Connect with us

Politika

Narodna skupština Srbije razmatra izmene četiri izborna zakona na sutrašnjoj sednici

Sednica zakazana za 10 časova u Beogradu obuhvatiće izmene zakona o izboru predsednika, narodnih poslanika, lokalnim izborima i Ustavnom sudu, prema predlogu poslanika Miroslava Petrašinovića.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / Djordjeuuu

Sednica zakazana za 10 časova u Beogradu obuhvatiće izmene zakona o izboru predsednika, narodnih poslanika, lokalnim izborima i Ustavnom sudu, prema predlogu poslanika Miroslava Petrašinovića.

Narodna skupština Republike Srbije održaće sutra, 27. maja, treću sednicu redovnog prolećnog zasedanja, sa početkom u 10 časova, na kojoj će poslanici razmatrati predloge za izmene i dopune četiri ključna izborna zakona. Predloge je podneo Miroslav Petrašinović, narodni poslanik Srpske napredne stranke, a odnose se na Zakon o izboru predsednika Republike, Zakon o izboru narodnih poslanika, Zakon o lokalnim izborima i Zakon o Ustavnom sudu.

Predložene izmene prethodno su podržali Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, kao i Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo, čiji su članovi ocenili da su predlozi u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Srbije. O predlozima su već održana četiri javna slušanja u Beogradu, Kragujevcu, Novom Sadu i Nišu.

Petrašinović je tokom javnih slušanja istakao da predloženi zakoni predstavljaju odgovor na preporuke Posmatračke misije Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), date nakon parlamentarnih izbora održanih 17. decembra 2023. godine. Prema njegovim rečima, izmene Zakona o izboru narodnih poslanika predviđaju veći kapacitet organa za sprovođenje izbora na različitim nivoima – od republičkog do lokalnog – uključujući izborne komisije i biračke odbore.

Jedna od ključnih novina je uvođenje standardizovane obuke za sve članove biračkih odbora, kako u stalnom, tako i u proširenom sastavu. Obuku će organizovati Republička izborna komisija (RIK), koja će imati obavezu da u roku od tri meseca od stupanja zakona na snagu propiše način i organizaciju obuke, kao i da vodi registar lica koja su obuku uspešno završila. Potvrda o položenoj obuci važiće tri godine, dok je predviđeno da se ista može izgubiti u slučaju pravosnažne presude za krivično delo protiv izbornog prava ili poništenja izbora na biračkom mestu na kojem je lice bilo angažovano.

Izmenama je takođe predviđeno da građanin može dati potpis podrške za više izbornih lista, što je još jedna preporuka ODIHR-a iz prethodnih izveštaja. U slučaju zloupotrebe podataka prilikom prikupljanja potpisa, nadležna izborna komisija biće dužna da podnese krivičnu prijavu tužilaštvu.

Dodatno, novi zakonski okvir precizira i uslove za status manjinskih izbornih lista. Naziv liste koja se prijavljuje kao lista nacionalne manjine mora sadržati pun ili skraćen naziv manjine, a u slučaju koalicije, sve političke stranke moraju biti registrovane kao stranke nacionalnih manjina.

Očekuje se da će predložene izmene doprineti većoj transparentnosti, efikasnosti i zakonitosti izbornog procesa u Srbiji, a konačna odluka o usvajanju zakona biće poznata nakon skupštinske rasprave i glasanja.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Politika

Predsednik Srbije najavljuje povećanje minimalca, država preuzima deo tereta

Najveći deo povećanja minimalca preuzeće država kroz smanjenje doprinosa i poreza, istakao Vučić

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predsednik Srbije najavljuje povećanje minimalca, država preuzima deo tereta

Najveći deo povećanja minimalca preuzeće država kroz smanjenje doprinosa i poreza, istakao Vučić

Povećanje minimalca u Srbiji biće uskoro realizovano, a država će preuzeti najveći deo tereta na sebe, najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić prilikom obilaska centra za pakovanje jaja kompanije Agro-Đole u selu Vinorača kod Jagodine. Vučić je tom prilikom istakao da će država, kroz smanjenje doprinosa i poreza, omogućiti da privatni sektor ne oseti značajniji pad profita zbog ovog povećanja.

Prema njegovim rečima, cilj ovakve politike je da se zaštite građani sa najmanjim primanjima i poboljša njihov ekonomski položaj. „Najveći deo toga preuzimamo na sebe. Dakle, kroz smanjenje doprinosa i poreza da ne možete vi (privatni sektor) da osetite to u padu vašeg profita. Mi to kao država preuzimamo na sebe, a da bismo time zaštitili one koji su najsiromašniji i koji imaju najmanja primanja“, naglasio je Vučić. Ova izjava dolazi u trenutku kada su pregovori o povećanju minimalne cene rada za sledeću godinu već zvanično započeti 10. avgusta.

Pregovori o povećanju minimalca i uloga države

Tokom obilaska objekta u Vinorači, predsednik Vučić je dodatno pojasnio da je tema povećanja minimalca deo šireg paketa mera koje država sprovodi kako bi poboljšala ekonomski standard najugroženijih slojeva stanovništva. On je naglasio da je izuzetno važno da teret povećanja ne padne isključivo na poslodavce, već da država aktivno učestvuje u ovom procesu.

Prema njegovim rečima, smanjenje doprinosa i poreza predstavlja jedan od najvažnijih instrumenata kojima Vlada Srbije može da ublaži ekonomski pritisak na privatni sektor. Takođe, kroz ovakve mere, omogućava se ravnomernija raspodela troškova i direktna podrška onima koji ostvaruju minimalnu zaradu. Pregovori o minimalcu uključuju predstavnike sindikata, poslodavaca i Vlade, a njihov konačan ishod oblikovaće visinu minimalne zarade za narednu godinu.

Povećanje minimalca kao deo šire ekonomske politike

Povećanje minimalca u Srbiji je deo šire ekonomske strategije čiji je cilj poboljšanje životnog standarda građana. Vlada Srbije i predsednik Vučić više puta su istakli da su ekonomske mere usmerene pre svega na zaštitu najugroženijih grupa, ali i na podsticanje privrednog rasta. U tom smislu, najavljeno povećanje minimalca i odluka da država preuzme najveći deo tereta predstavljaju važan korak u pravcu ekonomske stabilnosti i socijalne sigurnosti.

Konačan iznos minimalne zarade i detalji o sprovođenju ove mere biće poznati nakon završetka pregovora, koji su u toku. Građani i privrednici očekuju da će ovakve promene doprineti ravnoteži između ekonomske održivosti i socijalne zaštite, što je i jedan od ključnih ciljeva ekonomske politike Vlade Srbije.

Pročitaj još

Politika

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao počast Draganu Markoviću Palmi u Končarevu

Vučić tokom posete Pomoravlju obišao grob preminulog lidera Jedinstvene Srbije, prisutan i Dalibor Marković

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao počast Draganu Markoviću Palmi u Končarevu

Vučić tokom posete Pomoravlju obišao grob preminulog lidera Jedinstvene Srbije, prisutan i Dalibor Marković

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao je danas počast preminulom predsedniku Jedinstvene Srbije Draganu Markoviću Palmi obilaskom njegovog groba u selu Končarevo kod Jagodine. Ova poseta je deo celodnevnog obilaska Pomoravlja i juga Srbije, a ključni trenutak bio je upravo zaustavljanje u Končarevu, što nije bilo planirano zvaničnim programom, kako je objavljeno. Tokom posete, Vučić je istakao značaj Dragana Markovića Palme za Srbiju, naglašavajući da mu lično nedostaje, ali i da gubitak ove političke ličnosti još više pogađa Srbiju.

Vučić posetio Končarevo i grob Dragana Markovića Palme

U okviru svoje posete Pomoravlju, predsednik Vučić je izdvojio vreme da van protokola poseti grob Dragana Markovića Palme u Končarevu. Ova poseta nije bila deo zvanične agende, što joj, prema saopštenju, daje dodatnu simboliku. Na groblju je bio prisutan i sin pokojnog lidera, Dalibor Marković Palma. Fotografije sa ovog događaja Vučić je podelio na društvenim mrežama, uz poruku: „Obišao sam grob divnog prijatelja i velikog čoveka Dragana Markovića Palme u selu Končarevo, nedaleko od Jagodine. Meni nedostaje, Srbiji još više.“

Reakcija porodice Marković na posetu predsednika

Nakon što je predsednik Srbije obišao grob, Dalibor Marković Palma zahvalio mu je javno na društvenim mrežama. On je istakao da mu mnogo znači što je Vučić, uprkos brojnim obavezama, našao vremena da dođe u Končarevo i oda počast njegovom ocu. „Danas je u obilasku Jagodine predsednik Aleksandar Vučić obišao i grob moga oca Dragana Markovića Palme. Puno Vam hvala, poštovani predsedniče, što ste i pored svih Vaših obaveza van protokola izdvojili vreme i posetili selo Končarevo i mesto na kome počiva moj otac Dragan Marković Palma“, naveo je Dalibor Marković Palma.

Uloga Dragana Markovića Palme u srpskoj politici

Dragan Marković Palma preminuo je u novembru 2024. godine i ostao je upamćen kao osnivač i dugogodišnji predsednik Jedinstvene Srbije. Tokom karijere bio je i prvi čovek Jagodine, a njegovo ime ostalo je povezano sa razvojem i promocijom ovog dela Srbije. Vučić i Palma su godinama sarađivali na političkom nivou, ali i negovali lično prijateljstvo. Predsednik Srbije u više navrata je isticao uticaj i doprinos Dragana Markovića Palme na lokalnom i državnom nivou.

Ova poseta ima dodatnu težinu jer je grob Dragana Markovića Palme u Končarevu posećen van zvaničnog protokola, što je posebno istaknuto u reakcijama njegovih najbližih. Na taj način je, osim političke, potvrđena i lična dimenzija dugogodišnje saradnje i prijateljstva između dvojice političara.

Politički značaj i reakcije nakon smrti Dragana Markovića Palme

Nakon smrti Dragana Markovića Palme, održane su brojne komemoracije, uključujući i one u Skupštini Srbije i Jagodini. Postavljen je i spomenik ovom političaru, a njegova uloga u javnom životu i politici bila je predmet brojnih izjava i sećanja kolega i javnosti. Poseban naglasak tokom današnje posete bio je na ličnoj zahvalnosti i poštovanju koju mu je predsednik Srbije iskazao, kao i na važnosti očuvanja sećanja na političare koji su obeležili savremenu istoriju Srbije.

Pročitaj još

Politika

Ana Brnabić osudila napad na Nenada Raškovića i upozorila na ćutanje Brisela

Predsednica Narodne skupštine istakla je da je prebijanje Srba na Kosovu deo sistematskog plana i kritikovala nereagovanje evropskih institucija.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ana Brnabić osudila napad na Nenada Raškovića i upozorila na ćutanje Brisela

Predsednica Narodne skupštine istakla je da je prebijanje Srba na Kosovu deo sistematskog plana i kritikovala nereagovanje evropskih institucija.

Ana Brnabić, predsednica Narodne skupštine, oštro je osudila napad na Nenada Raškovića iz Zubinog Potoka, ističući da je ovo nasilje deo šireg plana i da ćutanje Brisela predstavlja podršku takvim incidentima. Prema njenim rečima, napad na srpskog građanina, koji je, prema saopštenju, zadobio teške povrede, ukazuje na ozbiljnost situacije i zahteva hitnu reakciju međunarodne zajednice.

Detalji napada na Nenada Raškovića

Nenad Rašković, stanovnik Zubinog Potoka, prebačen je juče iz KBC Kosovska Mitrovica u Univerzitetski klinički centar u Beogradu, gde će nastaviti lečenje. Prema saopštenju, pripadnici tzv. kosovske policije upali su u njegovu porodičnu kuću, pretresli je, a zatim ga bez obrazloženja vezali i odveli u šumu, gde su ga, kako je navedeno, vezali za drvo i maltretirali. Kao rezultat, Rašković je zadobio teške povrede i trenutno se nalazi na bolničkom lečenju u Beogradu.

Stav Ane Brnabić i reakcija institucija

Gostujući u Jutarnjem programu, Ana Brnabić je izjavila da ovakvo nasilje ne pripada 21. veku i da je neprihvatljivo da pripadnici policije primenjuju silu na ovako brutalan način. „Takvo monstruozno iživljavanje nad ljudima ne pripada 21. veku – da vi nekome upadnete u kuću i tučete ga, pa pri tome ste predstavnik nekakve policije, vežete ga lisicama i bijete ga praktično do smrti. Prosto da ne verujete da se to dešava na evropskom kontinentu u 21. veku“, navela je Brnabić.

Ćutanje Brisela i implikacije za napad na Nenada Raškovića

Ona je naglasila da izostanak reakcije međunarodne zajednice, posebno evropskih institucija, šalje jasnu poruku. Prema njenim rečima, „ne možete da verujete da neke evropske institucije ćute i ne znam kako da tu tišinu protumačimo osim toga da je to direktno podržavanje ovakvog terora od strane Aljbina Kurtija. Srbi neće ćutati i mi nikada nećemo odustati i praviti se da ne razumemo šta znači tišina iz Brisela.“

Šira perspektiva i poziv na odgovornost

Brnabić je naglasila i da ovakvi incidenti nisu izolovani, već deo šireg, sistematskog plana. „Ovo nije prvi put, ovo je još jedan užasan, monstruozan incident, napad unapred smišljen kao deo sistematskog plana Aljbina Kurtija da etnički očisti Kosovo i Metohiju od Srba. Svaka tišina iz Brisela i nereagovanje njihovih institucija znači da oni to prećutno podržavaju. Ako je mogla portparol Evropske komisije da se oglasi ekspresno na izjavu Aleksandra Vučića, kako je moguće da sada ćute?“, upitala je predsednica parlamenta.

Dijalog i odnos prema Srbima na Kosovu

Na kraju, Brnabić je istakla da maltretiranje Srba i zatvaranje institucija ne može biti prikazano kao deo dijaloga, već kao pokušaj da se prikrije istinska namera. „Sve što rade Srbima – maltretiranje, zatvaranje domova zdravlja, nepuštanje mene na privatnu proslavu na Kosovo i Metohiju – deo je njihovog dijaloga. Samo da niko iz EU ne razume pogrešno – to što mi u ovom trenutku i dalje trpimo i ćutimo ne znači da ne razumemo poruku iz EU. Kurtija razumemo, jasno je to svima, ali to što oni ćute nam je jasno – da to podržavaju, i to je tema koja tek treba da bude otvorena“, zaključila je Brnabić.

Pročitaj još

U Trendu