Connect with us

Svet

Gradonačelnik Njujorka pokreće reviziju dodele novinarskih akreditacija posle suđenja Mangioneu

Gradonačelnik potvrdio pokretanje interne provere sistema akreditovanja medija nakon prisustva pristalica Luigija Mangionea na sudskom ročištu u Njujorku

Published

on

pexels-photo-7618405

Gradonačelnik potvrdio pokretanje interne provere sistema akreditovanja medija nakon prisustva pristalica Luigija Mangionea na sudskom ročištu u Njujorku

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani saopštio je da će gradska uprava sprovesti internu reviziju procesa dodele novinarskih akreditacija, nakon što su tri pristalice Luigija Mangionea, poznate pod nadimkom ‘Mangionisti’, dobile pravo prisustva na sudskom ročištu u ponedeljak. Ova odluka dolazi nakon što su pomenute osobe prisustvovale suđenju optuženom za ubistvo direktora kompanije UnitedHealthcare, Brajana Tompsona.

Na konferenciji za novinare održanoj u utorak, Mamdani je izjavio da su gradske vlasti u procesu provere standarda akreditovanja medija. ‘Ta tri pojedinca nisu trebalo da dobiju novinarske akreditacije’, izjavio je gradonačelnik, naglasivši da će uprava preispitati procedure i kriterijume za izdavanje akreditacija.

Jedna od osoba koja je dobila akreditaciju, Lena Vajsbrod, prisustvovala je ročištu i prethodno je izveštavala o ranijim postupcima protiv Mangionea. Vajsbrod je novinarima iznela lične stavove o žrtvi ispred zgrade suda, dok je druga pristalica, Ešli Rohas, takođe komentarisala događaj.

Proces dodele novinarskih akreditacija trenutno je u nadležnosti kancelarije za medije i zabavu Grada Njujorka. Prema rečima gradonačelnika, biće pokrenut poseban postupak za preispitivanje pravila za izdavanje akreditacija. Ova ovlašćenja su pre 2022. bila u nadležnosti policije, ali su nakon sudskog spora prešla pod kontrolu gradske uprave.

‘Vodi se ozbiljna debata o tome gde se završava pravo na novinarsku akreditaciju’, rekao je Mamdani, dodajući da u konkretnom slučaju tri prisutne osobe ne spadaju u tu diskusiju. Gradonačelnik je istakao da je cilj revizije da se uspostavi sistem u koji javnost može imati poverenja.

Nadležni organi nisu dali dodatne informacije o daljim koracima revizije ni o mogućim promenama u pravilima za akreditaciju. Suđenje Luigiju Mangioneu privuklo je pažnju javnosti zbog prirode optužbi i reakcija podržavalaca ispred suda.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Američke snage identifikovale najmanje 10 mina u Ormuskom moreuzu prema proceni obaveštajaca

Američki zvaničnici navode da je u poslednjoj proceni potvrđeno prisustvo najmanje deset mina, dok detalji o tipu nisu objavljeni

Published

on

By

Američki zvaničnici navode da je u poslednjoj proceni potvrđeno prisustvo najmanje deset mina, dok detalji o tipu nisu objavljeni

Američka vojna obaveštajna procena ukazuje da su snage Sjedinjenih Američkih Država identifikovale najmanje deset mina u Ormuskom moreuzu, saopštili su američki zvaničnici upoznati sa situacijom. Zvaničnici su izjavili da je informacija dobijena u okviru redovnog praćenja bezbednosti pomorskih puteva u regionu.

Prema navodima, identifikacija mina sprovedena je tokom poslednjih aktivnosti američke vojske u Ormuskom moreuzu, strateški važnom morskom prolazu između Omana i Irana. Zvaničnici su govorili pod uslovom anonimnosti, pozivajući se na osetljivost nacionalne bezbednosti.

U ranijoj proceni iz marta ove godine, međunarodni izveštaji su navodili da je u tom periodu u Ormuskom moreuzu bilo najmanje dvanaest podvodnih mina, prema tadašnjim američkim obaveštajnim podacima. U isto vreme, zvaničnici su precizirali da su mine koje koristi Iran u ovom regionu tipa Maham 3 i Maham 7, proizvedene u Iranu. Tada su pojedini izvori iz američke administracije naveli da je ukupan broj mina manji od dvanaest.

Prema dostupnim informacijama, Maham 3 je sidrena morska mina koja koristi magnetne i akustične senzore za detekciju plovila u blizini bez fizičkog kontakta, dok Maham 7 predstavlja takozvanu “sticking mine” – minu koja se postavlja na morsko dno i detektuje plovila kombinacijom akustičnih i magnetskih senzora, uglavnom usmerena na srednja plovila i manje podmornice.

Međutim, u najnovijoj proceni američke vojske nije precizirano koji tip mina su u pitanju. Zvaničnici nisu dali dodatne informacije o potencijalnom poreklu ili lokaciji pronađenih mina, niti su objavili detalje o merama koje se preduzimaju za njihovu neutralizaciju.

Ormuski moreuz je ključna pomorska ruta za izvoz nafte iz Persijskog zaliva, a bezbednost plovidbe u ovom području redovno je predmet međunarodnih bezbednosnih procena. U prethodnim mesecima, američka vojska je pojačala prisustvo u regionu kao odgovor na povećane tenzije i izveštaje o prisustvu eksplozivnih naprava.

Za sada nema zvaničnih informacija o eventualnim incidentima ili oštećenjima brodova izazvanim minama u ovom periodu. Izvori navode da procene i dalje traju i da se situacija u Ormuskom moreuzu pažljivo prati.

Pročitaj još

Svet

Birači u SAD izražavaju zabrinutost zbog uticaja redistriktiranja na fer izbore

Prema poslednjem istraživanju, većina ispitanika smatra da redistriktiranje smanjuje konkurentnost i pravičnost izbora

Published

on

By

Prema poslednjem istraživanju, većina ispitanika smatra da redistriktiranje smanjuje konkurentnost i pravičnost izbora

Prema najnovijem istraživanju javnog mnjenja, koje je sprovedeno manje od šest meseci pre održavanja parlamentarnih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, većina birača smatra da nedavne promene izbornih okruga utiču na smanjenje pravičnosti izbornog procesa. Ispitanici navode da aktuelni proces redistriktiranja dovodi do manje konkurentnosti među kandidatima i da može oslabiti demokratske principe.

U istraživanju, sprovedenom tokom aktuelne izborne kampanje, učesnici su ocenili da bi izborni okruzi trebalo da budu formirani tako da podstiču ravnomernu političku konkurenciju, bez favorizovanja bilo koje političke partije. Prema dobijenim podacima, većina anketiranih izražava želju za izbornim okruzima u kojima bi izbori bili neizvesniji i u kojima bi svi kandidati imali slične šanse.

Rezultati pokazuju i percepciju među ispitanicima da trenutni proces redistriktiranja doprinosi jačanju političkog uticaja pojedinih grupa. Anketa je ukazala da je deo birača mišljenja da promene granica izbornih okruga više koriste jednoj političkoj partiji, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog smanjenja političke zastupljenosti određenih etničkih i rasnih grupa.

Podaci iz istraživanja ističu i da deo javnosti smatra da redistriktiranje može dovesti do povećanja političke moći bele populacije, dok istovremeno umanjuje uticaj birača afroameričkog i latinoameričkog porekla. Ove percepcije povezane su sa načinom na koji birači ocenjuju politike i strategije dve vodeće političke partije u zemlji.

U kontekstu predstojećih izbora, ispitani birači ističu značaj transparentnosti i pravičnosti u definisanju izbornih okruga. Istraživanje je sprovedeno u trenutku kada su pitanja izborne konkurentnosti i zastupljenosti različitih grupa visoko na političkoj agendi, a rezultati ukazuju na široko rasprostranjenu zabrinutost birača da bi predstojeći izbori mogli biti manje fer ukoliko se ne obezbedi ravnoteža među izbornim okruzima.

Analitičari ističu da su ovakva mišljenja deo šire debate o izbornim reformama u Sjedinjenim Državama. Povodom rezultata istraživanja, preporučuje se nastavak javnog dijaloga i razmatranje mogućnosti za unapređenje procesa redistriktiranja u cilju jačanja poverenja građana u demokratski sistem.

Pročitaj još

Svet

Senat SAD izglasao napredovanje rezolucije o ograničenju predsedničkih ovlašćenja za vođenje rata protiv Irana

Rezolucija predvođena demokratama dobila podršku četiri republikanska senatora, izvestio politički izvor iz Vašingtona

Published

on

By

Rezolucija predvođena demokratama dobila podršku četiri republikanska senatora, izvestio politički izvor iz Vašingtona

Senat Sjedinjenih Američkih Država usvojio je 19. maja 2026. godine predlog rezolucije kojom bi se ograničila ovlašćenja predsednika SAD za upotrebu vojne sile protiv Irana, osim ako Kongres prethodno ne izda formalno odobrenje. Prema dostupnim informacijama, glasanje je rezultiralo većinom od 50 prema 47, pri čemu su četiri republikanska senatora podržala inicijativu predvođenu demokratama. Senatori koji su glasali za napredovanje rezolucije su Susan Collins iz Mejna, Lisa Murkowski iz Aljaske, Rand Paul iz Kentakija i Bill Cassidy iz Luizijane. Senator John Fetterman iz Pensilvanije bio je jedini demokrata koji se usprotivio predlogu.

Ovo je prvi put da je senator Cassidy podržao sličnu meru, što se desilo nekoliko dana nakon njegovog neuspeha da izbori plasman u drugom krugu izbora za Senat u Luizijani, gde je bivši predsednik Donald Tramp podržao drugog kandidata. Trojica republikanskih senatora, John Cornyn iz Teksasa, Tommy Tuberville iz Alabame i Thom Tillis iz Severne Karoline, nisu glasali, što je uticalo na ishod u korist demokrata.

Predloženu rezoluciju predvodi senator Tim Kaine iz Virdžinije. Tekst dokumenta nalaže predsedniku da povuče oružane snage Sjedinjenih Država iz svih neprijateljstava unutar ili protiv Irana, izuzev ukoliko Kongres ne donese formalnu deklaraciju rata ili specifično ovlašćenje za upotrebu vojne sile.

Izglasavanje predstavlja tek prvi korak u zakonodavnom procesu i dalji koraci uključuju glasanje u oba doma Kongresa. Prema političkim izvorima, i u slučaju da rezolucija bude usvojena u Predstavničkom domu, očekuje se da bi predsednik Tramp uložio veto. Ipak, pristalice rezolucije navode da bi ovakav potez mogao imati političku težinu i uticati na razmišljanja predsednika u vezi sa aktuelnim odnosima sa Iranom.

Senator Kaine je pred glasanje izjavio da ne može da predvidi da li će dodatni republikanski senatori podržati rezoluciju. On je napomenuo da je u prethodnoj sedmici bio iznenađen kada je senator Murkowski postala treći republikanac koji podržava ovaj predlog. “Ono što znam jeste da svi mi dobijamo izuzetno mnogo poruka od naših birača”, izjavio je Kaine, ne iznoseći detalje o daljim očekivanjima.

Zakonske inicijative za ograničavanje predsedničkih ovlašćenja za upotrebu vojne sile prema Iranu pokretane su sedam puta u prethodnom sazivu Senata, ali bez uspeha. Ova rezolucija označava prvi slučaj da je dobila podršku dovoljnog broja senatora za izlazak iz odbora i napredovanje ka punom glasanju u Senatu.

S obzirom na trenutne procedure i politički odnos snaga, dalji tok ovog zakonodavnog predloga ostaje neizvestan. Politički izvori navode da se pitanje ovlašćenja za upotrebu sile često nalazi u središtu javnih i političkih debata u SAD, posebno u kontekstu odnosa sa Iranom.

Pročitaj još

U Trendu