Connect with us

Domaće

Cena srebra pala 40 odsto na 74 dolara po unci od januara do maja

Industrijska potražnja za srebrom očekuje se da padne na 640 do 650 miliona unci, najniži nivo u četiri godine

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Feiern1

Industrijska potražnja za srebrom očekuje se da padne na 640 do 650 miliona unci, najniži nivo u četiri godine

Srebro je tokom prva četiri meseca 2026. godine izgubilo čak 40 odsto vrednosti na svetskim berzama, što je dovelo do značajnog pada sa rekordnih 118 dolara na 74 dolara po unci. Za razliku od zlata, koje je zadržalo veći deo prethodnog rasta uprkos korekciji od 20 odsto, srebro je pokazalo veću volatilnost i osetljivost na ekonomske promene.

Industrijski segment, koji čini više od polovine svetske tražnje za srebrom, suočava se sa padom. Prema procenama Silver Institutea i Metals Focusa, industrijska potražnja za srebrom ove godine će pasti između dva i tri odsto, na oko 640 do 650 miliona unci, što je najniži nivo u poslednje četiri godine. Ovaj pad se najviše povezuje sa smanjenjem kupovine u sektoru solarne energije, gde proizvođači prelaze na materijale poput bakra kako bi smanjili troškove.

U januaru je odnos cene zlata i srebra (gold-to-silver ratio) pao na 50, što je najniži nivo u više od decenije, ukazujući na to da je cena srebra rasla brže od zlata bez snažnog fundamentalnog osnova. Do kraja maja, ovaj odnos se popeo na 63, prateći pad optimizma na tržištu. U 2025. godini, tražnja za srebrom je bila povećana zahvaljujući industrijama poput veštačke inteligencije, data centara, električnih vozila i solarne energije, ali je cena više rasla zbog očekivanja nego stvarne potrošnje.

Za razliku od zlata, koje podržavaju kupovine centralnih banaka i geopolitički rizici, vrednost srebra zavisi pre svega od industrijske aktivnosti. Proizvođači solarnih panela i elektronike ne kupuju srebro zbog rasta cene, već iz proizvodnih potreba, što znači da visoka cena podstiče traženje alternativa. Kineski proizvođači ubrzavaju prelazak na tehnologije koje koriste manje srebra ili ga potpuno zamenjuju drugim materijalima.

Rat između SAD, Izraela i Irana, zatvaranje Ormuskog moreuza i rast cena energenata nisu podstakli rast vrednosti srebra kao što se očekivalo. Naprotiv, rast cena nafte povećao je inflatorna očekivanja i mogućnost da Federalne rezerve duže zadrže visoke kamatne stope, što je imalo negativan uticaj i na zlato i na srebro, ali je srebro pretrpelo veći udar zbog svoje industrijske komponente.

Srebro je tako zabeležilo drugi uzastopni pad industrijske tražnje, nakon što je i tokom 2025. godine zabeleženo slabljenje potrošnje u pojedinim segmentima. To pokazuje da industrijska tražnja ima svoju granicu kada je reč o visokoj ceni, a tržište se brzo prilagođava novim uslovima, što srebro čini znatno rizičnijom investicijom u poređenju sa zlatom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Globos osiguranje menja rukovodstvo, Goran Ivanović preuzima funkciju predsednika Izvršnog odbora

Ivanović na čelu Izvršnog odbora nakon tri godine iskustva u kompaniji, najavljen nastavak digitalne transformacije i jačanje tržišne pozicije

Published

on

By

Ivanović na čelu Izvršnog odbora nakon tri godine iskustva u kompaniji, najavljen nastavak digitalne transformacije i jačanje tržišne pozicije

Kompanija Globos osiguranje imenovala je Gorana Ivanovića za predsednika Izvršnog odbora, nakon što je prethodne tri godine bio član ovog tela. Ova promena, zvanično potvrđena 2. juna 2026. godine, ima za cilj obezbeđivanje kontinuiteta u sprovođenju strateških ciljeva, kao i nastavak aktivnosti usmerenih na održivi rast, jačanje tržišne pozicije, unapređenje korisničkog iskustva i dalju digitalnu transformaciju poslovanja.

Nakon što je tokom tri godine obavljao funkciju člana Izvršnog odbora Globos osiguranja, Ivanović dolazi na novu poziciju sa bogatim iskustvom iz osiguravajućeg sektora. Celokupnu profesionalnu karijeru pre dolaska u Globos osiguranje proveo je u kompaniji DDOR, gde je prošao kroz sve nivoe organizacione strukture, uključujući i ulogu člana Izvršnog odbora.

Povodom imenovanja, Ivanović je istakao: „Želimo da Globos osiguranje bude sinonim za pouzdanu kompaniju. Naš cilj je da budemo partner, a ne samo prodavac polisa, da aktivno štitimo interese klijenata i sa svakom polisom opravdamo naš slogan Siguran životni oslonac. Nastojimo da promenimo svest o osiguranju, kako bi ga klijenti doživljavali kao mehanizam zaštite sebe, svoje porodice i imovine, svog poslovanja, a ne samo kao plaćanje polise.”

Imenovanjem Ivanovića, kompanija nastavlja sa sprovođenjem planova u domenu digitalizacije i unapređenja usluga, sa fokusom na održivi rast i jačanje reputacije na domaćem tržištu osiguranja.

Pročitaj još

Domaće

Elektroprivreda Srbije obustavila nadzor nad projektom solara vrednim 1,7 milijardi evra

Javna nabavka za nadzor i konsultantske usluge procenjena na 650 miliona dinara (5,5 miliona evra) prekinuta zbog neprihvatljivih ponuda

Published

on

By

Javna nabavka za nadzor i konsultantske usluge procenjena na 650 miliona dinara (5,5 miliona evra) prekinuta zbog neprihvatljivih ponuda

Elektroprivreda Srbije (EPS) zaustavila je postupak javne nabavke za stručni nadzor i konsultantske usluge u okviru izgradnje šest solarnih elektrana sa baterijskim balansiranjem, ukupne vrednosti od 1,7 milijardi evra. Projekat, poveren kompanijama Hyundai Engineering i UGT Renewables, ne može da započne bez nadzora, što dodatno odlaže planirane radove.

Procenjena vrednost nabavke za nadzor i konsultantske usluge iznosila je 650 miliona dinara bez PDV-a (5,5 miliona evra), ali je EPS nakon pregleda i stručne ocene ponuda utvrdio da su sve pristigle ponude neprihvatljive. U zvaničnom dokumentu generalni direktor EPS-a Dušan Živković naveo je da „nisu stečeni uslovi za zaključenje okvirnog sporazuma ni sa jednom od dve grupe ponuđača“.

U procesu su učestvovale kompanije New Energy Solutions iz Beograda i Energoprojekt Entel. New Energy Solutions nije dostavila dokaz da je radila tehničku dokumentaciju za vetropark Čibuk 2 kod Kovina, dok je Energoprojekt Entel eliminisan zbog isprave bankarske garancije na kraći rok od traženog. Kompanija Masdar iz UAE i finska Taaleri Energia imaju u vetroparku Čibuk 2 elektranu od 154 megavata, koja je u probnom radu od oktobra 2025.

Ceo postupak bio je pod nadzorom Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, koja je prethodno delimično poništila ocenu ponuda. Ponovljeni proces u EPS-u, prema saopštenju, iscrpeo je sve zakonske mogućnosti, ali nijedna ponuda nije ispunila sve elemente potrebne za dodelu ugovora.

Radovi na elektranama planirani su za početak 2025. godine, dok je završetak predviđen do 2028. godine, nakon čega bi usledio dvogodišnji garantni period. Solarne elektrane biće izgrađene u opštinama Negotin, Zaječar, Lebane, Leskovac, Bujanovac i Odžaci, uz baterijska skladišta ukupne instalisane snage 200 MW i kapaciteta 400 MWh.

Pročitaj još

Domaće

Avganistanski univerziteti izgubili 86.000 studentkinja, žensko osoblje palo na 14 odsto

Broj žena na fakultetima porastao sa 5.000 na 100.000 do 2021. godine, ali nakon talibanskog povratka u avgustu 2021. zabeležen pad prava i zaposlenosti

Published

on

By

Broj žena na fakultetima porastao sa 5.000 na 100.000 do 2021. godine, ali nakon talibanskog povratka u avgustu 2021. zabeležen pad prava i zaposlenosti

Nakon što su talibani u avgustu 2021. godine preuzeli vlast u Avganistanu, univerzitetske profesorke i ostale akademske radnice ostale su bez posla. Prema istraživanju sprovedenom među 12 avganistanskih akademkinja, broj žena koje su studirale na univerzitetima porastao je sa 5.000 u 2001. na više od 100.000 u 2021. godini. Žene su tada činile 28 odsto studentske populacije i 14 odsto nastavnog osoblja na univerzitetima.

Međutim, nakon povratka talibana, svim ženama je do decembra 2022. godine zabranjeno pohađanje univerziteta, a devojčicama je uskraćeno obrazovanje nakon 12. godine. Privatnim univerzitetima koji su pružali nastavu na daljinu naređeno je da obustave sve aktivnosti namenjene ženama, uključujući i onlajn predavanja. Time je akademskim radnicama i studentkinjama uskraćen pristup visokom obrazovanju i mogućnost zaposlenja.

Danas žene u Avganistanu mogu da rade gotovo isključivo u zdravstvu, ali samo zato što muški lekari ne smeju da leče pacijentkinje. U obrazovanju su dozvoljene samo nastavnice u osnovnim školama za devojčice. Pravo na rad i slobodno kretanje dodatno su ograničeni, pa žene mogu da putuju samo sa muškim starateljem i moraju nositi crni hidžab u javnosti. Prema Indeksu ljudskog razvoja, Avganistan se nalazi na 181. mestu od ukupno 193 zemlje.

Učesnice istraživanja, među kojima su profesorke sa više od 20 i 30 godina iskustva, navode da gubitak posla nije samo finansijski problem, već i lični i društveni. Deset od 12 ispitanica izjavilo je da su posle gubitka ekonomske samostalnosti razvile ozbiljne psihološke probleme, a društvene interakcije i veze sa zajednicom gotovo su nestale. Ipak, deo njih pokušava da nastavi obrazovni rad diskretno, koristeći digitalne kanale i društvene mreže, dok druge očekuju promene usled međunarodnog pritiska na talibansku vlast.

Ova situacija je analizirana kroz pristup islamskog feminizma, oslanjajući se isključivo na iskustva ispitanica iz Avganistana. Brojevi i podaci o obrazovanju i zapošljavanju žena ukazuju na drastičan pad prava i mogućnosti nakon talibanskog povratka na vlast.

Pročitaj još

U Trendu