Connect with us

Svet

Angela Merkel prima penziju od skoro 15.000 evra i ostvaruje dodatne prihode od knjiga

Bivša nemačka kancelarka ostvaruje značajne prihode i nakon povlačenja iz politike, prema navodima nemačkih izvora

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Bivša nemačka kancelarka ostvaruje značajne prihode i nakon povlačenja iz politike, prema navodima nemačkih izvora

Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel prima mesečnu penziju nešto manju od 15.000 evra, čime se svrstava među najplaćenije političke penzionere u Nemačkoj, navodi se u nemačkim izvorima. Pored redovne penzije, Merkel ostvaruje i značajne prihode od svojih memoara pod nazivom “Sloboda” (“Freiheit”), koji su tokom prošle godine objavljeni u 31 zemlji, uključujući Rusiju i Kinu.

Cena knjige u Nemačkoj iznosi 42 evra, a prema procenama izdavačkih stručnjaka, prava za nemačko izdanje vredna su između 1,5 i 1,8 miliona evra. Merkel i njena saradnica i koautorka Beate Bauman, prema navodima nemačkih medija, dobile su višemilionski avans za ovu knjigu, dok ukupan honorar može dostići dvocifren milionski iznos.

Iako se po zaradi izdvaja među političarima u Nemačkoj, Merkel ne dostiže iznose koji su ostvarili neki svetski lideri, poput Baraka i Mišel Obame, koji su za svoje memoare primili oko 60 miliona evra.

Nemačko izdanje memoara naišlo je na veliko interesovanje javnosti, a dodatni prihodi od autorskih prava i prodaje knjige znatno su povećali ukupne prihode bivše kancelarke nakon završetka političke karijere.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ekonomija bezbednosnog podzemlja: Kako ruski atentati na zapadu imaju svoju cenu

Istraga protiv mreže pod nadzorom Jurija Hramjeova otkriva detaljan cenovnik i operativnu fleksibilnost ruskih službi.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ekonomija bezbednosnog podzemlja: Kako ruski atentati na zapadu imaju svoju cenu

Istraga protiv mreže pod nadzorom Jurija Hramjeova otkriva detaljan cenovnik i operativnu fleksibilnost ruskih službi.

Finansijske i operativne dimenzije ruskih atentata na zapadu privukle su pažnju javnosti nakon što su otkriveni podaci iz optužnice protiv petočlane obaveštajne mreže pod nadzorom pukovnika Jurija Hramjeova i njegovog sina Kirila, oficira FSB-a. Ova mreža, prema saopštenju, jasno prikazuje kako funkcioniše ekonomija bezbednosnog podzemlja kada su u pitanju napadi u Sjedinjenim Američkim Državama i državama članicama NATO-a.

Prema objavljenim informacijama, postojala je precizna tarifa za svaki zadatak. Na primer, bazno izviđanje objekata vrednovano je sa 200 dolara (oko 21.500 dinara), dok je za likvidaciju disidenta u Litvaniji ponuđeno 25.000 dolara (oko 2,7 miliona dinara). Najviša cena, 40.000 dolara (oko 4,3 miliona dinara), određena je za eliminaciju ili nestanak meta u Sjedinjenim Američkim Državama. Na taj način, ruske službe su pokazale da uz relativno niska ulaganja mogu da ostvare snažan efekat na zapadnom tlu.

Operativna fleksibilnost i pragmatičan pristup

Osim jasnog cenovnika, ekonomija bezbednosnog podzemlja podrazumeva i fleksibilnost u operacijama. Kada jedan od regrutovanih operativaca nije želeo da učestvuje u direktnom atentatu, ponuda je promenjena. Umesto fizičke likvidacije, agent je preusmeren na zadatke kao što su podmetanje požara u skladištima ili napadi na električne trafostanice. Ova promena strategije ukazuje na to da su glavni ciljevi ruskih službi izazivanje opšte nesigurnosti i nanošenje infrastrukturne štete, posebno u državama koje pružaju pomoć Ukrajini.

Pored toga, metodologija pokazuje da ruske službe ne tretiraju vrbovane agente kao visoko specijalizovane operativce. Umesto toga, oni su potrošna snaga koju je moguće brzo preusmeriti sa jedne vrste zadatka na drugu, u zavisnosti od aktuelnih potreba i spremnosti na saradnju.

Regrutovanje kroz komercijalni model i posledice

S obzirom na masovni gubitak diplomatskog pokrića u zapadnim prestonicama, ruske obaveštajne strukture su prešle na komercijalni model regrutovanja, poznat i kao outsourcing. Oslanjanje na novčane stimulacije i angažovanje posrednika iz trećih zemalja omogućava brzo testiranje terena, ali povećava i ranjivost same mreže.

Ipak, spremnost američkih i evropskih organa da prate i dokumentuju finansijske tokove i komunikacije dovela je do potpunog razbijanja ove ćelije. Na taj način, zapadni protivobaveštajni sektor je još jednom pokazao sposobnost da preseče i najtajnije kanale finansiranja terorizma i naručenih ubistava.

Ekonomija bezbednosnog podzemlja, kako se vidi iz ovog slučaja, pokazuje da pragmatičan i fleksibilan pristup može imati ozbiljne posledice po bezbednost, ali i po same organizatore, jer povećana operativna ranjivost često vodi ka razotkrivanju i hapšenju članova mreže.

Pročitaj još

Svet

Kineska firma ZRON: Kako veštačka inteligencija menja pravila sajber-špijunaže

Unutrašnja dokumenta otkrivaju industrijalizaciju sajber-špijunaže, automatizaciju obrade poverljivih podataka i novu ulogu AI u obaveštajnom lancu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kineska firma ZRON: Kako veštačka inteligencija menja pravila sajber-špijunaže – industrijalizacija sajber-špijunaže

Unutrašnja dokumenta otkrivaju industrijalizaciju sajber-špijunaže, automatizaciju obrade poverljivih podataka i novu ulogu AI u obaveštajnom lancu.

Unutrašnja dokumenta kompanije ZRON iz kineske provincije Henan razotkrivaju industrijalizaciju i komercijalizaciju sajber-špijunaže kroz primenu veštačke inteligencije. Ova otkrića ističu napredak koji je postignut u automatizaciji obaveštajnog lanca i ukazuju na novu fazu u globalnom sajber-ratovanju, gde ključnu ulogu ima upravo veštačka inteligencija. Prema dostupnim informacijama, ZRON je uspostavio potpunu, automatizovanu traku koja obuhvata sve od krađe poverljivih državnih podataka, pa do njihove obrade savremenim AI modelima i prodaje gotovih analitičkih izveštaja kineskim bezbednosnim agencijama.

ZRON se ne pojavljuje samo kao klasični dobavljač alata za hakovanje ili izvođač naručenih sajber-napada. Umesto toga, kompanija je razvila celokupan proizvodni proces koji omogućava automatizovano prikupljanje, obradu i selekciju poverljivih informacija. Takođe, ovako prikupljeni podaci se transformišu u gotove analize i procene rizika, čime se olakšava rad bezbednosnim institucijama koje koriste njihove usluge.

Automatizacija obrade podataka kroz AI tehnologiju

Ključni deo modela koji koristi ZRON jeste primena veštačke inteligencije za automatsku obradu i filtriranje podataka. Ovaj pristup omogućava brzo prepoznavanje relevantnih informacija iz velike količine kompromitovanih dokumenata. Pored toga, AI modeli doprinose efikasnijem i preciznijem generisanju analitičkih izveštaja, što dodatno smanjuje angažman ljudi u procesu i ubrzava isporuku rezultata bezbednosnim agencijama. Na ovaj način, industrijalizacija sajber-špijunaže postaje realnost, jer se skraćuje vreme od prikupljanja do obrade i isporuke informacija.

Ovaj model ima potencijal da značajno utiče na globalni pejzaž sajber-bezbednosti, jer masovna upotreba automatizovanih alata povećava opseg i brzinu kompromitovanja podataka. Ipak, stručnjaci upozoravaju na moguće posledice ovakvog pristupa, jer brza obrada velikog broja informacija može dovesti do novih izazova u zaštiti podataka i privatnosti.

Komercijalizacija obaveštajnog ciklusa i uticaj na globalnu bezbednost

Osim tehničkog napretka, kompanija ZRON je poznata i po modelu prodaje svojih analitičkih izveštaja i procena rizika kineskim bezbednosnim agencijama. Ovim pristupom se tradicionalni obaveštajni lanac pretvara u industrijski proces, u kojem privatne firme igraju sve značajniju ulogu. Na taj način, granica između državne i privatne sajber-špijunaže postaje sve tanja, što otvara brojna pitanja o kontroli i odgovornosti u ovom domenu.

Kombinacija automatizacije i komercijalizacije obaveštajnog ciklusa ukazuje na trendove koji bi mogli promeniti načine na koje države i organizacije štite svoje podatke. Stručnjaci ističu da je neophodno pratiti razvoj ovih tehnologija i razmotriti dodatne mere zaštite, kako bi se umanjili potencijalni rizici po globalnu bezbednost.

Na kraju, primer ZRON firme pokazuje koliko brzo se menja pejzaž sajber-špijunaže i koliko je važno razumevanje novih tehnologija za sve aktere na globalnoj bezbednosnoj sceni. Prateći industrijalizaciju i automatizaciju ovog procesa, svet ulazi u eru gde veštačka inteligencija oblikuje pravila, a privatne kompanije postaju ključni igrači u obaveštajnim operacijama.

Pročitaj još

Svet

Ujedinjene nacije tvrde da su SAD počinile ratne zločine u Iranu

Eksperti podržani od strane UN otkrivaju dokaze o ratnim zločinima u dva napada u Iranu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ujedinjene nacije tvrde da su SAD počinile ratne zločine u Iranu – ratni zločini u Iranu

Eksperti podržani od strane UN otkrivaju dokaze o ratnim zločinima u dva napada u Iranu.

Detalji izveštaja UN

Stručnjaci za ljudska prava, koje je angažovalo najviše telo Ujedinjenih nacija za ljudska prava, izjavili su da postoje ‘razumni osnovi’ da veruju kako su Sjedinjene Američke Države počinile ratne zločine tokom dva napada u Iranu, uključujući napad na školu u južnom gradu Minab. Ove tvrdnje dolaze nakon što je preliminarna procena SAD sugerisala da su Sjedinjene Države ‘verovatno’ odgovorne za smrtonosni napad na školu u februaru, ali da nisu namerno ciljale školu i moguće je da su je pogodile greškom zbog zastarelih obaveštajnih podataka koji su pogrešno identifikovali područje kao deo iranske vojne instalacije.

Reakcije i posledice

Iranski zdravstveni zvaničnici i državni mediji izvestili su da je oko 170 ljudi poginulo, većinom školske devojčice između 7 i 12 godina. Misija za utvrđivanje činjenica takođe je navela da su SAD počinile ratne zločine u vezi sa raketnim napadom koji je raspršio volframove kuglice preko ‘jasno prepoznatljivog sportskog kompleksa i stambenog područja’ u južnom gradu Lamerd, takođe 28. februara.

Pročitaj još

U Trendu