Connect with us

Svet

Grčka mornarica poslala dve fregate ka Kipru nakon napada dronovima u regionu

Nadležne vojne snage pojačavaju prisustvo u istočnom Mediteranu usled eskalacije sukoba Irana i zapadnih država

Objavljeno pre

,

gray warship on body of water Michael Afonso

Nadležne vojne snage pojačavaju prisustvo u istočnom Mediteranu usled eskalacije sukoba Irana i zapadnih država

Dve fregate grčke ratne mornarice, „Kimon“ i „Psara“, upućene su jutros ka istočnom Mediteranu, u neposrednu blizinu Kipra, nakon što su zabeleženi napadi dronovima u regionu Bliskog istoka. Ova odluka doneta je tokom šesto dana vojne operacije između Irana i zapadnih saveznika, uz rastući strah od širenja sukoba.

Prema dostupnim informacijama, grčke fregate su opremljene savremenim sistemima protivvazdušne i protivbrodske odbrane i angažovane su radi povećanja bezbednosnog prisustva i praćenja razvoj situacije u regionu. Zvaničnici navode da je njihovo prisustvo deo šireg napora NATO država da pojačaju pripravnost zbog mogućnosti novih napada dronovima i raketama na ovom području.

Grčka vojna komanda nije iznela podatke o eventualnim žrtvama ili materijalnoj šteti na teritoriji Kipra, niti o planiranim daljim potezima. U saopštenju se navodi da će fregate „Kimon“ i „Psara“ ostati u blizini Kipra dokle god bezbednosna situacija bude zahtevala pojačano prisustvo. Zvaničnici prate razvoj događaja i razmenjuju podatke sa saveznicima u regionu.

U regionu Bliskog istoka poslednjih dana zabeleženi su intenzivirani napadi – uključujući iranske uzvratne udare na Izrael, američke baze i druge lokacije – što je izazvalo zabrinutost za bezbednost evropskih građana i vojnih lica. Više država članica NATO-a podiglo je nivo pripravnosti i pojačalo prisustvo svojih snaga u istočnom Mediteranu.

„Naše snage prate situaciju i preduzimaju mere u skladu sa smernicama komande“, saopšteno je iz vojnog vrha.

Istraga o incidentima i procena bezbednosnih rizika su u toku. Nadležni organi apelovali su na građane i posade brodova u istočnom Mediteranu da prate zvanična obaveštenja i preduzmu mere predostrožnosti dok traje pojačano vojno prisustvo.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

Iran izvršio 56 pogubljenja zbog ugrožavanja državne bezbednosti u poslednjih pet meseci

Stotinama osuđenih u Iranu preti smrtna kazna pod optužbama vezanim za državnu bezbednost i drogu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Iran izvršio 56 pogubljenja zbog ugrožavanja državne bezbednosti u poslednjih pet meseci – pogubljenja u Iranu

Stotinama osuđenih u Iranu preti smrtna kazna pod optužbama vezanim za državnu bezbednost i drogu

Najmanje 56 ljudi pogubljeno je u Iranu zbog optužbi za ugrožavanje državne bezbednosti tokom proteklih pet meseci, prema izjavi visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Ova informacija o pogubljenjima u Iranu izazvala je zabrinutost međunarodne zajednice i dovela do poziva Teheranu da obustavi pogubljenja i preispita primenu smrtne kazne.

Povećan broj smrtnih kazni i reakcije međunarodne zajednice

Prema saopštenju visokog komesara UN za ljudska prava Folker Tirk, broj pogubljenja u Iranu od marta značajno je porastao. Tirk je istakao da su smrtne kazne često korišćene kao sredstvo za stvaranje straha u populaciji i suzbijanje neslaganja. Osim toga, stotine ljudi suočavaju se sa istom kaznom po sličnim optužbama, kao i zbog krivičnih dela povezanih sa drogom.

„Uznemiren sam povećanjem broja pogubljenja i smrtnih presuda izrečenih u Iranu od marta, kao i kontinuiranom upotrebom smrtne kazne za ulivanje straha u stanovništvo i suzbijanje neslaganja“, naveo je Folker Tirk.

Optužbe za ugrožavanje državne bezbednosti i demonstracije

Među pogubljenima nalazi se 27 osoba koje su osuđene u slučajevima povezanim sa masovnim demonstracijama koje su izbile krajem decembra i početkom januara. Prema dostupnim podacima, masovni antivladini protesti izbili su 28. decembra, a vrhunac nasilja zabeležen je 8. i 9. januara. Ovi protesti su pokrenuti ekonomskom krizom i padom vrednosti iranskog rijala, a proširili su se na svih 31 pokrajinu uz pozive na promene u rukovodstvu Islamske Republike.

Iranske vlasti brane postojeće zakone koji omogućavaju primenu smrtne kazne, navodeći da su oni pravno osnovani i neophodni za očuvanje državne bezbednosti. Takođe, pored optužbi za ugrožavanje državne bezbednosti, brojni osuđeni suočavaju se sa smrtnim kaznama zbog dela povezanih sa drogom.

Stotine osuđenih i apel za ukidanje smrtne kazne

Stotine ljudi u Iranu nalaze se pred sličnim optužbama i mogućim pogubljenjem, prema izveštaju visokog komesara UN. On je pozvao iranske vlasti da obustave sva pogubljenja i preispitaju upotrebu smrtne kazne, posebno u slučajevima gde postoje sumnje u pravičnost postupaka ili gde je kazna izrečena zbog izražavanja neslaganja sa vlastima.

Pored toga, slučajevi iz januarskih demonstracija ukazuju na široku primenu smrtne kazne prema onima koji su učestvovali u protestima ili su na neki način dovodili u pitanje državnu politiku. Međunarodna zajednica nastavlja da prati situaciju i apeluje na Iran da poštuje međunarodne standarde ljudskih prava.

Pročitaj još

Svet

Pad akcija SpaceX-a uprkos snažnom rastu prihoda

Investitori zabrinuti zbog velikih ulaganja u veštačku inteligenciju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pad akcija SpaceX-a uprkos snažnom rastu prihoda

Investitori zabrinuti zbog velikih ulaganja u veštačku inteligenciju

Pored impresivnog rasta prihoda, akcije kompanije SpaceX su pale za 8% nakon objave kvartalnog izveštaja, što je izazvalo zabrinutost investitora zbog velikih ulaganja u veštačku inteligenciju. Akcije su pale na 115,27 dolara u sredu popodne.

Detalji finansijskog izveštaja

SpaceX je u drugom kvartalu ove godine potrošio 15,8 milijardi dolara na veštačku inteligenciju, što je više nego duplo u odnosu na prethodni kvartal. Ova investicija predstavlja 86% ukupnih kapitalnih izdataka kompanije.

„Svi se pitaju da li će ogromna ulaganja u AI doneti očekivane rezultate“, izjavio je David Trainer, CEO kompanije New Constructs.

Odgovor Elona Muska

Elon Musk, izvršni direktor SpaceX-a, branio je strategiju kompanije tokom konferencijskog poziva, ističući da je cilj postavljanje data centara u orbitu već naredne godine. „Gradimo kapacitete veštačke inteligencije brže od bilo koga“, rekao je Musk.

Pored toga, kompanija je smanjila svoj gubitak na 541 milion dolara sa milijardu dolara iz istog perioda prošle godine, dok su prihodi od 7,8 milijardi dolara premašili očekivanja analitičara.

Pročitaj još

Svet

Niski vodostaji Dunava ugrožavaju rad jedine nuklearne elektrane u Mađarskoj

Tri od četiri reaktora u nuklearnoj elektrani Paks su van funkcije zbog suše koja traje već tri meseca.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Niski vodostaji Dunava ugrožavaju rad jedine nuklearne elektrane u Mađarskoj

Tri od četiri reaktora u nuklearnoj elektrani Paks su van funkcije zbog suše koja traje već tri meseca.

Uticaj suše na energetsku stabilnost

Mađarska se suočava sa ozbiljnom energetskom krizom usled rekordno niskih vodostaja Dunava, koji su doveli do smanjenja kapaciteta jedine nuklearne elektrane u zemlji, poznate kao Paks. Elektrana, koja se nalazi oko 100 kilometara južno od Budimpešte, trenutno radi sa samo jednim aktivnim reaktorom na 50% kapaciteta. Ramy Inocencio, dopisnik CBS News, izveštava da su tri od četiri reaktora kompletno van upotrebe.

Pronađeni artefakti i opasnosti

Osim energetske krize, niski vodostaji Dunava otkrili su i brojne artefakte iz prošlosti, uključujući kosti vunenih mamuta u Bugarskoj i potopljene nacističke ratne brodove u Srbiji. Takođe, u blizini Budimpešte pronađena je neeksplodirana artiljerija iz Drugog svetskog rata.

Reakcije i mere predostrožnosti

Vlasti su upozorile na potrebu za dodatnim merama predostrožnosti dok traje ovaj period niske vode. Energetska kriza u Mađarskoj mogla bi imati dugoročne posledice ne samo za ovu zemlju, već i za stabilnost energetskih mreža u celoj Evropi.

Pročitaj još

U Trendu