Connect with us

Svet

Predlog o ograničenju predsedničkih ovlašćenja povodom sukoba sa Iranom nije usvojen u Predstavničkom domu

Predstavnički dom po treći put odbacio rezoluciju o ratnim ovlašćenjima, potvrđeno u Vašingtonu; administracija navodi prekid neprijateljstava

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Paula nardini

Predstavnički dom po treći put odbacio rezoluciju o ratnim ovlašćenjima, potvrđeno u Vašingtonu; administracija navodi prekid neprijateljstava

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država glasao je 14. maja 2026. godine o rezoluciji čiji je cilj bio ograničavanje predsedničkih ovlašćenja za vođenje vojnih operacija protiv Irana, ali predlog nije usvojen. Glasanje je završeno sa 212 glasova za i 212 protiv, čime je izostala potrebna većina za usvajanje rezolucije. Ova rezolucija, koju su predložili članovi Demokratske stranke, predviđala je da predsednik povuče američke vojne snage iz ratnih dejstava u roku od 30 dana od početka sukoba, koji je otpočeo 28. februara 2026. godine.

Tokom rasprave u Predstavničkom domu, demokratski poslanik iz Nju Džerzija, Džoš Gotajmer, izjavio je da nije želeo da predlog iznese na glasanje, ali je naveo da je na to bio primoran zbog, kako je ocenio, nedostatka zvaničnih izveštaja i informacija od strane administracije. Gotajmer je izrazio podršku naporima administracije u vezi sa Iranom, ali je istakao da su članovi Kongresa ostali bez potrebnih informacija o toku i ciljevima operacije.

Početkom maja istekao je rok od 60 dana, predviđen Zakonom o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, prema kojem predsednik mora da povuče američke snage iz neprijateljstava ako Kongres nije izdao zvanično odobrenje za vojnu intervenciju. Odbrojavanje od 60 dana započelo je nakon što je predsednik formalno obavestio Kongres o početku neprijateljstava 2. marta.

Međutim, 1. maja predsednik je uputio novo obaveštenje Kongresu u kojem navodi da su “neprijateljstva” između SAD i Irana “prekinuta”, ističući da nije bilo razmene vatre između dve strane od 7. aprila, kada je postignuto primirje. Administracija je argumentovala da je primirje zaustavilo 60-dnevni rok predviđen zakonom, što je rezultiralo različitim tumačenjima među članovima Kongresa.

Ovo je treći put da Predstavnički dom nije usvojio rezoluciju koja bi ograničila predsednička ovlašćenja u vezi sa vojnim operacijama protiv Irana. Pojedini republikanski poslanici izrazili su zabrinutost zbog trajanja sukoba i nedostatka transparentnosti, iako nije postojala jedinstvena opozicija unutar stranke.

Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana započeo je krajem februara 2026. godine, a tokom prethodnog perioda postojala su različita tumačenja o potrebi kongresnog nadzora i obaveštavanja javnosti. Administracija navodi da je postignuto primirje i da nije bilo novih borbenih dejstava od početka aprila. Nije bilo izveštaja o civilnim ili vojnim žrtvama u zvaničnim saopštenjima vezanim za ovu rezoluciju.

Nezavisna verifikacija svih tvrdnji iz zone sukoba ili procesa odlučivanja u Predstavničkom domu nije bila moguća do trenutka objavljivanja ovog izveštaja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Papa Lav XIV posetio migrantsko groblje na Lampeduzi i sastao se sa američkim ambasadorom

Vatikan potvrdio jednodnevnu posetu Lampeduzi povodom 4. jula, razgovori sa američkim ambasadorom održani u Rimu

Published

on

By

Vatikan potvrdio jednodnevnu posetu Lampeduzi povodom 4. jula, razgovori sa američkim ambasadorom održani u Rimu

Papa Lav XIV, poreklom iz Sjedinjenih Američkih Država, proveo je 4. jul 2026. godine na italijanskom ostrvu Lampedusa, poznatom kao jedno od glavnih mesta dolaska migranata u Evropu. Prema saopštenju Vatikana, papa je tokom jednodnevne posete odao počast na migrantskom groblju, gde su sahranjeni ljudi koji su izgubili živote pokušavajući da pređu Sredozemno more.

U okviru svoje posete, papa je služio misu za stanovnike ostrva i novopridošle migrante. Izvori iz Vatikana navode da je tokom boravka na Lampeduzi obišao grobove migranata i razgovarao sa pojedinim osobama smeštenim u migrantskom centru na ostrvu. Lampedusa, udaljena 5,6 milja od afričkog kontinenta, već godinama predstavlja ključnu tačku ulaska za migrante iz Libije i Tunisa, koji često na opasnim rutama prelaze more, prema navodima međunarodnih posmatrača.

Tokom dana, papa Lav XIV se sastao i sa američkim ambasadorom pri Svetoj stolici, Brajanom Burčom. Sastanak je održan u rezidenciji američke ambasade u Rimu. Prema informacijama ambasade, papa je tom prilikom primio prigodne poklone, uključujući bejzbol loptu, američku pitu od jabuka i dres američke reprezentacije sa Svetskog prvenstva. Ambasada je na društvenim mrežama saopštila da je papa izrazio podršku američkom timu i da su tokom razgovora teme bile mir, verske slobode i važnost moralne jasnoće na globalnom nivou.

Lampeduza je u poslednjih nekoliko godina postala simbol migrantske krize u Evropi, budući da su hiljade ljudi iz severne Afrike pokušavale da dospeju do ostrva u potrazi za boljim životom. Mnogi od njih putuju u teškim uslovima, a brojni pokušaji prelaska završili su se tragično. Papa Lav XIV je i ranije isticao važnost solidarnosti prema migrantima i apelovao na međunarodnu zajednicu da pruži humanitarnu pomoć.

Ova poseta dolazi na dan kada Sjedinjene Američke Države obeležavaju 250. godišnjicu Deklaracije nezavisnosti, dok je Vatikan istakao da papa želi da skrene pažnju na izazove sa kojima se migranti suočavaju. Zvaničnici sa Lampeduze navode da je poseta imala veliki simbolički značaj i da je ukazala na potrebu za zajedničkim naporima u rešavanju migrantskih pitanja u regionu.

Nezavisni posmatrači navode da je bezbednosna situacija tokom papine posete bila stabilna, a događaji su održani bez incidenata. Prema rečima lokalnih zvaničnika, poseban akcenat stavljen je na obezbeđenje i logističku podršku kako bi događaj protekao mirno.

Pročitaj još

Svet

Oluje i toplotni talas izazvali prekide struje tokom praznika u SAD

Zvaničnici izvestili o rekordnim temperaturama i prekidima snabdevanja električnom energijom, radovi na sanaciji u toku

Published

on

By

Zvaničnici izvestili o rekordnim temperaturama i prekidima snabdevanja električnom energijom, radovi na sanaciji u toku

Intenzivne oluje i toplotni talas pogodili su više regiona Sjedinjenih Američkih Država tokom proslave 4. jula 2026. godine, što je dovelo do prekida u snabdevanju električnom energijom za stotine hiljada potrošača. Prema izveštajima sa terena, pogođeni su delovi severoistoka i srednjeg zapada SAD, dok su nadležne službe potvrdile rekordno visoke temperature i štetu na infrastrukturi.

U oblasti Njujorka, oluja koja je zahvatila region u petak uveče ostavila je veliki broj domaćinstava i preduzeća bez struje, dok su meteorološke službe zabeležile temperaturu od 37 stepeni Celzijusa u Central Parku. U Atlantskom Sitiju, Nju Džerzi, izmerena je najviša julska temperatura od 41 stepen, saopštio je američki Nacionalni meteorološki servis.

Usled visokih temperatura, oluje su dodatno pojačale probleme izazivajući jake udare vetra, koji su na pojedinim lokacijama dostizali brzinu do 113 kilometara na čas. Zabeležena su značajna oštećenja na drveću i elektroenergetskoj mreži, što je izazvalo poremećaje u železničkom i drumskom saobraćaju, posebno u Nju Džerziju, gde su vozovi otkazani ili su kasnili.

Prema informacijama lokalnih službi i međunarodnih medija, skoro milion ljudi ostalo je bez električne energije u saveznoj državi Viskonsin, Mičigen, Ilinois, Pensilvanija, Ohajo, Njujork i Nju Džerzi. Do subote u podne, procenjeno je da je oko 750.000 korisnika i dalje bilo bez napajanja.

Radovi na otklanjanju posledica oluja su u toku. Stotine radnika iz dvanaest američkih saveznih država i Kanade upućeno je u pogođene oblasti u Mičigenu kako bi pomogli u što bržem vraćanju električne energije, navode lokalne vlasti.

Zbog nepovoljnih vremenskih prilika i posledica oluja, u više gradova otkazane su planirane proslave i vatrometi povodom Dana nezavisnosti. Zvaničnici su apelovali na građane da prate preporuke službi za vanredne situacije i da se pridržavaju mera zaštite od visokih temperatura.

Ovo je jedan od najintenzivnijih talasa vrućine i oluja u poslednjih nekoliko godina, koji je značajno uticao na svakodnevni život i planirane aktivnosti tokom nacionalnog praznika u Sjedinjenim Državama.

Pročitaj još

Svet

Predstavnici više od 70 zemalja prisustvovali sahrani bivšeg iranskog vođe u Teheranu

Iranski ministar spoljnih poslova saopštio da su među prisutnima bile i arapske zemlje, komemoracija ocenjena kao značajan diplomatski događaj

Published

on

By

Iranski ministar spoljnih poslova saopštio da su među prisutnima bile i arapske zemlje, komemoracija ocenjena kao značajan diplomatski događaj

Predstavnici iz više od 70 zemalja prisustvovali su sahrani bivšeg iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija u Teheranu, održanoj nakon njegove smrti 28. februara tokom napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, saopštio je ministar spoljnih poslova Abas Arakči. Komemoracija je privukla međunarodnu pažnju zbog velikog broja delegacija iz različitih država, uključujući i arapske zemlje, koje je Arakči nazvao “vernom arapskom braćom”.

Ministar Arakči je putem objave na društvenim mrežama istakao da je Iran zadovoljan odzivom međunarodnih zvaničnika na ovom događaju. “Iran je zadovoljan što je primio predstavnike iz preko 70 zemalja koji su odlučili da učestvuju u odavanju počasti našem vrhovnom vođi”, naveo je Arakči.

Prema njegovim rečima, prisustvo brojnih stranih delegacija na sahrani smatra se značajnim za jačanje odnosa Irana sa drugim državama. “Komemoracija Hamneija ostaće neizbrisiva uspomena u odnosima Irana i tih zemalja”, dodao je ministar.

Zvanične informacije o toku događaja, bezbednosnim merama i tačnom broju prisutnih delegacija nisu detaljno saopštene. Međutim, istaknuto je da je događaj protekao uz poštovanje protokola i prisustvo visokih državnih predstavnika, a sam čin ispraćaja ocenjen je kao važan momenat za međunarodne odnose Irana.

“Očekujemo da će ovi kontakti doprineti daljem razvijanju saradnje i razumevanju sa državama koje su pokazale poštovanje prema našem lideru”, izjavio je Arakči.

Pročitaj još

U Trendu