Connect with us

Domaće

Nestlé Srbija dostigla nulto odlaganje otpada i dizajnirala 90 odsto ambalaže za reciklažu

Fabrika u Surčinu prva u Srbiji sa Zero Waste to Landfill, izložba otvorena do 15. septembra u Muzeju afričke umetnosti

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Jacekabramowicz

Fabrika u Surčinu prva u Srbiji sa Zero Waste to Landfill, izložba otvorena do 15. septembra u Muzeju afričke umetnosti

Kompanija Nestlé Srbija postigla je nulto odlaganje otpada na komunalne deponije u svojoj fabrici u Surčinu, koja je prva prehrambena fabrika u zemlji sa statusom Zero Waste to Landfill, saopšteno je povodom otvaranja izložbe „Reci: SkulptUra“. Skoro 90 odsto Nestlé ambalaže na globalnom nivou već je dizajnirano za reciklažu, što predstavlja važan korak u sprovođenju principa cirkularne ekonomije.

U okviru programa „Reci: SkulptUra“, tri mlada umetnika – Marko Blanuša, Petar Božović i Damjan Božović – predstavili su skulpture velikih formata izrađene od Nestlé ambalaže, ukazujući na mogućnost transformacije otpada u umetnost i novu vrednost. Izložba je otvorena u bašti Muzeja afričke umetnosti u Beogradu i trajaće do 15. septembra, kao deo pratećeg programa izložbe „Reci: Art – Otpad kao resurs“, autorke i kustoskinje Ivane Vojt.

Kao deo inicijative, održana je i panel diskusija „Otpad kao resurs u cirkularnoj ekonomiji“, na kojoj su učestvovali stručnjaci iz kompanija Tetra Pak, Sekopak, CirEkon, kao i Privredne komore Beograda i Privredne komore Srbije. Na panelu je istaknuta potreba za saradnjom industrije, institucija i zajednice radi razvoja održivijih modela upravljanja otpadom.

Generalna direktorka Nestlé Srbija, Crna Gora i Severna Makedonija, Marjana Davidović izjavila je: „Kroz podršku mladim umetnicima i saradnju sa Muzejom afričke umetnosti pokrećemo važno pitanje: kako materijal koji se najčešće posmatra kao otpad može da dobije novu vrednost, često i na neočekivan način. Nestlé veruje da cirkularnost nije samo industrijski princip, već i društvena tema o kojoj treba da se razgovara na različite načine.“

Radovi mladih umetnika, nastali od ambalaže proizvoda brendova C, THOMY i Garden Gourmet, predstavljaju umetnički odgovor na globalni problem otpada, transformaciju materijala i odgovornost savremenog društva. Ujedno, izložba podseća na značaj svesnog odnosa prema prostoru i budućnosti koju svi delimo.

Prema rečima kustoskinje Ivane Vojt, „izložba otvara pitanje otpada kao jednog od ključnih globalnih izazova, ali i njegovog potencijala da bude transformisan u novi, vredan materijal i značenje. Umetnici ukazuju na to da proces gomilanja nije samo fizički čin, već i simbolički znak vremena u kom živimo i podsećaju da taj teret moramo nositi svesno, razumejući sopstvenu odgovornost prema budućnosti i prostoru koji delimo“.

Ovaj projekat odražava globalnu posvećenost kompanije Nestlé principima cirkularne ekonomije, što potvrđuje i podatak da je blizu 90 odsto ambalaže već prilagođeno za reciklažu, dok se otpad iz proizvodnje u Surčinu potpuno odvaja, reciklira ili konvertuje u energiju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Platforma Kalši lansira trajne fjučerse na zlato, valute i energente

Vrednost kompanije procenjena na 22 milijarde dolara, pokrenuti prvi regulisani trajni fjučersi za kriptovalute u maju 2026.

Published

on

By

Vrednost kompanije procenjena na 22 milijarde dolara, pokrenuti prvi regulisani trajni fjučersi za kriptovalute u maju 2026.

Američka platforma za tržišta predviđanja Kalši pregovara sa regulatorima finansijskog tržišta u Sjedinjenim Američkim Državama o proširenju ponude trajnih fjučersa na nove klase imovine, uključujući zlato, devize i energetske proizvode. Kompanija je u maju 2026. godine pokrenula prve regulisane trajne fjučerse za kriptovalute, nakon što je Komisija za trgovinu robnim fjučersima (CFTC) omogućila američkim registrovanim platformama da nude ovakve proizvode.

Trajni fjučersi predstavljaju posebnu vrstu fjučers ugovora koji nemaju datum isteka, omogućujući investitorima da zadrže otvorene pozicije bez potrebe za produžavanjem ili zatvaranjem ugovora. Za razliku od klasičnih derivata, investitori ne moraju da prenose poziciju na novi rok, a često je omogućeno korišćenje visoke finansijske poluge radi povećanja potencijalnog prinosa.

Kritičari upozoravaju da ovakvi proizvodi mogu predstavljati značajan rizik za male investitore koji nisu dovoljno upoznati sa složenim mehanizmima i posledicama naglih promena cena.

Kalši je 2018. godine osnovana od strane Tareka Mansura i Luane Lopez Lare, a prema podacima Blumberga, vrednost kompanije sada iznosi 22 milijarde dolara. Zahvaljujući uspehu Kalšija, Luana Lopez Lara je sa 29 godina postala najmlađa milijarderka koja je bogatstvo stekla sopstvenim radom. Naziv kompanije potiče od arapskog izraza „kulu šaj“, što znači „sve stvari“, čime se želi istaći univerzalnost ponude platforme za trgovanje predviđanjima o različitim događajima.

Pročitaj još

Domaće

Evropske zlatne vize dostupne u 30 do 35 država, ulaganja od 150.000 dolara

Novi programi pokrenuti u Mauricijusu i Paragvaju, dok 12 zemalja nudi državljanstvo kroz investiciju

Published

on

By

Novi programi pokrenuti u Mauricijusu i Paragvaju, dok 12 zemalja nudi državljanstvo kroz investiciju

Potražnja za evropskim zlatnim vizama beleži rast, dok istovremeno sve veći broj država pooštrava uslove za dobijanje boravka ili državljanstva putem investicija. Prema najnovijim ekonomskim analizama, između 30 i 35 država trenutno ima određeni oblik programa zlatne vize, dok 12 zemalja nudi opcije sticanja državljanstva kroz investiciju.

Mauricijus je u maju pokrenuo svoj program zlatne vize, a Paragvaj je predstavio Investor Pass koji omogućava sticanje stalnog boravka uz minimalno ulaganje od 150.000 dolara. Najavljen je i novi program u Argentini, a Liban razmatra uvođenje sličnog modela. Ovi programi privlače pažnju investitora, posebno zbog mogućnosti direktnog stalnog boravka i ekonomskog preporoda u zemljama poput Paragvaja.

Istovremeno, programi zlatnih viza postaju sve složeniji, posebno u državama kao što je Portugal, zbog stalnih promena propisa i povećanih rizika. Analize pokazuju da su ove promene usled rasta interesovanja Amerikanaca za preseljenje u Evropu i diversifikaciju životnih opcija. Prema pisanju relevantnih medija, razlika između programa boravka i državljanstva kroz investiciju je ključna: dok zlatne vize otvaraju put ka stalnom boravku, programi državljanstva omogućavaju sticanje pasoša odmah.

Kristijan Neshajm, osnivač platforme za analizu investicione migracije IMI, objašnjava da proces nastanjivanja uključuje više nivoa – od privremenog, preko stalnog boravka, do državljanstva i nadnacionalnog statusa, kao što je državljanstvo Evropske unije. Građani EU imaju jednaka prava u svih 27 država članica, uključujući slobodu rada, putovanja i obrazovanja.

Program državljanstva kroz investiciju na Malti ranije je omogućavao investitorima sticanje pasoša EU, ali je najviši sud Evropske unije ocenio da je ovaj model nespojiv sa pravom EU, zbog komercijalizacije državljanstva. Novi argentinski program zlatne vize predviđen je kao put do prava koja proizlaze iz članstva te zemlje u Merkosuru.

Programi zlatnih viza često su predmet kritika zbog uticaja na rast cena nekretnina i mogućnosti zloupotreba za pranje novca. Zbog takvih zabrinutosti, pojedine zemlje kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska potpuno su ukinule ove programe. Nakon što je Španija u aprilu 2025. ukinula svoj program zlatne vize, investitori su preusmerili interesovanje na boravišne dozvole zasnovane na pasivnim prihodima ili vizama za digitalne nomade. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) vodi evidenciju svih programa i objavljuje spisak onih koji se smatraju visokorizičnim.

Pročitaj još

Domaće

Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto zbog inflacije

Inflacija u maju 3,5 odsto, međugodišnji rast BDP-a 3,2 odsto, kreditna aktivnost porasla 16,4%

Published

on

By

Inflacija u maju 3,5 odsto, međugodišnji rast BDP-a 3,2 odsto, kreditna aktivnost porasla 16,4%

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentna kamatna stopa ostane na nivou od 5,75 odsto, dok su kamatne stope na depozitne (4,5%) i kreditne olakšice (7,0%) takođe zadržane bez promena, saopšteno je nakon sednice održane 9. jula 2026. Odluka je doneta na osnovu ostvarenog i očekivanog kretanja inflacije, kao i globalnih rizika koji mogu uticati na domaće ekonomske tokove.

Međugodišnja inflacija se i dalje kreće u ciljanom rasponu od 3±1,5%, a prema podacima za maj iznosila je 3,5 odsto. Taj rast inflacije uglavnom je posledica viših svetskih cena nafte i s tim povezanog rasta cena naftnih derivata u Srbiji. Negativni efekti su delimično ublaženi merama Vlade Republike Srbije, koje uključuju smanjenje akciza na gorivo i snabdevanje tržišta iz domaćih rezervi. Istovremeno, cene hrane beleže pad od novembra 2025. godine, a u maju 2026. pad iznosi 1,5 odsto na međugodišnjem nivou. Tri meseca nakon isteka uredbe o ograničenju trgovačkih marži, nema većih promena cena proizvoda obuhvaćenih tim merama. U NBS ističu da, zahvaljujući dobroj poljoprivrednoj sezoni, cene neprerađene hrane mogu dodatno uticati na usporavanje inflacije, dok se bazna inflacija drži oko gornje granice cilja.

Na međunarodnom planu, sukob na Bliskom istoku nastavlja da generiše globalnu neizvesnost, iako je u poslednje vreme došlo do privremenog smirivanja i pada cena nafte. Evropska centralna banka je u junu podigla referentnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena na 2,25 odsto, nakon što je inflacija u evrozoni u maju dostigla 3,2 odsto, a potom pala na 2,8 odsto u junu. FED nije menjao raspon svoje referentne stope tokom juna. Većina centralnih banaka zadržava restriktivan pristup monetarnoj politici zbog neizvesnosti oko trajanja sukoba i normalizacije globalnih tokova.

Prema srednjoročnoj projekciji NBS iz maja, inflacija bi trebalo da uspori do septembra, a zatim može kratkoročno da pređe gornju granicu cilja zbog niske baze iz prethodne godine, ali se očekuje povratak u ciljani opseg do sredine 2027. godine, pod uslovom stabilizacije svetske cene nafte. Očekuje se da će restriktivna monetarna politika, smanjenje troškovnih pritisaka iz inostranstva i usporavanje rasta realnih zarada doprineti daljem smanjenju inflacije tokom naredne godine.

Realni sektor takođe beleži povoljna kretanja. Prema Republičkom zavodu za statistiku, u prvom tromesečju 2026. ostvaren je međugodišnji rast BDP-a od 3,2%, što je za 0,2 procentna poena više od preliminarnih procena. Rast su predvodili uslužni sektori i poljoprivreda, dok je u aprilu i maju zabeležen oporavak prerađivačke industrije i rast prometa u trgovini na malo i turizmu. Izvoz pokazuje otpornost uprkos smanjenoj tražnji iz EU i regiona, zahvaljujući diversifikaciji i stranih direktnim investicijama. Kreditna aktivnost prema privredi i stanovništvu porasla je 16,4% u maju na godišnjem nivou.

NBS navodi da će i dalje voditi opreznu monetarnu politiku, uz održavanje stabilnosti deviznog kursa. Izvršni odbor će svoje odluke prilagođavati na osnovu novih podataka i njihovog uticaja na inflaciju, a u slučaju jačih sekundarnih efekata rasta svetske cene nafte NBS će reagovati svim raspoloživim instrumentima.

Pročitaj još

U Trendu