Connect with us

Domaće

Poslovni pidžin u Srbiji sve češći u marketingu, prodaji i IT sektoru

Engleske reči poput „boostovanje“, „alajnovanje“ i „fidbek“ zamenjuju srpske termine i utiču na jasnoću komunikacije

Published

on

g7ef44e811f84d864860c14c438dd0feafaed56e315380da111ceaffc21391a5cec03c7acedf812debaeb74ae09b62ef22d09fdddf9b5b9534f57aff08f7de4e9_1280

Engleske reči poput „boostovanje“, „alajnovanje“ i „fidbek“ zamenjuju srpske termine i utiču na jasnoću komunikacije

U Srbiji, u sektoru marketinga, prodaje i informacionih tehnologija, sve češće se koristi poslovni pidžin – jezik koji kombinuje engleske reči i srpsku gramatiku, pokazuju najnovije analize objavljene 29. maja 2026. godine. Ovaj fenomen podrazumeva upotrebu izraza kao što su „boostovanje“, „alajnovanje“, „founderi“, „eventi“, „skaliranje“ i „promptovanje“, dok originalne srpske reči ostaju u drugom planu.

Pidžin je nastao kao sredstvo brze i lake komunikacije, posebno zbog činjenice da su alati, softveri i metode u savremenom poslovanju najčešće preuzeti sa engleskog govornog područja. Engleske reči se na sastancima spontano ubacuju u svakodnevni govor – na primer: „Moramo da alignujemo sales i product da bismo boostovali conversion“. Iako ova terminologija često zvuči stručno, ona može da stvori iluziju razumevanja, dok zapravo otežava prenos informacija među članovima tima.

U analizi se navodi da je pidžin, kao hibridni jezik, u početku služio kao funkcionalno sredstvo komunikacije između govornika različitih jezika, što je svoje poreklo imalo još u doba trgovine Britanaca s Dalekim istokom. Ime „pidžin“ dolazi od kineskog izgovora reči „business“. Tipično je za pidžin da se piše fonetski, ali i da se engleske reči prilagođavaju srpskom jeziku, što je slučaj sa izrazima „boostovanje“ ili „eventi“.

Glavni razlog za široku upotrebu pidžina u poslovnoj komunikaciji je brzina – engleske reči su često kraće, pa je lakše reći „fidbek“ nego „povratna informacija“ ili „dedlajn“ umesto „krajnji rok“. Terminologija takođe postaje signal pripadnosti određenoj profesiji, a korišćenje engleskih izraza može doprineti izgradnji autoriteta u dinamičnim industrijama.

Međutim, problem nastaje kada žargon, namenjen internom sporazumevanju, postane dominantan i izvan tima, što može dovesti do nerazumevanja, posebno kod onih koji treba da donesu ključne odluke. Pidžin stvara prostor za apstraktne izraze bez jasnog objašnjenja, često ostavljajući slušaoce u nedoumici. Kako se navodi, iluzija razumevanja je najveća mana poslovnog pidžina, jer dodatna pitanja izostaju upravo iz straha da se ne razjasni nešto što zvuči stručno.

Stručnjaci ističu da sposobnost jasne komunikacije na srpskom jeziku ostaje ključ uspešnog poslovanja, dok prekomerna upotreba pidžina može dugoročno oslabliti efikasnost timova i kvalitet donošenja odluka.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

EBRD odobrila kredit od 35 miliona evra za razvoj mreže punjača u srednjoj Evropi

Ukupan finansijski paket iznosi 113 miliona evra, planirano širenje na 2.700 brzih punjača do 2028. godine

Published

on

By

Ukupan finansijski paket iznosi 113 miliona evra, planirano širenje na 2.700 brzih punjača do 2028. godine

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit od 35 miliona evra kompaniji Grin vej za razvoj mreže punjača za električna vozila u Poljskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, kao deo šireg investicionog paketa vrednog 113 miliona evra. Ovo ulaganje predviđa instalaciju 2.700 novih brzih i ultrabrzih javnih punjača do 2028. godine, čime će se znatno unaprediti dostupnost infrastrukture za električna vozila u regionu.

Prema saopštenju EBRD, nova infrastruktura biće postavljena u urbanim područjima i na saobraćajno frekventnim lokacijama, s ciljem da se olakša prekogranično putovanje električnim vozilima i poveća pristupačnost punjenja. Grin vej, čije je sedište u Poljskoj, trenutno upravlja sa više od 3.000 javnih punjača i planira značajno proširenje mreže u narednim godinama.

Banka ističe da je razvoj mreže punjača ključan za ubrzanje prelaska na električnu mobilnost u srednjoj Evropi, gde je infrastruktura za punjenje još uvek manje razvijena u poređenju sa zapadnim delovima Evropske unije. Ujedno, sva električna energija koju koristi Grin vej dolaziće iz obnovljivih izvora, što ima za cilj smanjenje emisije ugljen-dioksida.

Kredit ima podršku Evropske unije kroz program Invest EU, uz mehanizam zaštite od prvog gubitka radi podsticanja dodatnih ulaganja u zelenu infrastrukturu i inovacije, navodi se u saopštenju banke.

EBRD je jedan od najvažnijih investitora u Poljskoj, Hrvatskoj i Slovačkoj, sa ukupnim ulaganjima većim od 25 milijardi evra u te zemlje, uglavnom u privatni sektor.

Pročitaj još

Domaće

Država smanjuje akcizu na gorivo, benzin 196 dinara, dizel 222 dinara po litru

Cena brenta pala 11% na 95 dolara, u Srbiji benzin skuplji a dizel jeftiniji za tri dinara

Published

on

By

Cena brenta pala 11% na 95 dolara, u Srbiji benzin skuplji a dizel jeftiniji za tri dinara

Naftno tržište je reagovalo na najave o mogućem kraju sukoba i dogovoru između SAD i Irana, što je dovelo do pada prosečne sedmične cene brenta za 11%, na 95 dolara za barel, dok je trenutna cena na tržištu fjučersa oko 92 dolara. Međutim, cene goriva na Mediteranu i u regionu još nisu u potpunosti odrazile ovo smanjenje. Na mediteranskim lukama Lavera/Đenova, cena premijum benzina dostigla je 778 dolara po toni (FOB), dok je čisti dizel (ULSD) na 742 dolara. Premijum benzin je poskupeo za 13 dolara po toni, dizel za 7 dolara u odnosu na prethodnu nedelju.

U Crnoj Gori cena goriva ove nedelje nije menjana (do 2. juna, eurosuper 95 iznosi 1,65 evra, dizel 1,69 evra), dok je u Hrvatskoj benzin skuplji za tri centa, a dizel jeftiniji za šest centi (1,67 evra i 1,66 evra). U Srbiji je administrativna cena bezolovnog benzina BMB 95 određena na najviše 196 dinara (1,67 evra) po litru, a evrodizela na 222 dinara (1,89 evra). Benzin je tako poskupeo, dok je dizel pojeftinio za tri dinara.

Vlada Srbije prošle nedelje promenila je iznos akcize, smanjujući umanjenje trošarine sa 25% na 20%. Do 31. maja, na litar benzina akciza iznosi 57,6 dinara (prethodno 54 dinara), a na dizel 59,23 dinara (bilo 55,53 dinara). Puna akciza, određena u februaru, iznosi 72 dinara za benzin i 74 dinara za dizel i može biti uvedena od 1. juna, ukoliko uredba ne bude produžena. Ova promena ne bi uticala na maloprodajnu cenu goriva, već na dobavljače.

Maloprodajne cene goriva u Srbiji određuju se prema Uredbi o ograničenju cena, koja je na snazi od februara 2022. i produžavana je do 23. juna. Cena derivata formira se na osnovu prosečne veleprodajne cene u Srbiji, uz dodatak marže i PDV-a, a referentna je mediteranska berzanska cena (PLATTS CIF Mediteran za luku Đenova/Lavera). Domaća rafinerija je van funkcije već dva meseca zbog izostanka dotoka nafte. Privredni subjekti su u obavezi da odmah po objavljivanju primene nove cene na pumpama.

Pročitaj još

Domaće

Srbija povećala spoljnotrgovinsku razmenu na 25,89 milijardi evra, deficit smanjen 26,1 odsto

Izvoz porastao na 13.774,4 miliona dolara, pokrivenost uvoza izvozom dostigla 83,5 odsto u januaru-aprilu 2026.

Published

on

By

Izvoz porastao na 13.774,4 miliona dolara, pokrivenost uvoza izvozom dostigla 83,5 odsto u januaru-aprilu 2026.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar-april 2026. godine iznosila je 25.897,4 miliona evra (25,89 milijardi), što predstavlja rast od 3,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. U dolarskoj protivvrednosti, razmena za april dostigla je 30.277,2 miliona dolara, što je povećanje od 13,7 odsto na godišnjem nivou.

Izvoz robe iz Srbije u istom periodu iznosio je 13.774,4 miliona dolara, beležeći rast od 18,5 odsto. U evrima, izvoz je dostigao vrednost od 11.784,6 miliona, što je 8,2 odsto više nego u istom periodu 2025. godine. Uvoz robe iznosio je 16.502,8 miliona dolara (porast od 10,0 odsto), odnosno 14.112,8 miliona evra, što je za 0,5 odsto više na godišnjem nivou.

Deficit u robnoj razmeni smanjen je na 2.728,4 miliona dolara (pad od 19,1 odsto), dok izražen u evrima iznosi 2.328,2 miliona, što je smanjenje od 26,1 odsto u poređenju sa prethodnom godinom. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 83,5 odsto, što je više u odnosu na 77,5 odsto iz 2025. godine.

Region Vojvodine ostvario je najveći udeo u izvozu (29,7 odsto), potom slede Region Šumadije i Zapadne Srbije (25 odsto), Region Južne i Istočne Srbije (23,6 odsto), Beogradski region (20,6 odsto), dok je 1,1 odsto izvoza nerazvrstano po teritorijama. Najveći udeo u uvozu imao je Beogradski region (43,9 odsto), zatim Vojvodina (30,5 odsto), Šumadija i Zapadna Srbija (15,2 odsto), Južna i Istočna Srbija (8,6 odsto), a 1,8 odsto uvoza nije razvrstano.

U strukturi izvoza prema nameni proizvoda, proizvodi za reprodukciju čine 60,2 odsto (8.289,1 miliona dolara), roba za široku potrošnju 28 odsto (3.853,5 miliona dolara), a oprema 11,8 odsto (1.631,6 miliona dolara). Kod uvoza, proizvodi za reprodukciju su najzastupljeniji sa 55,1 odsto (9.101,0 miliona dolara), roba za široku potrošnju 21,3 odsto (3.519,8 miliona dolara), oprema 11 odsto (1.817,9 miliona dolara), dok neklasifikovana roba iznosi 12,5 odsto (2.064,2 miliona dolara).

Najveći spoljnotrgovinski partneri Srbije u izvozu bili su Nemačka, Italija, Kina, Bosna i Hercegovina i Mađarska, dok su u uvozu prednjačile Kina, Nemačka, Italija, Turska i Mađarska. Razmena sa zemljama članicama Evropske unije činila je 59 odsto ukupne robne razmene. Sa CEFTA regionom ostvaren je suficit od 1,1 milijardu dolara.

Pokrivenost uvoza izvozom u razmeni sa CEFTA zemljama iznosi 306,8 odsto. U ovom periodu, izvoz Srbije prema CEFTA iznosio je 1,7 milijardi dolara, dok je uvoz bio 578,2 miliona dolara; izraženo u evrima, izvoz je bio 1,5 milijardi, a uvoz 495,4 miliona evra (suficit 1.024,1 miliona evra).

Najveći suficit ostvaren je u trgovini sa Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Severnom Makedonijom, dok je najveći deficit zabeležen u trgovini sa Kinom, najviše zbog uvoza telefona za mrežu stanica.

Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, izvoz prvih pet odseka čini 40,3 odsto ukupnog izvoza, dok uvoz prvih pet odseka čini 27,1 odsto ukupnog uvoza. U aprilu 2026. izvezeno je robe u vrednosti od 3,49 milijarde dolara (rast od 13,4 odsto u odnosu na april 2025), dok je uvoz iznosio 43,96 milijarde dolara (rast od 4,9 odsto). Izraženo u evrima, izvoz je bio 29,99 milijardi (povećanje od 8,7 odsto), dok je uvoz iznosio 37,72 milijarde evra.

Pročitaj još

U Trendu