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

EU odobrava 6 milijardi evra za Zapadni Balkan kroz ekonomske reforme i integracije

Plan od 6 milijardi evra predviđa investicije i reforme, Crna Gora kao predvodnik ulaska u EU, a samit u Tivtu donosi fokus na regionalnu saradnju

Published

on

By

Plan od 6 milijardi evra predviđa investicije i reforme, Crna Gora kao predvodnik ulaska u EU, a samit u Tivtu donosi fokus na regionalnu saradnju

Na devetom samitu EU i Zapadnog Balkana, koji se održava 5. juna 2026. godine u Tivtu, lideri država i vlada raspravljaće o ključnim ekonomskim temama za region. Glavna ekonomska inicijativa samita je implementacija plana vrednog 6 milijardi evra, koji obuhvata reforme, investicije i socijalno-ekonomsku konvergenciju država Zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji.

Crna Gora, kao domaćin samita, ističe ubrzanje procesa pristupanja EU, očekujući ulazak u Uniju u narednih godinu do dve, dok je za ostale zemlje regiona prioritet ekonomski napredak. Samit se održava pod motom „Zajedničko blagostanje i stabilnost EU i Zapadnog Balkana” i podeljen je na dva ključna dela – napredak integracije prema EU (EU Growth Plan) i jačanje regionalne stabilnosti i ekonomske otpornosti.

Za Srbiju, samit predstavlja priliku za poboljšanje odnosa sa Briselom i traženje balansa između odluka EU koje se odnose na Rusiju i Kinu i ekonomske realnosti. Na dnevnom redu su pitanja dalje integracije u jedinstveno tržište EU, a poseban fokus je na pristupanju SEPA sistemu plaćanja, ukidanju roaminga i unapređenju digitalne konektivnosti.

Dodatno, radi se na uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta, jačanju ekonomske saradnje, privlačenju investicija, infrastrukturnim projektima, kao i energetskoj i transportnoj povezanosti. Zelena tranzicija, unapređenje energetske efikasnosti i smanjenje zavisnosti od energenata iz Rusije predstavljaju posebne tačke ekonomskog dela samita.

Predsednik Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister izjavio je: „Možemo da pružimo podršku, možemo da pružimo ekonomsku podršku, možemo da damo finansijsku, političku podršku, ali na kraju neophodne reforme moraju da pripreme i usvoje vlade i nacionalni parlamenti. Mislim, dela govore, a ne reči, kao i uvek.”

Mekalister je istakao i važnost individualnog pristupa svakoj zemlji Zapadnog Balkana, navodeći primer Severne Makedonije, koja čeka početak pregovora zbog principa jednoglasnosti Saveta EU, kao i Albanije koja je izgubila vreme povezanošću sa Severnom Makedonijom. On je zaključio da je proširenje na Zapadni Balkan investicija u mir, bezbednost i stabilnost Evrope.

Ovo je drugi put da se samit održava van granica EU, posle Tirane 2022. godine, što mu daje dodatni simbolički značaj i regionalnu vidljivost. U dosadašnjoj praksi, samiti izvan Brisela doneli su manje formalnosti i više bilateralnih sastanaka, a među prethodnim samitima izdvajaju se Sofija 2018. sa usvajanjem Sofijske deklaracije, Zagreb 2020. kao jedini virtuelni samit tokom pandemije COVID-19 i Brdo kod Kranja 2021. sa snažnim naglaskom na evropsku perspektivu regiona.

Pročitaj još

Domaće

Temperatura u beogradskim blokovima porasla 5°C od 1985. godine zbog gubitka zelenila

Simulacija mikroklime u Bloku 61, Bloku 11c i Zemun Polju pokazuje rast toplotnog stresa i pogoršanje termalnog komfora stanovnika

Published

on

By

Simulacija mikroklime u Bloku 61, Bloku 11c i Zemun Polju pokazuje rast toplotnog stresa i pogoršanje termalnog komfora stanovnika

U periodu od 1985. do danas, temperatura u pojedinim novobeogradskim blokovima porasla je za 5 °C, usled povećanja broja zgrada i smanjenja zelenih površina, pokazuje istraživanje arhitektice Milene Ristić. Analiza je sprovedena na Bloku 61, Bloku 11c i delu naselja Zemun Polje, uz simulaciju mikroklimatskih uslova pre i posle morfoloških transformacija ovih blokova. Za poređenje su korišćeni scenariji iz 1985. godine i 2024. godine, dok su podaci o klimatskim karakteristikama uzeti za najtopliji dan 2024. – 16. jul.

U istraživanju, sprovedenom ENVI-met modelom, posmatrano je pet karakterističnih vremenskih tačaka (02h, 06h, 12h, 16h i 22h) i analizirani su parametri kao što su potencijalna temperatura vazduha, termalni komfor (UTCI indeks) i temperatura površina. Rezultati su pokazali da su temperature porasle u svim blokovima, ali su najizraženiji negativni efekti uočeni u večernjim časovima kada površine emituju akumuliranu toplotu, što dovodi do lošeg termičkog oporavka prostora.

Blok 61, sa većim udelom slobodnih površina i otvorenom strukturom, najbrže se rashlađuje, dok je Blok 11c zabeležio smanjenu cirkulaciju vazduha i slabije noćno hlađenje, što je povećalo subjektivni osećaj toplotnog stresa. Naselje Zemun Polje, sa nižom gustinom izgrađenosti i više prirodnog tla, imalo je najniže temperature i najstabilniji termalni profil tokom dana, a manje intervencije u prostoru nisu značajno uticale na njegovu mikroklimu.

Istraživanje je pokazalo da u Bloku 61 u šest sati ujutru, toplotni stres u osenčenim delovima iznosi oko 24 °C, dok na otvorenim asfaltiranim površinama dostiže i do 30 °C, što je kategorija umerenog toplotnog stresa već u ranim jutarnjim satima. Ovi rezultati potvrđuju presudnu ulogu zelenih površina i orijentacije objekata u regulisanju termalnog komfora.

Nova gradnja dovela je i do pojave novih senki, pa su u nekim trenucima temperature vazduha u 2024. godini bile niže zahvaljujući hladu objekata. Međutim, detaljna analiza pokazuje da je zamena prirodnih površina veštačkim materijalima uticala na porast temperature površina i nižih slojeva atmosfere, što je dodatno pogoršalo uslove u blokovima sa većom gustinom izgrađenosti.

Pročitaj još

Domaće

Prosečna cena obradivog zemljišta u Srbiji porasla na 9.583 evra po hektaru u 2025.

Najviša cena u Beogradu iznosi 14.274 evra, trajni pašnjaci beleže rast od 48,8 odsto u južnoj i istočnoj Srbiji

Published

on

By

Najviša cena u Beogradu iznosi 14.274 evra, trajni pašnjaci beleže rast od 48,8 odsto u južnoj i istočnoj Srbiji

Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je da je prosečna cena prometovanog obradivog zemljišta u Srbiji u 2025. godini iznosila 9.583 evra po hektaru, dok je prosečna cena prometovanih trajnih pašnjaka dostigla 9.235 evra po hektaru. Ovi podaci predstavljaju prvi zvanični statistički indikator o vrednosti poljoprivrednog zemljišta u Srbiji, izrađen prema metodologiji Evropske unije i odnose se na period od 2023. do 2025. godine.

Prema izveštaju RGZ-a, najviša prosečna cena obradivog zemljišta zabeležena je u regionu grada Beograda i iznosila je 14.274 evra po hektaru. Vojvodina sledi sa prosekom od 12.023 evra po hektaru, dok su u Šumadiji i zapadnoj Srbiji cene dostigle 7.172 evra po hektaru. U južnoj i istočnoj Srbiji prosečna cena bila je 4.419 evra po hektaru.

RGZ je naglasio da je Vojvodina najstabilnije i najkonzistentnije tržište poljoprivrednog zemljišta u zemlji, pri čemu kontinuirani rast vrednosti i povezanost cene sa poljoprivrednom produktivnošću potvrđuju njen značaj za razvoj agrarnog sektora.

Tržište trajnih pašnjaka pokazuje znatno dinamičnija kretanja, a najveći rast cena zabeležen je u južnoj i istočnoj Srbiji, gde su cene u 2025. godini porasle za 48,8 odsto u odnosu na 2024. godinu. Ovaj trend ukazuje na sve veće interesovanje i promene u strukturi potražnje na ovom segmentu tržišta.

Podaci RGZ-a pokazuju da je segment obradivog poljoprivrednog zemljišta i dalje najstabilniji deo tržišta nepokretnosti u Srbiji. Tokom 2025. godine promene cena po regionima bile su minimalne i kretale su se u rasponu od pada od 1,3 odsto do rasta od 1,2 odsto, što potvrđuje dugoročnu sigurnost i otpornost ovog ulaganja.

Prosečna cena poljoprivrednog zemljišta u Srbiji ostaje oko 37 odsto niža od proseka Evropske unije, ali podaci pokazuju da se tržište polako približava nivou zemalja centralne i istočne Evrope. Ova razlika ukazuje na konkurentnost domaćeg zemljišta i potencijal za dalji rast i razvoj.

RGZ ističe da su poljoprivrednici, investitori i donosioci odluka prvi put dobili međunarodno uporediv pregled kretanja vrednosti poljoprivrednog zemljišta u Srbiji, što može doprineti kvalitetnijem planiranju razvoja agrara, efikasnijem upravljanju resursima i jačanju investicionog potencijala.

Pročitaj još

U Trendu