Connect with us

Domaće

Deloitte istraživanje: 69 odsto generacije Z bira posao prema dostupnosti stanovanja

Više od polovine mladih odlaže važne životne odluke zbog finansijskih pritisaka, dok 74 odsto već koristi veštačku inteligenciju na poslu

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Cedric fauntleroy

Više od polovine mladih odlaže važne životne odluke zbog finansijskih pritisaka, dok 74 odsto već koristi veštačku inteligenciju na poslu

Najnovije globalno istraživanje kompanije Deloitte za 2026. godinu, koje obuhvata više od 22.500 ispitanika iz generacije Z i milenijalaca iz 44 zemlje, pokazuje da finansijski pritisci i dostupnost stanovanja značajno utiču na profesionalne odluke mladih. Prema podacima, čak 69% pripadnika generacije Z i 64% milenijalaca ističe da dostupnost i priuštivost stanovanja direktno utiču na izbor posla i poslodavca, dok je više od polovine mladih (55% generacije Z i 52% milenijalaca) zbog finansijske situacije odložilo važne životne odluke poput osnivanja porodice, nastavka školovanja ili pokretanja sopstvenog biznisa.

Istraživanje takođe beleži rast optimizma: 53% pripadnika generacije Z i 45% milenijalaca očekuje poboljšanje finansijske situacije tokom naredne godine. Kada je reč o profesionalnim ambicijama, svega 6% ispitanika iz obe generacije navodi da im je glavni cilj da postanu lideri, dok većina daje prednost postepenom napredovanju (44% generacije Z i 45% milenijalaca) ili horizontalnim promenama radi sticanja iskustva (21% generacije Z i 19% milenijalaca). Briga zbog stresa i sagorevanja na poslu prisutna je kod 50% generacije Z i 49% milenijalaca, a preveliku odgovornost navodi 50% generacije Z i 48% milenijalaca. O narušavanju balansa između posla i privatnog života govori 41% generacije Z i 46% milenijalaca.

I pored toga, želja za liderskim pozicijama i dalje postoji: 76% pripadnika generacije Z i 67% milenijalaca zainteresovani su za više rukovodeće pozicije u budućnosti. Tehnološke promene dodatno oblikuju tržište: čak 74% ispitanika iz obe generacije koristi veštačku inteligenciju svakodnevno na poslu, što je rast u odnosu na prethodnu godinu kada je AI koristilo 57% generacije Z i 56% milenijalaca. AI koristi 79% mladih za učenje i razvoj, 72% generacije Z i 69% milenijalaca za traženje profesionalnih saveta, dok 67% generacije Z i 65% milenijalaca koristi AI za lakše suočavanje sa stresom.

Međutim, trećina ispitanika (67% generacije Z i 65% milenijalaca) smatra da njihove organizacije nisu spremne za izazove koje donosi veštačka inteligencija, a oko trećina navodi da alati za rad sa AI nisu dovoljno razvijeni ili dostupni (33% generacije Z i 32% milenijalaca). Digitalno preopterećenje postaje ozbiljan izazov, pa 58% generacije Z i 54% milenijalaca navodi zamor zbog stalnih notifikacija i promena digitalnih alata.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Poreska uprava utvrdila obavezu za frilensere iz 2021. godine, otplata u 120 rata

Frilenseri koji su ostvarili prihode od 1. januara do 31. decembra 2021. dobijaju rešenja, prva rata dospeva 17. avgusta 2026.

Published

on

By

Frilenseri koji su ostvarili prihode od 1. januara do 31. decembra 2021. dobijaju rešenja, prva rata dospeva 17. avgusta 2026.

Poreska uprava Republike Srbije donela je rešenja o utvrđivanju poreske obaveze za fizička lica – frilensere koji su u periodu od 1. januara do 31. decembra 2021. godine ostvarili prihode po osnovu ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava, kao i naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem. Rešenja će biti dostavljena obveznicima poštom tokom narednih dana. Prema zvaničnoj informaciji, frilenseri su dužni da prvu ratu utvrđene obaveze uplate najkasnije do 17. avgusta 2026. godine.

Utvrđene poreske obaveze plaćaju se u 120 jednakih mesečnih iznosa, pri čemu prvi iznos dospeva za plaćanje 15. dana u mesecu koji sledi mesecu nakon donošenja rešenja poreskog organa. Ove obaveze su utvrđene na osnovu podataka poslovnih banaka o ostvarenim prihodima fizičkih lica u 2021. godini.

Za sve dodatne informacije, poreski obveznici mogu se obratiti zaposlenima u Kontakt centru Poreske uprave na brojeve telefona: 0700 700 007 ili 011 69 69 069, kao i neposredno na šalterima „Vaš poreznik“ u filijalama Poreske uprave.

Pročitaj još

Domaće

Music Week u Beogradu beleži cene vode od 500 dinara i ulaznice do 9.990 dinara

Na četvorodnevnom festivalu ulaznice od 1.190 do 9.990 dinara, piće i hrana bez fiskalnih računa izazvali nezadovoljstvo

Published

on

By

Na četvorodnevnom festivalu ulaznice od 1.190 do 9.990 dinara, piće i hrana bez fiskalnih računa izazvali nezadovoljstvo

Četvorodnevni Music Week festival u Beogradu okupio je hiljade posetilaca, pretežno mladih, tokom juna 2026. godine, ali je doživljaj mnogima ostao u senci visokih cena i organizacionih poteškoća. Cena vode na festivalu iznosila je 500 dinara i prodavala se isključivo u plastičnim čašama, dok je unošenje flašica vode iz bezbednosnih razloga bilo zabranjeno, iako su temperature dostizale 35 stepeni čak i u večernjim satima.

Mnogi posetioci prijavili su da nisu dobijali fiskalne račune za kupljenu hranu i piće, što je izazvalo dodatne reakcije na društvenim mrežama. Regularne ulaznice za jedan dan koštale su 1.190 dinara, dok je paket za sva četiri dana iznosio 3.790 dinara. Fan Pit ulaznice prodavale su se za 2.390 dinara dnevno ili 7.690 dinara za ceo festival, dok su VIP karte dostizale 3.190 dinara po danu, odnosno 9.990 dinara za kompletan paket.

Tokom poslednje večeri festivala zabeleženi su incidenti koji su izazvali paniku, posebno među maloletnicima uzrasta od 15 do 18 godina. Prisustvo policije i hitne pomoći bilo je neophodno, ali iz MUP-a je potvrđeno da niko nije povređen i da su informacije o incidentima, uključujući navode o upotrebi noža, bile neosnovane. Policija i zdravstvene ustanove potvrdile su da niko nije primljen sa ubodnim ranama.

Zabrana unošenja flašica vode i stroge kontrole na ulazu bile su opravdane zaštitom izvođača, ali su istovremeno dovodile do pitanja o adekvatnosti mera bezbednosti, s obzirom na to da su kod pojedinih posetilaca pronađeni drugi opasni predmeti. Na društvenim mrežama dominirali su komentari o neskladu između stroge kontrole flašica vode i manje pažnje posvećene sprečavanju unošenja drugih opasnih predmeta.

Za poređenje, u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Nemačkoj i Holandiji na sličnim festivalima besplatna voda ili refill stanice predstavljaju standardnu praksu, dok su u Beogradu posetioci bili prinuđeni da plaćaju 500 dinara za čašu vode. Ove okolnosti uticale su na to da deo publike Music Week pamti više po organizacionim propustima i visokim troškovima nego po muzičkom programu.

Pročitaj još

Domaće

Telekom Srbija ostvario prihod od 2,3 milijarde evra i proširio digitalne usluge za korisnike ENP tagova

Kompanija beleži operativni profit od 1,3 milijarde evra, uvodi elektronske vinjete za devet evropskih zemalja i najavljuje širenje 5G mreže

Published

on

By

Kompanija beleži operativni profit od 1,3 milijarde evra, uvodi elektronske vinjete za devet evropskih zemalja i najavljuje širenje 5G mreže

Telekom Srbija, državna telekomunikaciona kompanija, ostvario je rekordni prihod od 2,3 milijarde evra i operativni profit od 1,3 milijarde evra u prethodnoj godini, saopštio je generalni direktor Vladimir Lučić. Kompanija je najavila širenje digitalnih usluga za korisnike uređaja za elektronsku naplatu putarine (ENP tag), koji od narednog dana mogu kupovati elektronske vinjete za devet evropskih zemalja putem sajta Telekoma Srbija.

Elektronske vinjete biće dostupne za Mađarsku, Austriju, Švajcarsku, Bugarsku, Rumuniju, Sloveniju, Slovačku, Češku i Moldaviju. Lučić je istakao da će ova opcija dodatno olakšati putovanja korisnicima, jer više neće biti potrebno fizičko zaustavljanje radi kupovine vinjeta prilikom putovanja po Evropi. Takođe, od naredne sedmice, vinjete će biti dostupne i za Nemačku, Austriju i Švajcarsku, gde je već moguće koristiti ENP tag.

Paralelno, Telekom Srbija je u završnoj fazi procesa ukidanja rominga sa državama Evropske unije. Kako je naveo Lučić, očekuje se da Evropska komisija potpiše ugovor sa svakom zemljom Zapadnog Balkana, nakon čega sledi zakonska i tehnička implementacija. Zapadnobalkanske zemlje su već u internom romingu, dok EU primenjuje ovu politiku od 2017. godine. Prema njegovim rečima, sledeće godine građani Srbije moći će da putuju i koriste telekomunikacione usluge u Evropi bez dodatnih troškova rominga.

Telekom Srbija nastavlja širenje svojih digitalnih platformi na inostranim tržištima, uključujući Sloveniju, gde korisnici mogu preuzeti aplikaciju Move ili naručiti set-top box uređaj. Move platforma, po uzoru na globalne servise poput Netflixa i Amazona, nudi bogat izbor sadržaja za korisnike.

U oblasti infrastrukture, kompanija je optičkom mrežom pokrila skoro 75 odsto teritorije Srbije, a planira da u naredne tri godine obezbedi dostupnost kvalitetne 5G mreže za 98 odsto stanovništva. Telekom Srbija je, prema rečima generalnog direktora, jedina kompanija iz Zapadnog Balkana koja izdaje korporativne obveznice na evropskoj berzi i poseduje kreditni rejting. Potražnja za obveznicama Telekoma bila je najveća među kompanijama koje nisu iz SAD i zapadne Evrope u poslednje dve godine.

Lučić je naglasio da kontinuirani rast prihoda od digitalnih servisa doprinosi povećanju vrednosti kompanije, dok strategija digitalne transformacije omogućava dalji razvoj i jačanje pozicije Telekoma Srbija na tržištu.

Pročitaj još

U Trendu