Connect with us

Srbija

Vernici obeležavaju dan svetog Vasilija amasijskog, stradalnika za hrišćansku veru

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas sećanjem slave episkopa koji je odbio da se odrekne Hrista pred carem Likinijem

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas sećanjem slave episkopa koji je odbio da se odrekne Hrista pred carem Likinijem

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju dan svetog sveštenomučenika Vasilija, episkopa amasijskog, poznatog po tome što je odbio da se odrekne hrišćanske vere uprkos progonima tokom vladavine cara Likinija. Prema crkvenom predanju, Vasilije je tokom talasa progona u Istočnom rimskom carstvu okupljao hrišćane u Amasiji, podučavao ih i hrabrio da istraju u veri.

U tom periodu, kod Vasilija utočište je pronašla i pobožna devica Glafira, sluškinja carice Konstancije, koja je bežala od namera cara Likinija. Ona je, prema predanju, svoj imetak dala za izgradnju crkve u Amasiji, a episkop Vasilije ju je zaštitio i sakrio. Kada je car saznao za njeno skrovište, naredio je da Vasilija dovedu okovanog u Nikomidiju.

Na suđenju pred carem Likinijem, Vasiliju su ponuđeni bogatstvo i visoki položaj ukoliko se odrekne Hrista i pokloni idolima, što je on odbio, ističući da je jedino večna istina u Hristu. Nakon toga, car je naredio da mu odrube glavu i da njegovo telo bude bačeno u more.

Prema predanju, neposredno pre pogubljenja, Vasilije se molio na morskoj obali za svoj narod i crkvu, a njegovo telo i glava su potom bačeni u more. Kasnije, učenicima svetitelja i verniku Elpidiforu u snu je anđeo otkrio gde se nalazi telo. Kada su ribari bacili mreže, pronašli su telo svetitelja netruležno, sa glavom spojenom sa telom i blagim mirisom. Vernici su telo preneli u Amasiju i sahranili u crkvi koju je Vasilije izgradio.

Nakon smrti svetog Vasilija, car Likinije je izgubio vlast i skončao u progonstvu, dok se hrišćanstvo nastavilo širiti Rimskim carstvom. Stradanje i život svetog Vasilija i danas se među vernicima pominju kao primer istrajnosti u veri i duhovne hrabrosti.

“Primer svetog Vasilija i danas podseća vernike na snagu vere i istrajnost u teškim vremenima”, navodi se u zvaničnim crkvenim saopštenjima.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Nova pravila za putovanja u EU: Šta se menja na granicama i koliko ćete platiti

Putnici iz Srbije i regiona suočavaju se sa digitalizacijom kontrole i novom taksom od 20 evra, a slede izmene do kraja 2026.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nova pravila za putovanja u EU: Šta se menja na granicama i koliko ćete platiti

Putnici iz Srbije i regiona suočavaju se sa digitalizacijom kontrole i novom taksom od 20 evra, a slede izmene do kraja 2026.

Odlazak u države Evropske unije i Šengenskog prostora dobio je nova pravila. Posle uvođenja sistema skeniranja lica i otisaka prstiju, putnici iz Srbije i drugih zemalja van EU uskoro će morati da plate dodatnu taksu od 20 evra. Kako je objavljeno, promena počinje sa primenom automatizovanog sistema kontrole granica i novog elektronskog odobrenja za putovanje.

Sistem ulaska i izlaska (EES) uveden je posle isteka fleksibilnog perioda za prilagođavanje. Od 6. septembra, kontrole su rigoroznije, ali se njihova primena razlikuje u zavisnosti od države i graničnog prelaza. Na nekim aerodromima u gradovima kao što su Rim i Amsterdam, putnici beleže višesatna čekanja. S druge strane, na Balkanu su procedure različite. U Grčkoj, zbog gužvi, nove kontrole se trenutno skoro ne sprovode, dok se u Hrvatskoj provere obavljaju striktno pri ulasku, ali ne i pri izlasku iz zemlje.

Nova digitalizacija granica i biometrijske provere

EES sistem, čija puna primena počinje od aprila 2026. godine, znači potpunu digitalizaciju procesa na granicama. Ručni pečati u pasošima odlaze u istoriju, a zameniće ih automatsko beleženje podataka. Putnici prolaze kroz biometrijsku proveru — obavezno skeniranje lica, uzimanje otisaka prstiju i izlazak iz vozila radi kontrole. Sistem precizno evidentira datume i lokacije ulaska i izlaska, automatski prateći pravilo “90/180” dana boravka u šengenskoj zoni.

Turističke agencije i avio-prevoznici su tražili odlaganje primene EES-a, navodeći mogućnost kolapsa na prelazima. Međutim, Evropska komisija ostala je pri stavu da je digitalizacija nužna i da nema dodatnog odlaganja. Kao rezultat, pojedini putnici se suočavaju sa dužim zadržavanjima na granicama, a iskustva variraju u zavisnosti od države.

ETIAS: nova taksa i elektronsko odobrenje za putovanje

Prava promena za građane Srbije i drugih država sa bezviznim režimom sa EU dolazi krajem 2026. godine, kada će biti uveden ETIAS (Evropski sistem za informacije o putovanjima i odobrenje putovanja). Za razliku od EES-a, ETIAS predstavlja onlajn odobrenje koje treba pribaviti pre samog putovanja. Procedura traje oko 10 minuta i podrazumeva popunjavanje onlajn obrasca sa ličnim podacima, podacima iz pasoša, prvom destinacijom i odgovorima na pitanja o bezbednosti i zdravlju.

Odobrenje važi tri godine ili do isteka pasoša, u zavisnosti šta prvo nastupi, i omogućava neograničen broj ulazaka u EU. Bez odobrenog ETIAS-a, prevoznici neće smeti da dozvole ukrcavanje u avion, autobus ili brod koji vodi ka državama Evropske unije.

Kakvi su troškovi i šta donosi budućnost

Uvođenje ETIAS-a donosi i novu taksu od 20 evra (oko 2.350 dinara) koju putnici moraju uplatiti prilikom apliciranja za odobrenje. Ova taksa važi za sve građane iz zemalja sa bezviznim režimom, uključujući Srbiju, SAD i Veliku Britaniju. Pored toga, sistem je zamišljen da dodatno unapredi bezbednost i efikasnost kontrole granica, ali i da automatski evidentira vreme provedeno u šengenskoj zoni.

Zbog toga, svi koji planiraju putovanja u EU u narednim godinama moraju se upoznati sa novim procedurama i obavezama. Digitalizacija granica, biometrijske provere i taksa od 20 evra postaju deo svakodnevnice za milione putnika iz regiona.

Pročitaj još

Srbija

Blokada srpskih kamiona na 21 granici: Prevoznici traže rešenje zbog manjka vozača

Prevoznici iz Srbije najavljuju blokadu na 21 prelazu ka EU od 14. septembra zbog ograničenja boravka vozača.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Blokada srpskih kamiona na 21 granici: Prevoznici traže rešenje zbog manjka vozača

Prevoznici iz Srbije najavljuju blokadu na 21 prelazu ka EU od 14. septembra zbog ograničenja boravka vozača.

Srpski kamioni od 14. septembra u ponoć blokiraće 21 granični prelaz prema Evropskoj uniji, zbog čega je blokada srpskih kamiona na 21 granici postala centralna tema u sektoru transporta. Ovu meru najavili su prevoznici, ističući da je odluka doneta usled nemogućnosti da rade zbog ograničenja boravka vozača u šengenskim zemljama. Prema rečima predsednika Udruženja za međunarodni transport Srbije, skoro da nema više vozača koji ispunjavaju uslove za vožnju, jer su pravila o boravku dodatno pooštrena.

“To nije naša dobrovoljna odluka. To je jednostavno iznuđeno. Nama skoro da nema više vozača na raspolaganju da mogu da voze, jer većina ima više od 90 dana, a bukvalno sada ne propuštaju. Nekada se malo gledalo kroz prste, propuštali su i kada ima više od 90 dana. Sada ne propuštaju nikoga ni sa 91 danom. Tako da mi praktično ostajemo bez vozača, i sami smo praktično blokirani, jer ne možemo da radimo”, izjavio je Neđo Mandić.

Zašto dolazi do blokade srpskih kamiona na 21 granici?

Prevoznici ističu da je blokada iznuđena zbog problema sa ograničenjem boravka profesionalnih vozača iz Srbije i drugih zemalja Zapadnog Balkana u šengenskoj zoni. Prema važećim pravilima, vozači mogu boraviti do 90 dana u periodu od 180 dana. Međutim, u poslednje vreme kontrola je pooštrena, pa više ne postoji tolerancija ni za jedan dodatni dan boravka, što je ranije povremeno bilo moguće.

Zbog toga, mnogi vozači iz Srbije, ali i regiona, sada dobijaju zabrane ulaska, a prevoznici tvrde da se vozači sa Zapadnog Balkana i dalje hapse, deportuju i dobijaju zabrane ulaska zbog prekoračenja dozvoljenog boravka. To stvara ozbiljan problem za transportnu industriju, jer kompanije ostaju bez radne snage i ne mogu da odgovore na zahteve tržišta.

Kako će protest izgledati i ko učestvuje?

Prema saopštenju udruženja, blokada srpskih kamiona na 21 granici biće organizovana zajedno sa prevoznicima iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije. Protest počinje 14. septembra u ponoć i podrazumeva obustavu drumskog transporta na svim glavnim prelazima prema Evropskoj uniji.

Prevoznici su svesni da ovakva blokada može izazvati štetu i njima samima, ali naglašavaju da drugog izbora nemaju. Cilj je da se pritisne nadležne institucije da ubrzaju rešavanje problema sa vizama i dozvolama za profesionalne vozače, kako bi prevoznici mogli da nastave sa radom.

Kakve su posledice za transport i tržište?

Blokada srpskih kamiona na 21 granici može imati značajne posledice za međunarodni transport robe, kako iz Srbije, tako i iz drugih zemalja regiona. Očekuje se da će doći do zastoja u isporuci robe, što bi moglo uticati na poslovanje mnogih kompanija i snabdevanje tržišta. Ipak, prevoznici ističu da bez promene pravila ne mogu da funkcionišu, jer ostaju bez osnovne radne snage.

Situacija se prati, a prevoznici očekuju reakciju nadležnih kako bi se našlo rešenje za ograničenja koja ugrožavaju ceo sektor i izazivaju blokadu srpskih kamiona na 21 granici.

Pročitaj još

Srbija

Stomačni virus u Kragujevcu: Povećan broj intervencija zbog tegoba tokom noći

Ekipe Hitne pomoći u Kragujevcu imale su 52 intervencije u poslednja 24 sata, uz brojne tegobe kod pacijenata.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stomačni virus u Kragujevcu: Povećan broj intervencija zbog tegoba tokom noći

Ekipe Hitne pomoći u Kragujevcu imale su 52 intervencije u poslednja 24 sata, uz brojne tegobe kod pacijenata.

Tokom prethodna 24 sata, stomačni virus u Kragujevcu izazvao je pojačano angažovanje ekipa Hitne pomoći. Prema zvaničnom saopštenju, zabeleženo je ukupno 52 terenskih intervencija, od kojih je 35 obavljeno tokom dana, a 17 u noćnim satima. Najčešće su se javljali pacijenti sa simptomima kao što su visok krvni pritisak i groznica.

Međutim, tokom noći se situacija promenila, pa su ekipe najviše pomagale osobama koje su prijavljivale visok pritisak, mučninu, povraćanje i bolove u stomaku. Takođe su zabeleženi i slučajevi sa sniženim krvnim pritiskom. Zbog toga su lekari imali pune ruke posla tokom noćne smene.

Najčešći simptomi kod stomačnog virusa u Kragujevcu

U ambulanti je ukupno pregledano 30 odraslih osoba, od čega je 12 pregleda obavljeno tokom dana, a 18 tokom noći. Simptomi koji su preovlađivali kod pacijenata bili su groznica, mučnina, povraćanje i bolovi u stomaku. Kako je saopšteno, ovakve tegobe čine najveći deo primljenih slučajeva, posebno u noćnim satima.

Pored toga, intervencija na javnom mestu bilo je ukupno 11. Ovo pokazuje da je stomačni virus u Kragujevcu u prethodnom danu uticao i na svakodnevne aktivnosti građana, koji su pomoć potražili i van svojih domova.

Angažovanje zdravstvenih službi i preporuke

Prema navodima iz saopštenja, ekipe su bile u stalnoj pripravnosti i reagovale su na sve hitne pozive. Iako se broj intervencija povećao, zdravstvene službe su odgovorile na sve potrebe građana. Važno je napomenuti da se građani uvek mogu obratiti nadležnim službama u slučaju pojave težih simptoma.

Na kraju, s obzirom na broj intervencija i karakteristične tegobe, jasno je da stomačni virus u Kragujevcu trenutno predstavlja izazov za zdravstvene radnike. S obzirom na aktuelnu situaciju, nadležni apeluju na sugrađane da prate svoje zdravstveno stanje i u slučaju potrebe pravovremeno potraže pomoć.

Pročitaj još

U Trendu