Connect with us

Svet

Odbor za etiku odlučuje o sankciji za poslanicu Čerfilus-McCormick zbog optužbi za zloupotrebu sredstava

Zasedanje zakazano u Vašingtonu, nakon navoda o finansijskim nepravilnostima tokom izborne kampanje, saopšteno iz Odbora za etiku Predstavničkog doma

Published

on

pexels-photo-32177182

Zasedanje zakazano u Vašingtonu, nakon navoda o finansijskim nepravilnostima tokom izborne kampanje, saopšteno iz Odbora za etiku Predstavničkog doma

Odbor za etiku Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država održaće javno saslušanje u utorak, 21. aprila 2026. godine, kako bi razmotrio potencijalne sankcije za članicu Kongresa, Šilu Čerfilus-McCormick, nakon što je u prethodnoj istrazi utvrđeno da postoje osnovi za više od dvadeset optužbi u vezi sa navodnim finansijskim nepravilnostima tokom njene izborne kampanje. Rasprava je zakazana za 14 časova po lokalnom vremenu u Vašingtonu.

Ministarstvo pravde SAD je u novembru podiglo optužnicu protiv poslanice iz Floride, navodeći da je prisvojila pet miliona dolara iz sredstava Federalne agencije za vanredne situacije (FEMA), koja su navodno korišćena za finansiranje kampanje. Čerfilus-McCormick se izjasnila da nije kriva po 15 tačaka federalne optužnice i negirala je bilo kakvu umešanost u nezakonite radnje.

Bipartijski Odbor za etiku sproveo je višemesečnu istragu, a u izveštaju iz januara navodi se da postoji „značajan razlog za sumnju“ da je kongresmenka prekršila više saveznih zakona i pravila Kongresa. U izveštaju od 59 strana naveden je detaljan pregled navoda, uključujući i tvrdnje o trošenju sredstava na luksuzne predmete kao što su nakit, vozila, odeća poznatih marki, hotelski smeštaj i krstarenja.

Prema izveštaju, Odbor za etiku tvrdi da se radi o 25 ozbiljnih prekršaja, a u memorandumima pred saslušanje ističe se da je obim i kontinuitet navodnog ponašanja značajan, kao i da poslanica nije preuzela odgovornost za prijavljene radnje. Čerfilus-McCormick je tokom istrage nastavila da negira sve navode i odbacuje bilo kakvu krivicu.

Predstojeće saslušanje biće otvoreno za javnost, a očekuje se da će članovi odbora razmotriti sve dosadašnje nalaze i izjasniti se o eventualnim merama, uključujući moguće preporuke za disciplinske mere. Konačna odluka o eventualnim sankcijama biće doneta nakon što se saslušaju sve strane i razmotre dokazi iz istrage.

Ova situacija dolazi nakon što su u prethodnim godinama pojačane kontrole finansiranja izbornih kampanja u SAD, sa ciljem povećanja transparentnosti i odgovornosti javnih funkcionera. Javnost i politički analitičari prate slučaj zbog potencijalnog uticaja na kredibilitet izabranih zvaničnika i integritet izbornog procesa. Do trenutka objavljivanja ovog izveštaja, nije bilo novih izjava iz kabineta Čerfilus-McCormick ili saopštenja iz Ministarstva pravde.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Iranski vrh podeljen oko pregovora sa SAD, vojska pojačava blokadu luka

Vlada i Revolucionarna garda u neslaganju, dok američke snage zaustavljaju brodove u Ormuskom moreuzu

Published

on

By

Vlada i Revolucionarna garda u neslaganju, dok američke snage zaustavljaju brodove u Ormuskom moreuzu

Iranski politički vrh suočava se sa podelama u vezi sa predloženim pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok Revolucionarna garda zauzima čvrst stav protiv dijaloga. Situacija eskalira nakon što je vrhovni vođa Irana dao saglasnost delegaciji da pokrene razgovore, što dolazi u trenutku kada američke snage intenziviraju blokadu iranskih luka.

Prema dostupnim informacijama, američka vojska je od početka blokade u Ormuskom moreuzu naložila posadama 27 brodova da prekinu put ili se vrate u iranske luke. Zvanični snimci prikazuju američke vojnike kako upozoravaju posade da je blokada obavezna za sve brodove, bez obzira na zastavu, i da će svaki pokušaj izbegavanja biti sprečen silom.

Paralelno sa ovim dešavanjima, Iran se i dalje nalazi pod gotovo potpunim prekidom pristupa internetu, što vlasti pravdaju zaštitom sajber prostora. Ograničen pristup dozvoljen je državnim zvaničnicima, novinarima, akademicima i poslovnim ljudima, dok ostali građani pristup ostvaruju uz velike troškove, često korišćenjem satelitskih veza, što je zabranjeno i kažnjivo.

U međunarodnom kontekstu, kineski ambasador u Islamabadu izrazio je punu podršku naporima Pakistana za posredovanje između SAD i Irana. Ministarstvo spoljnih poslova Pakistana saopštilo je da su razgovori sa kineskim ambasadorom bili usmereni na najnovija dešavanja u regionu i mogućnosti za održivi mir.

Cena sirove nafte tipa Brent pala je ispod 94 dolara za barel, jer investitori pomno prate mogući razvoj pregovora između dve zemlje. Kineski predsednik u telefonskom razgovoru sa saudijskim prestolonaslednikom naglasio je važnost očuvanja normalnog saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

“Blokada iranskih luka biće sprovedena i primenjivaće se na sve brodove bez obzira na zastavu. Ako pokušate da izbegnete blokadu, primoraćemo vas silom da je poštujete”, navodi se u zvaničnoj poruci američke vojske.

Pročitaj još

Svet

NASA rover otkrio nove organske molekule na Marsu tokom inovativnog eksperimenta

Naučnici potvrdili rezultate hemijskog ispitivanja, tragovi organskih materija sačuvani na površini Marsa više od tri milijarde godina

Published

on

By

Naučnici potvrdili rezultate hemijskog ispitivanja, tragovi organskih materija sačuvani na površini Marsa više od tri milijarde godina

NASA-in rover Curiosity identifikovao je dodatne organske molekule na površini Marsa nakon što je tokom 2020. godine izveo hemijski eksperiment koji do tada nije bio sproveden izvan Zemlje, saopštili su naučnici u utorak. Prema navodima međunarodnog naučnog tima koji vodi NASA, otkrivene organske materije nisu dokaz postojanja života na Marsu, ali mogu ukazivati na procese koji su se odvijali na planeti pre više milijardi godina.

Naučnici su naglasili da je moguće da su ovi molekuli nastali na samom Marsu ili dospeli na planetu putem meteorita. “Karakterizacija organske materije na Marsu je osnov savremene robotske eksploracije, dok agencije šalju rovere i letelice kako bi istražili prošlu i sadašnju naseljivost Marsa i tragali za znacima života”, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications.

Curiosity je sleteo u krater Gejl, nekadašnje korito jezera, 2012. godine i od tada istražuje potencijalne tragove prošlog života. Rover je bio opremljen sa dve tube hemijskog reagensa TMAH, koji omogućava razgradnju organske materije radi detaljne analize sastava. Astrobiolog Amy Williams, koja učestvuje u Curiosity misiji, izjavila je da eksperimenat ovakvog tipa nije ranije bio sproveden na drugoj planeti. Williams je dodala da je tim imao samo dve prilike za izvođenje eksperimenta, te da su rezultati bili neizvesni do objave studije.

Tokom eksperimenta obavljenog 2020. godine, detektovano je više od 20 različitih organskih molekula, uključujući i nekoliko koji do tada nisu bili potvrđeni na Marsu. Naučnici su naveli da ovo otkriće potvrđuje očuvanost organskih tragova na površini Marsa duže od tri milijarde godina, u periodu kada se pretpostavlja da su površinu prekrivala jezera i reke sa tečnom vodom, što je ključno za hemijske procese povezane sa nastankom života.

Iako otkriveni organski molekuli nisu sami po sebi dokaz života, predstavljaju značajnu osnovu za dalje proučavanje hemijske evolucije Marsa i potencijalne naseljivosti planete u prošlosti. Naučni tim je naglasio važnost nastavka robotskih misija i dodatnih eksperimenata kako bi se prikupilo više podataka o organskim materijama na crvenoj planeti.

Pročitaj još

Svet

Masovno suđenje skoro 500 osumnjičenih članova MS-13 u Salvadoru zbog ubistava

Tužilaštvo tvrdi da je 486 osoba optuženo za hiljade krivičnih dela, uključujući ubistva, u okviru velikih procesa protiv kriminalnih grupa

Published

on

By

Tužilaštvo tvrdi da je 486 osoba optuženo za hiljade krivičnih dela, uključujući ubistva, u okviru velikih procesa protiv kriminalnih grupa

Skoro 490 osoba, za koje vlasti Salvadora navode da su povezane sa grupom Mara Salvatrucha (MS-13), pojavilo se pred sudom, optužene za veliki broj krivičnih dela, uključujući hiljade ubistava. Masovno suđenje, koje je započelo 21. aprila 2026. godine, deo je šire akcije vlasti protiv kriminalnih grupa u zemlji, saopštilo je tužilaštvo.

Prema informacijama iz Kancelarije državnog tužioca, 486 optuženih MS-13 članova tereti se za ukupno 47.000 krivičnih dela izvršenih između 2012. i 2022. godine, među kojima se navodi 29.000 ubistava. Na optuženičkoj klupi nalaze se osobe za koje se tvrdi da su pripadnici rukovodstva, lokalni lideri i koordinator programa ove grupe na nacionalnom nivou.

Salvadorske vlasti navode da su među optužbama i ubistva 87 ljudi u jednom vikendu marta 2022. godine. Nakon tih događaja, predsednik Najib Bukele proglasio je vanredno stanje i najavio odlučnu borbu protiv kriminalnih grupa, navodeći da su ove grupe kontrolisale značajan deo teritorije zemlje.

Tužilaštvo je u saopštenju navelo da je MS-13 optužen i za delo pobune, uz obrazloženje da su pokušali da uspostave paralelnu strukturu vlasti. “Stavićemo ih pred sud i time ispuniti istorijski dug”, naveli su predstavnici tužilaštva.

Od početka vanrednog stanja 2022. godine, prema podacima zvaničnih organa, uhapšeno je više od 91.000 osoba pod sumnjom da pripadaju kriminalnim grupama. Među njima je bilo i onih za koje je kasnije utvrđeno da nisu povezani sa ovim organizacijama.

Vlasti tvrde da je sprovedena akcija dovela do značajnog smanjenja kriminala, što je Salvador učinilo sigurnijim u odnosu na prethodni period. Istovremeno, organizacije za ljudska prava iznele su zabrinutost zbog navoda o kršenju osnovnih prava pritvorenika, uključujući izostanak odgovarajućeg sudskog procesa, izveštaje o mučenju i smrtima u zatvorima.

Prema dostupnim informacijama, suđenja se organizuju za veće grupe optuženih, a postupak vodi sudski panel sa anonimnim sudijama. Presude se izriču grupama optuženih, a okrivljeni prate proces putem video-linka iz zatvora.

Nezavisni izvori nisu mogli da potvrde sve iznete navode i brojke. Suđenja i dalje privlače pažnju međunarodne javnosti zbog obima procesa i pitanja poštovanja ljudskih prava.

Pročitaj još

U Trendu