Connect with us

Svet

Veštačka jaja korišćena za izleganje pilića u okviru pokušaja obnove izumrle ptice

Biotehnološka kompanija objavila rezultate eksperimenta, nezavisni naučnici izražavaju skepsu o mogućnostima potpune reanimacije izumrlih vrsta

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Alexas fotos

Biotehnološka kompanija objavila rezultate eksperimenta, nezavisni naučnici izražavaju skepsu o mogućnostima potpune reanimacije izumrlih vrsta

Biotehnološka kompanija saopštila je da je uspešno izvela izleganje živih pilića korišćenjem veštačke strukture nalik na ljusku jajeta, sa ciljem razvoja tehnologije koja bi u budućnosti mogla doprineti pokušajima oživljavanja izumrlih vrsta ptica. Ovaj razvoj izazvao je podeljene reakcije u naučnoj zajednici, uz komentare stručnjaka i kritičara koji preispituju izvodljivost sličnih projekata.

Prema saopštenju kompanije Colossal Biosciences, ukupno 26 pilića različite starosti izleglo se iz 3D štampane rešetkaste strukture koja imitira prirodnu ljusku jajeta. Pomenuta kompanija prethodno je objavila da je genetskim inženjeringom uspela da stvori životinje sa karakteristikama izumrlih vrsta, uključujući miševe sa dugom dlakom nalik vunastom mamutu i vukove koji podsećaju na izumrle vrste iz prošlosti.

Izvršni direktor kompanije, Ben Lamm, izjavio je da bi ova tehnologija jednog dana mogla biti korišćena za genetsko modifikovanje živih ptica sa ciljem da liče na izumrle vrste, kao što je gigantska moa sa Novog Zelanda, čija su jaja znatno veća od kokošijih i predstavljaju poseban izazov za savremene ptice. Lamm je naveo da je motivacija za razvoj tehnologije bila želja da se unapredi prirodni proces i omogući njegova široka primena.

Kompanija je objavila fotografije i video zapise na kojima se vidi kako naučnici pažljivo rukovode izležnim pilićima. Međutim, nezavisni naučnici ističu da trenutna tehnologija još uvek nema sve osobine prave veštačke ljuske jajeta, a pojedini stručnjaci sumnjaju u mogućnost potpune reanimacije izumrlih vrsta.

Evolucioni biolog sa Univerziteta u Bafalu, Vincent Lynch, izjavio je da bi ova tehnologija eventualno mogla biti primenjena za stvaranje genetski modifikovanih ptica, ali da to ipak ne bi predstavljalo povratak originalne vrste, kao što je moa. Prema njegovim rečima, stvorene jedinke bi nosile određene karakteristike izumrlih životinja, ali ne bi bile istovetne sa njima.

Neki naučnici navode da je uprkos napretku u oblasti biotehnologije, potpuna reanimacija izumrlih životinja i dalje veoma izazovna i možda nedostižna.

Ovo dostignuće deo je šireg trenda istraživanja u oblasti de-ekstinkcije, ali i dalje postoje brojna otvorena pitanja u vezi sa etičkim, tehničkim i ekološkim aspektima ovakvih poduhvata. Kompanija najavljuje nastavak istraživanja i razvoj tehnologija koje bi mogle doprineti boljem razumevanju procesa izumiranja i potencijalne obnove pojedinih vrsta.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vlada Đorđe Meloni obara rekord po dužini trajanja u istoriji Italije

Najdugovečnija vlada Italije slavi 1.413 dana na vlasti uz naglasak na ekonomski rast i bezbednost

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vlada Đorđe Meloni obara rekord po dužini trajanja u istoriji Italije

Najdugovečnija vlada Italije slavi 1.413 dana na vlasti uz naglasak na ekonomski rast i bezbednost

Vlada premijerke Đorđe Meloni sutra će postati najdugovečnija u istoriji Italije, kada će napuniti 1.413 dana na vlasti. Time će premašiti rekord koji je prethodno držala druga vlada Silvija Berluskonija sa 1.412 dana, što je važan trenutak u političkom životu Italije, prema saopštenju. Ovaj događaj označava ključnu prekretnicu za zemlju, a stranka Braća Italije, na čijem je čelu Meloni, organizuje veliki skup u Bariju povodom ovog dostignuća.

Dostignuća vlade Đorđe Meloni

Na skupu u Bariju u prvi plan će biti stavljene teme privrednog rasta i bezbednosti, posebno uoči narednih parlamentarnih izbora. Prema navodima stranke, među najznačajnijim uspesima ističu se rekordna stopa zaposlenosti od 63,2 odsto i pad nezaposlenosti na 5,8 odsto. Takođe, poreska reforma i smanjenje poreskog opterećenja rada omogućili su da više od 21 milijarde evra direktno stigne do građana.

Stranka Braća Italije naglašava i postizanje novih kolektivnih ugovora, pad razlike u prinosima između italijanskih i nemačkih državnih obveznica na manje od 80 baznih poena, kao i poboljšanje pozicije Italije u odnosu na Francusku kada je reč o prinosima državnih obveznica. Pored toga, zabeležen je i pad dolazaka migranata za 80 odsto od januara do jula u odnosu na isti period prethodne godine.

Skup u Bariju i proslava rekorda

Veliki nacionalni skup pod sloganom “Najstabilnija vlada, najjača Italija: četiri godine posvećenosti naciji” biće održan 4. septembra u Bariju. Skup ima za cilj da istakne uspehe vlade, kao što su mere za podršku porodicama, pomoć ženama koje trpe nasilje, uvođenje krivičnog dela femicida, novi zakoni o kinematografiji i veštačkoj inteligenciji, rast izvoza od 2,7 odsto, rast turizma, reforme školstva i univerziteta, kao i specijalna ekonomska zona i uvođenje sporta u Ustav.

Međutim, u brošuri povodom ovog rekorda ne pominju se neuspešne reforme, poput reforme pravosuđa koja je odbačena na referendumu, reforme premijerskog sistema i statusa Rima kao glavnog grada. Vlada je takođe ukinula program novčane pomoći građanima i krivično delo zloupotrebe službenog položaja, što je izazvalo kritike opozicije.

Politička stabilnost i izazovi pred izbore

Tokom svog mandata, Đorđa Meloni više puta je isticala kako je trajanje njene vlade politički uspeh i primer političke stabilnosti u Italiji. Prva uredba koju je vlada donela odnosila se na ilegalne rejv žurke i pooštravanje mera protiv organizovanog kriminala, što je naišlo na kritike opozicije.

U martu je vlada doživela politički udar kada je reforma pravosuđa odbačena na referendumu, što je dovelo do višednevnih razgovora o mogućnosti raspisivanja prevremenih izbora. Ipak, Meloni je odlučila da konsoliduje vlast i nastavi sa radom. Premijerka je na čelu vlade od 22. oktobra 2022. godine, čime je postala prva žena na toj funkciji u istoriji Italije.

U susret izborima 2027. godine, Meloni se suočava i sa izazovom bivšeg generala Roberta Vanačija, čija je stranka Nacionalna budućnost nedavno postala četvrta najpopularnija politička snaga u Italiji. Na taj način, politička scena zemlje doživljava promene, ali vlada Đorđe Meloni nastavlja da postavlja rekorde u dužini trajanja.

Pročitaj još

Svet

Sudija blokirao nove pravilnike o glasanju poštom, pritisak na Ministarstvo pravde

Sudski proces protiv novih regulativa za glasanje poštom nastavlja se dok sudija traži dodatne informacije od Ministarstva pravde.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sudija blokirao nove pravilnike o glasanju poštom, pritisak na Ministarstvo pravde – blokada glasanja poštom

Sudski proces protiv novih regulativa za glasanje poštom nastavlja se dok sudija traži dodatne informacije od Ministarstva pravde.

Uvod u pravnu bitku

Federalni sudija Indira Talwani zatražila je od Ministarstva pravde da dostavi detaljnije informacije o implementaciji novih pravilnika za glasanje poštom koje je administracija predsednika Trumpa nedavno uvela. Ovaj zahtev usledio je nakon što su se na sudu pojavili advokati vlade i grupa država vođenih demokratama, zajedno sa grupama za prava glasača.

Detalji sudske rasprave

Na saslušanju održanom u četvrtak, sudija Talwani izrazila je zabrinutost da bi nove mere mogle dovesti do lišavanja građana prava glasa uoči novembarskih izbora sredinom mandata. Sudija nije donela odluku sa klupe, ali je najavila da će svoju odluku objaviti što je pre moguće. Takođe, dala je rok Ministarstvu pravde do 15:00 da podnese dodatne informacije o tome kako će se nova pravila primenjivati.

Pozadina i implikacije

Pravna bitka nastala je nakon izvršne naredbe koju je potpisao predsednik Trump u martu, kojom se uvode strožije kontrole za glasanje poštom. Ove promene su izazvale široko rasprostranjenu zabrinutost među biračima i aktivistima za građanska prava, koji tvrde da su nova pravila neustavna i traže njihovo dugoročno blokiranje.

Pročitaj još

Svet

Slučaj lažnih izjava: ICE oficir optužen nakon pucnjave u Minesoti

Federalni tužioci podigli optužnicu protiv Christiana Castra zbog davanja lažnih izjava istražiteljima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Slučaj lažnih izjava: ICE oficir optužen nakon pucnjave u Minesoti – optužnica protiv ICE oficira

Federalni tužioci podigli optužnicu protiv Christiana Castra zbog davanja lažnih izjava istražiteljima.

Detalji optužnice

Federalni tužioci su optužili oficira Imigracione i carinske službe (ICE) koji je ranio imigranta iz Venecuele u Minesoti, zbog davanja lažnih izjava istražiteljima. Incident se dogodio tokom administracije predsednika Trumpa, a Christian Castro je prvobitno optužen od strane lokalnih vlasti u maju. Međutim, guverner Teksasa Greg Abbott odbio je njegovu ekstradiciju, što je dovelo do pravnih komplikacija. Castro je nedavno pušten iz zatvora u Teksasu.

Pronalaženje Castra

Iako je federalna velika porota vratila optužnicu protiv Castra, slučaj još uvek nije javno objavljen, a policija trenutno pokušava da locira Castra. Ovaj slučaj privlači pažnju zbog svojih implikacija na pravosudni sistem i postupanje sa imigrantskom populacijom u SAD.

Pročitaj još

U Trendu