Connect with us

Svet

Američka državljanka traži pomoć za oslobađanje oca iz ruskog pritvora

Porodica zatvorenog američkog državljanina apeluје na predsednika SAD, vlasti razmatraju diplomatske mogućnosti

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Pixabay

Porodica zatvorenog američkog državljanina apeluје na predsednika SAD, vlasti razmatraju diplomatske mogućnosti

Aleksandr Antonov, naturalizovani američki državljanin poreklom iz bivšeg Sovjetskog Saveza, priveden je u Rusiji 5. marta 2025. godine tokom pasoške kontrole, potvrđuju izvori upoznati sa slučajem. Njegova ćerka, Anastasija Antonov, navodi da je njen otac uhapšen i kasnije osuđen na šest godina zatvora, a kao razlog navodi njegovo američko državljanstvo. Porodica je uputila lični apel tadašnjem predsedniku SAD, tražeći angažovanje u cilju oslobađanja njenog oca iz ruskog pritvora.

U pismu koje je Anastasija Antonov uputila predsedniku, izražena je zabrinutost zbog dužine procesa i navodnog izostanka bržeg reagovanja američkog Stejt departmenta. Antonov je, prema dostupnim informacijama, optužen nakon što su ruske vlasti tokom kontrole pronašle na njegovom telefonu poruke na aplikaciji Telegram za koje su tvrdili da sadrže antiruski sadržaj. Osuđen je po osnovu optužbi za podsticanje terorizma i ekstremizma, navode izvori iz američkih zvaničnih krugova.

Jedan aktuelni i dva bivša američka zvaničnika izjavila su da u Stejt departmentu postoji unutrašnja rasprava o tome da li Antonov treba zvanično da bude označen kao “nepravedno pritvoren”. Ovakva klasifikacija bi mogla uticati na pristup američke administracije i intenzitet diplomatskih napora u vezi sa njegovim slučajem. Zvanične reakcije sa ruske strane na apele porodice i američkih vlasti za sada nisu objavljene.

Aleksandr Antonov emigrirao je u Sjedinjene Američke Države 1990-ih godina, ali je u poslednjim godinama posećivao Ukrajinu i Rusiju iz poslovnih razloga. Njegova porodica ističe da je uhapšen zbog svog državljanstva, dok ruske vlasti navode da je do hapšenja došlo zbog sumnji u delatnosti koje se kose sa zakonima Ruske Federacije.

Slučaj Antonova deo je šireg konteksta odnosa između SAD i Rusije, gde pitanja pritvorenih državljana često postaju predmet diplomatskih pregovora. Poslednjih godina zabeleženo je više sličnih slučajeva u kojima su američki državljani zadržani u Rusiji pod različitim optužbama, a njihovo oslobađanje postaje tema bilateralnih razgovora na najvišem nivou.

Za sada nije poznato da li će američka administracija ili predsednik SAD uputiti zvaničan zahtev Rusiji za oslobađanje Antonova. Predstavnici Stejt departmenta navode da se svi ovakvi slučajevi razmatraju pojedinačno i da su u kontaktu sa porodicama pritvorenih američkih državljana u inostranstvu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Požar na Bruklinskom mostu tokom vatrometa, most zatvoren zbog bezbednosti

Nadležne službe sprovele brzu intervenciju, povređenih nema, u toku provera oštećenja

Published

on

By

Nadležne službe sprovele brzu intervenciju, povređenih nema, u toku provera oštećenja

Požar je izbio na Bruklinskom mostu u Njujorku tokom vatrometa povodom Dana nezavisnosti, oko 22 časa po lokalnom vremenu, saopšteno je iz nadležnih službi. Vatra je zahvatila privremene pirotehničke platforme postavljene na mostu, dok je hiljade građana iz okolnih delova grada pratilo proslavu 4. jula. Vatrogasne ekipe su brzo stigle na lice mesta, a požar je lokalizovan u kratkom roku. Prema zvaničnim informacijama, u incidentu nije bilo povređenih, a na teren su upućena dva vatrogasna vozila. Zvaničnici navode da konstrukcija Bruklinskog mosta nije bila ugrožena i da je most bio zatvoren za saobraćaj zbog bezbednosnih mera tokom proslave. Još uvek se utvrđuje da li je došlo do ozbiljnijeg oštećenja, a konačne procene biće poznate nakon provere nadležnih službi. “Intervencija je sprovedena u najkraćem mogućem roku, a povređenih nije bilo”, saopštili su iz vatrogasne službe. Incident je privukao pažnju jer se dogodio tokom centralne proslave na jednom od najpoznatijih simbola Njujorka, dok su pojedini posmatrači u prvom trenutku mislili da je plamen deo pirotehničkog spektakla. U drugom incidentu tokom proslave, u Kaliforniji je padobranac pao na šator pored publike nakon što se američka zastava zakačila za drvo, ali ni u tom slučaju nije bilo povređenih.

Pročitaj još

Svet

Papa Lav XIV posetio migrantsko groblje na Lampeduzi i sastao se sa američkim ambasadorom

Vatikan potvrdio jednodnevnu posetu Lampeduzi povodom 4. jula, razgovori sa američkim ambasadorom održani u Rimu

Published

on

By

Vatikan potvrdio jednodnevnu posetu Lampeduzi povodom 4. jula, razgovori sa američkim ambasadorom održani u Rimu

Papa Lav XIV, poreklom iz Sjedinjenih Američkih Država, proveo je 4. jul 2026. godine na italijanskom ostrvu Lampedusa, poznatom kao jedno od glavnih mesta dolaska migranata u Evropu. Prema saopštenju Vatikana, papa je tokom jednodnevne posete odao počast na migrantskom groblju, gde su sahranjeni ljudi koji su izgubili živote pokušavajući da pređu Sredozemno more.

U okviru svoje posete, papa je služio misu za stanovnike ostrva i novopridošle migrante. Izvori iz Vatikana navode da je tokom boravka na Lampeduzi obišao grobove migranata i razgovarao sa pojedinim osobama smeštenim u migrantskom centru na ostrvu. Lampedusa, udaljena 5,6 milja od afričkog kontinenta, već godinama predstavlja ključnu tačku ulaska za migrante iz Libije i Tunisa, koji često na opasnim rutama prelaze more, prema navodima međunarodnih posmatrača.

Tokom dana, papa Lav XIV se sastao i sa američkim ambasadorom pri Svetoj stolici, Brajanom Burčom. Sastanak je održan u rezidenciji američke ambasade u Rimu. Prema informacijama ambasade, papa je tom prilikom primio prigodne poklone, uključujući bejzbol loptu, američku pitu od jabuka i dres američke reprezentacije sa Svetskog prvenstva. Ambasada je na društvenim mrežama saopštila da je papa izrazio podršku američkom timu i da su tokom razgovora teme bile mir, verske slobode i važnost moralne jasnoće na globalnom nivou.

Lampeduza je u poslednjih nekoliko godina postala simbol migrantske krize u Evropi, budući da su hiljade ljudi iz severne Afrike pokušavale da dospeju do ostrva u potrazi za boljim životom. Mnogi od njih putuju u teškim uslovima, a brojni pokušaji prelaska završili su se tragično. Papa Lav XIV je i ranije isticao važnost solidarnosti prema migrantima i apelovao na međunarodnu zajednicu da pruži humanitarnu pomoć.

Ova poseta dolazi na dan kada Sjedinjene Američke Države obeležavaju 250. godišnjicu Deklaracije nezavisnosti, dok je Vatikan istakao da papa želi da skrene pažnju na izazove sa kojima se migranti suočavaju. Zvaničnici sa Lampeduze navode da je poseta imala veliki simbolički značaj i da je ukazala na potrebu za zajedničkim naporima u rešavanju migrantskih pitanja u regionu.

Nezavisni posmatrači navode da je bezbednosna situacija tokom papine posete bila stabilna, a događaji su održani bez incidenata. Prema rečima lokalnih zvaničnika, poseban akcenat stavljen je na obezbeđenje i logističku podršku kako bi događaj protekao mirno.

Pročitaj još

Svet

Oluje i toplotni talas izazvali prekide struje tokom praznika u SAD

Zvaničnici izvestili o rekordnim temperaturama i prekidima snabdevanja električnom energijom, radovi na sanaciji u toku

Published

on

By

Zvaničnici izvestili o rekordnim temperaturama i prekidima snabdevanja električnom energijom, radovi na sanaciji u toku

Intenzivne oluje i toplotni talas pogodili su više regiona Sjedinjenih Američkih Država tokom proslave 4. jula 2026. godine, što je dovelo do prekida u snabdevanju električnom energijom za stotine hiljada potrošača. Prema izveštajima sa terena, pogođeni su delovi severoistoka i srednjeg zapada SAD, dok su nadležne službe potvrdile rekordno visoke temperature i štetu na infrastrukturi.

U oblasti Njujorka, oluja koja je zahvatila region u petak uveče ostavila je veliki broj domaćinstava i preduzeća bez struje, dok su meteorološke službe zabeležile temperaturu od 37 stepeni Celzijusa u Central Parku. U Atlantskom Sitiju, Nju Džerzi, izmerena je najviša julska temperatura od 41 stepen, saopštio je američki Nacionalni meteorološki servis.

Usled visokih temperatura, oluje su dodatno pojačale probleme izazivajući jake udare vetra, koji su na pojedinim lokacijama dostizali brzinu do 113 kilometara na čas. Zabeležena su značajna oštećenja na drveću i elektroenergetskoj mreži, što je izazvalo poremećaje u železničkom i drumskom saobraćaju, posebno u Nju Džerziju, gde su vozovi otkazani ili su kasnili.

Prema informacijama lokalnih službi i međunarodnih medija, skoro milion ljudi ostalo je bez električne energije u saveznoj državi Viskonsin, Mičigen, Ilinois, Pensilvanija, Ohajo, Njujork i Nju Džerzi. Do subote u podne, procenjeno je da je oko 750.000 korisnika i dalje bilo bez napajanja.

Radovi na otklanjanju posledica oluja su u toku. Stotine radnika iz dvanaest američkih saveznih država i Kanade upućeno je u pogođene oblasti u Mičigenu kako bi pomogli u što bržem vraćanju električne energije, navode lokalne vlasti.

Zbog nepovoljnih vremenskih prilika i posledica oluja, u više gradova otkazane su planirane proslave i vatrometi povodom Dana nezavisnosti. Zvaničnici su apelovali na građane da prate preporuke službi za vanredne situacije i da se pridržavaju mera zaštite od visokih temperatura.

Ovo je jedan od najintenzivnijih talasa vrućine i oluja u poslednjih nekoliko godina, koji je značajno uticao na svakodnevni život i planirane aktivnosti tokom nacionalnog praznika u Sjedinjenim Državama.

Pročitaj još

U Trendu