Connect with us

Domaće

Poljoprivredno zemljište u Vojvodini prometovano po 38 evra po kvadratu, vrednost ugovora dostigla 800.000 evra

U trećem kvartalu 2025. u delu između Tise i Dunava hektar dostiže 35.000 evra, dok je u Šidu prodato 55 hektara za 800.000 evra

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / Udayteja7770

U trećem kvartalu 2025. u delu između Tise i Dunava hektar dostiže 35.000 evra, dok je u Šidu prodato 55 hektara za 800.000 evra

Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji tokom trećeg kvartala 2025. godine prodato je na teritoriji Novog Sada, u mestu Kać, po ceni od 38 evra po kvadratu za parcelu površine nešto veće od 37 ari. Republički geodetski zavod navodi da je najviši iznos ugovora za poljoprivredno zemljište u ovom periodu dostigao 800.000 evra na teritoriji opštine Šid (Kukujevci), gde je prodato četiri parcele ukupne površine veće od 55 hektara.

Region Vojvodine imao je najveće učešće u prometu poljoprivrednog zemljišta, sa 70 odsto ukupne vrednosti. Stručnjaci ističu da su cene poljoprivrednog zemljišta poslednjih godina stagnirale, nakon što su do pre tri godine beležile rast. Razlozi za razlike u cenama između Vojvodine i ostalih delova Srbije su prvenstveno tri sušne godine, kvalitet zemljišta i razvijenost infrastrukture.

Prema rečima agroekonomiste Milana Prostrana, Srbija je pratila evropski trend rasta cena zemljišta, a zemljišta nema dovoljno, što je doprinelo visokoj ceni. Prostran navodi primer Italije gde u oblasti Ligurija hektar dostiže 120.000 evra. U Srbiji, hektar u Vojvodini vredi između 10.000 i 15.000 evra, a zabeleženi su slučajevi prodaje i po 35.000 evra za hektar, posebno u delu između Tise i Dunava, kao i u Bačkoj, Sremu i Banatu.

U ukupnim transakcijama nepokretnosti u trećem kvartalu 2025. godine, najveće učešće imale su kupoprodaje stanova, dok je građevinsko zemljište imalo 16,9 odsto, a kuće i poljoprivredno zemljište po 13,9 odsto.

Na jugu Srbije poljoprivredno zemljište može se kupiti za 2.000 do 3.000 evra po hektaru. Poslednji popis pokazao je da su ukupne površine poljoprivrednog zemljišta značajno smanjene u poslednjih 10 godina. Prema popisu iz 2012. godine, Srbija je imala 5,3 miliona hektara na raspolaganju, od čega je korišćeno 3,4 miliona hektara. Popis iz 2023. pokazuje da je ukupno raspoloživo zemljište smanjeno na 4,7 miliona hektara, a korišćeno je oko 200.000 hektara manje.

Prostran ističe da je prodaja najkvalitetnijeg zemljišta početkom 2000-ih po niskim cenama dovela do gubitka resursa, a cena po hektaru je od 2008. porasla sa 5.000 na 25.000 evra, dok su pojedine parcele dostizale i 150.000 evra. Trend opadanja površina obradivog zemljišta prisutan je i u EU, gde godišnje nestane zemljište veličine Berlina.

Prema rečima Prostrana, država daje u zakup 250.000 hektara državnog zemljišta od ukupno 500.000 hektara, pri čemu ostvaruje prihod od 50 miliona evra godišnje. On predlaže da bi oko 300.000 hektara moglo biti dato manjim farmerima kako bi ojačali ekonomski. Povraćaj jednog centimetra zemljišta zahteva 1.000 godina. Sve više bogatih investitora, uključujući i Bila Gejtsa, kupuje poljoprivredno zemljište.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Minth ostvario prihod od 471 milion evra kroz projekte u Ćupriji, Surčinu i Inđiji

Kineska kompanija razvija integrisane platforme na 170 hektara, fokus na industriju i stambene projekte u Srbiji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Minth ostvario prihod od 471 milion evra kroz projekte u Ćupriji, Surčinu i Inđiji – Minth u Srbiji

Kineska kompanija razvija integrisane platforme na 170 hektara, fokus na industriju i stambene projekte u Srbiji

Minth, kineska kompanija specijalizovana za razvoj industrijskih i nekretninskih projekata, ostvarila je prihod od 471 milion evra kroz investicije u Srbiji. Ovaj rezultat postignut je zahvaljujući razvoju tri integrisane platforme koje obuhvataju Ćupriju, Surčin i Inđiju, saopštila je Ju Bo, rukovodilac razvoja Industrijskog parka kompanije Minth u Srbiji. Ključni projekat, poznat kao Nebeski grad u Surčinu, prostiraće se na 170 hektara i predviđa izgradnju više od dva miliona kvadratnih metara.

Detalji investicija Minth u Ćupriji, Surčinu i Inđiji

Pre svega, projekat Nebeski grad u Surčinu biće realizovan nedaleko od lokacije na kojoj će se održati izložba Ekspo 2027. Ova lokacija omogućava povezivanje stambenih, komercijalnih i industrijskih sadržaja, čime se podiže atraktivnost i ekonomski potencijal okoline Beograda. Osim toga, ranije najavljena investicija kompanije kod Inđije pod nazivom Automobilski grad usmerena je uglavnom na razvoj industrijskih pogona. “Cilj je izgraditi industrijski klaster svetske klase”, izjavila je Ju Bo na Investicionoj konferenciji Srbije u okviru Međunarodnog sajma trgovine i investicija u Sjamenu.

Pametna proizvodnja i izvoz za evropsko tržište

Kompanija Minth takođe radi na projektu industrijskog parka kod Ćuprije, gde se planira izgradnja fabrika za proizvodnju delova za automobilsku industriju. Zbog neposredne blizine auto-puta, logističke prednosti ovog parka su značajne za izvoz na evropsko tržište. Poseban akcenat stavljen je na razvoj novih industrija i koncept pametne proizvodnje, što treba da obezbedi konkurentnost srpskog sektora auto-delova na tržištima Evropske unije. Kao rezultat, autodelovi proizvedeni u Ćupriji biće pretežno namenjeni izvozu u Evropu. Osim toga, integrisane platforme kompanije Minth mogu doprineti modernizaciji nekretninskog i industrijskog sektora u Srbiji.

Podrška Vlade Srbije i značaj za investitore

Na Investicionoj konferenciji Srbije, Ju Bo je zahvalila Vladi Srbije i ministarki Adrijani Mesarović na podršci tokom realizacije investicija. Ova institucionalna podrška omogućila je kompaniji Minth da ostvari prihod od 471 milion evra u Srbiji. Projekti Minth grupe predstavljaju primer integrisanog razvoja i mogu poslužiti kao model za buduće investicije u regionu. Zbog toga se očekuje da će ulaganja u industrijske i nekretninske platforme stvoriti dodatne poslovne mogućnosti za domaće i strane partnere. Konačno, pozicija Srbije kao logističkog i industrijskog čvorišta ovim projektima dobija dodatnu potvrdu.

Pročitaj još

Domaće

Industrijska proizvodnja u Srbiji porasla 0,3 odsto, izvoz čelika ograničen novim merama EU

Prerađivačka industrija ostvarila rast od 1,3 odsto, dok je bescarinski izvoz čelika iz Srbije u EU prepolovljen na 410.000 tona godišnje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Industrijska proizvodnja u Srbiji porasla 0,3 odsto, izvoz čelika ograničen novim merama EU

Prerađivačka industrija ostvarila rast od 1,3 odsto, dok je bescarinski izvoz čelika iz Srbije u EU prepolovljen na 410.000 tona godišnje

Industrijska proizvodnja u Srbiji porasla je za 0,3 odsto u prvih sedam meseci ove godine u poređenju sa istim periodom prošle godine, prema podacima biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT). Ključni doprinos dao je rast prerađivačke industrije od 1,3 odsto, dok su rudarstvo i sektor snabdevanja energentima zabeležili pad. U istom periodu, realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je 3,5 odsto.

Industrijska proizvodnja u Srbiji pod pritiskom stagnacije i regulatornih ograničenja

Iako je industrijska proizvodnja u Srbiji beležila umereni rast, jul je doneo povratak stagnaciji, a prerađivačka industrija zabeležila je kontrakciju posle pet meseci uzastopnog rasta. Posebno je značajan negativni uticaj problema sa radom Rafinerije nafte u Pančevu, kojom upravlja NIS. Prema analitičarima MAT-a, „problem sa poslovanjem Rafinerije nafte u Pančevu nije rešen. Ona i dalje otežano radi, a njene performanse u julu su iznova generisale izrazito negativan efekat na dinamiku celog prerađivačkog sektora“. Ovo pokazuje koliko su oscilacije u jednom velikom energetskom objektu važne za ukupni industrijski rezultat zemlje. S druge strane, ukupna industrijska proizvodnja u Srbiji i dalje je za 0,3 odsto veća nego prošle godine. Prerađivačka industrija je jedini segment sa pozitivnim rezultatom, dok su rudarstvo i snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom zabeležili pad od 0,1, odnosno 4,8 odsto.

Izvoz čelika iz Srbije u EU ograničen novim protekcionističkim merama

Železara Smederevo (HBIS), najveći proizvođač osnovnih metala u zemlji, suočava se sa pooštrenim merama Evropske unije (EU) od 1. jula 2026. godine. EU je prepolovila iznos bescarinskih kvota za izvoz čelika iz Srbije sa oko 820.000 na oko 410.000 tona godišnje. To je približno petina ukupne proizvodnje Železare. Istovremeno, carina na izvoz čelika iz Srbije koji prelazi tu kvotu udvostručena je sa 25 na 50 odsto, čime je dodatni izvoz postao ekonomski neisplativ. Osim toga, uvedene su strože kontrole porekla čelika kako bi se sprečilo zaobilaženje evropskih barijera od strane kineskih i drugih kompanija. Ova mera stavlja dodatni administrativni i regulatorni pritisak na smederevsku železaru, koja je u kineskom vlasništvu.

Rast domaće potrošnje i realnih plata održava privredni rast

Uporedo sa tim, spoljnotrgovinska razmena Srbije nastavlja da raste, pri čemu izvoz beleži brži rast od uvoza. Realni promet u trgovini na malo zabeležio je jednu od najviših stopa rasta u Evropi, navodi se u izveštaju. Domaću potrošnju dodatno podstiče rast neto zarada od 8,2 odsto u prvoj polovini 2026. godine, dok je inflacija pala na 1,9 odsto. Kao rezultat, realni rast zarada značajno nadmašuje inflaciju, što direktno podržava povećanu potrošnju stanovništva i doprinosi održavanju privrednog rasta. Ovi podaci pokazuju da industrijska proizvodnja u Srbiji ima ograničen rast, ali domaća potrošnja i izvoz i dalje predstavljaju ključne pokretače pozitivnih ekonomskih trendova.

Pročitaj još

Domaće

Spoljnotrgovinska razmena Srbije i Uzbekistana porasla 27 odsto na 41,8 miliona dolara

Sporazum o slobodnoj trgovini u fokusu, poljoprivreda i tehnologije nude rast na tržištu od 40 miliona ljudi

Objavljeno pre

,

Objavio:

Spoljnotrgovinska razmena Srbije i Uzbekistana porasla 27 odsto na 41,8 miliona dolara

Sporazum o slobodnoj trgovini u fokusu, poljoprivreda i tehnologije nude rast na tržištu od 40 miliona ljudi

Srbija i Uzbekistan otvorili su novu fazu ekonomske saradnje pokretanjem procesa za sporazum o slobodnoj trgovini. Prema podacima, spoljnotrgovinska razmena Srbije i Uzbekistana dostigla je 41,8 miliona dolara u 2025. godini. To predstavlja rast od 27 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila 32,9 miliona dolara, objavio je Republički zavod za statistiku.

Spoljnotrgovinska razmena Srbije i Uzbekistana i potencijal sporazuma

Jagoda Lazarević, ministarka unutrašnje i spoljne trgovine, izjavila je da će Srbija biti prva evropska zemlja sa kojom Uzbekistan želi da pokrene pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini. Dve strane će potpisati zajedničku deklaraciju koja otvara pretpregovore i definiše modalitete budućih razgovora. Ovo je značajan korak za srpske kompanije koje trenutno plaćaju opšte carinske stope na izvoz u Uzbekistan.
U ukupnoj razmeni, srpski izvoz iznosio je 26,39 miliona dolara, dok je uvoz iz Uzbekistana dostigao 15,46 miliona dolara. Najvažniji srpski izvozni proizvodi su motorna ulja, aluminijumski kontejneri, hidraulični sistemi, papir i karton. S druge strane, Srbija najviše uvozi tekstil iz Uzbekistana, uključujući pamučne majice, muške košulje i pantalone.

Poljoprivreda i tehnologija kao razvojna šansa

Poljoprivreda se izdvaja kao sektor sa najvećim potencijalom za rast. Prema rečima Lazarević, poljoprivreda učestvuje sa 17,3 odsto u BDP-u Uzbekistana i zapošljava četvrtinu radne snage. Srbija već izvozi mašine za prehrambenu industriju i semenski materijal, a prostor za dalji rast postoji kroz saradnju domaćih instituta.
U prvih sedam meseci ove godine izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Srbije u Uzbekistan porastao je 54,1 odsto. Na zasedanju Mešovite srpsko-uzbekistanske komisije za ekonomsku saradnju izdvojeni su i drugi sektori poput tekstilne industrije, građevinarstva, IT, digitalizacije, robotike i farmacije.

Ekonomija Uzbekistana i strateški značaj za srpske kompanije

Uzbekistan ima više od 40 miliona stanovnika i jednu od najbrže rastućih ekonomija u Centralnoj Aziji. U prva dva kvartala ove godine BDP Uzbekistana porastao je 8,6 odsto. Zbog toga, srpske kompanije u sporazumu o slobodnoj trgovini vide mogućnost za veći izvoz i zajedničke investicije.
Osim trgovine, planira se osnivanje zajedničkih kompanija, posebno u tekstilnoj industriji, gde bi sirovine iz Uzbekistana mogle biti prerađivane u Srbiji i plasirane na druga tržišta. Dodatno, Uzbekistan je zainteresovan za iskustva Srbije u digitalizaciji i inovacijama. Potpisan je Memorandum o razumevanju između Fonda za inovacionu delatnost Srbije i IT Parka Uzbekistan, koji omogućava saradnju inovacionih ekosistema.

Perspektive i naredni koraci u saradnji

Glavna korist za srpske kompanije bila bi olakšan pristup tržištu od 40 miliona ljudi kroz sporazum o slobodnoj trgovini sa Uzbekistanom. Smanjenje carinskih barijera može dodatno podstaći izvoz, posebno iz sektora poljoprivrede, tehnologije i prehrambene industrije.
Istovremeno, za Uzbekistan Srbija postaje platforma za ulazak na tržište Balkana i jugoistočne Evrope. Nakon sastanka predsednika Uzbekistana sa predsednikom Srbije u Beogradu, očekuje se potpisivanje bilateralnih dokumenata i zajedničke izjave o strateškom partnerstvu. Poslovni forum Srbija-Uzbekistan najavljen je za 13.30 časova.

Pročitaj još

U Trendu