Connect with us

Domaće

Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto

Depozitna kamatna stopa ostaje 4,5 odsto, a kreditne olakšice na nivou od 7,0 odsto

Published

on

pexels-photo-8292880

Depozitna kamatna stopa ostaje 4,5 odsto, a kreditne olakšice na nivou od 7,0 odsto

Izvršni odbor Narodne banke Srbije na današnjoj sednici odlučio je da referentna kamatna stopa ostane nepromenjena na nivou od 5,75 odsto, saopštila je centralna banka. Istovremeno, kamatne stope na depozitne i kreditne olakšice zadržane su na 4,5 odsto, odnosno 7,0 odsto.

Pri donošenju odluke, Izvršni odbor NBS posebno je uzeo u obzir ostvareno i očekivano kretanje inflacije u narednom periodu, kao i rizike iz međunarodnog okruženja koji mogu uticati na inflatorna kretanja. Prema podacima NBS, međugodišnja inflacija je početkom godine nastavila da se kreće ispod centralne vrednosti cilja od 3,5 odsto, a u februaru je iznosila 2,5 odsto.

Cene hrane i bezalkoholnih pića nastavile su međugodišnji pad od 0,7 odsto u februaru, što je posledica primene Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine, kojom su od septembra prošle do marta tekuće godine bile ograničene trgovinske marže u veletrgovini i maloprodaji. Iz NBS navode da se prema februarskoj projekciji očekuje da će sistemski zakoni koji sprečavaju nepoštene trgovačke prakse doprineti tome da trgovačke marže ne porastu na nivo pre donošenja Uredbe, ali da će zbog niske baze iz prošle godine inflacija od septembra ove godine biti oko 4 odsto.

Na globalnom nivou, dodatno zaoštravanje geopolitičkih tenzija i sukobi na Bliskom istoku doveli su do značajnog rasta svetske cene nafte u prethodnih mesec i po dana, što se odrazilo i na cene drugih energenata. Kako je Srbija neto uvoznik energenata, rast svetskih cena nafte utiče i na povećanje cena naftnih derivata na domaćem tržištu. Efekti na ukupnu inflaciju zavisiće od trajanja i intenziteta sukoba, dok aktuelna globalna dešavanja mogu nepovoljno uticati i na cene kontejnerskog transporta, mineralnih đubriva, lance snabdevanja, kao i na investiciono i potrošačko poverenje.

U pogledu monetarnih politika vodećih centralnih banaka, NBS navodi da je sukob na Bliskom istoku povećao neizvesnost u vezi sa inflacijom i ekonomskom aktivnošću u Americi i Evropi i otežao procenu budućih odluka FED-a i Evropske centralne banke. Narodna banka Srbije najavljuje da će, ukoliko proceni da rast svetske cene nafte ima izraženije sekundarne efekte na ostale cene preko inflacionih očekivanja, reagovati svim raspoloživim instrumentima. Rezultati martovskih anketa pokazuju da su kratkoročna i srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora i dalje oko centralne vrednosti cilja, dok su očekivanja privrede u granicama cilja.

Naredna sednica Izvršnog odbora NBS, na kojoj će se razmatrati ekonomska kretanja i odlučivati o referentnoj kamatnoj stopi, zakazana je za 7. maj 2026. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srbijavoz zabeležio neto gubitak od 1,8 milijardi dinara u 2023. godini

Državna železnička kompanija u minusu 211 miliona evra, troškovi održavanja pruga dostigli 80.000 evra po kilometru

Published

on

By

Državna železnička kompanija u minusu 211 miliona evra, troškovi održavanja pruga dostigli 80.000 evra po kilometru

Srpska državna železnička kompanija Srbijavoz ostvarila je tokom 2023. godine najveći neto gubitak u svojoj istoriji, koji iznosi 1,8 milijardi dinara (211 miliona evra). U prethodnoj godini, neto gubitak kompanije iznosio je oko 260 miliona dinara (2,2 miliona evra), dok je prema finansijskim izveštajima za 2023. zabeležena i dobit od 175 miliona dinara. U 2022. godini kompanija je bila u gubitku od 344 miliona dinara, a 2021. godinu završila je sa dobiti od oko 200 miliona dinara.

Prema analizi Klastera železnica jugoistočne Evrope, produbljivanje gubitka Srbijavoza rezultat je visokih ulaganja, ali i problema u sistemu razvoja železnice, skupog održavanja infrastrukture, političkih odluka i pada poverenja građana u bezbednost saobraćaja. Dragoljub Rajić, direktor ovog klastera, istakao je da preduzeće ima velike izdatke na izgradnju novih pruga i nabavku voznih garnitura, što dovodi do povećanja zaduženosti i slabijih finansijskih rezultata.

Rajić je upozorio da su događaji poput pada nadstrešnice na Železničkoj stanici Novi Sad i iskakanja vozova kod Subotice dodatno negativno uticali na poverenje putnika. On je podsetio da je izveštaj Infrastrukture železnice Srbije, sastavljen na 150 strana, ukazao na brojne infrastrukturne nedostatke koji ugrožavaju bezbednost saobraćaja.

Troškovi održavanja železničke infrastrukture značajno su porasli, pa prema podacima Transportne zajednice za Zapadni Balkan, održavanje pruge po jednom kilometru u Srbiji iznosi 80.000 evra, dok u proseku u Evropi košta od 22.000 do 25.000 evra. Rajić objašnjava da su visoki troškovi posledica modela razvoja „zasnovanog na Kini“, gde su kineske firme predvodile izgradnju brze pruge Beograd-Novi Sad-Subotica, a garancije za opremu i održavanje traju svega tri godine.

Poseban problem predstavlja neujednačen vozni park, budući da Srbijavoz koristi garniture švajcarskog Štadlera, kineskih partnera i stare ruske URAL garniture, što dodatno povećava troškove održavanja. Rajić je naglasio da evropske zemlje teže jedinstvenim sistemima radi racionalizacije troškova, dok u Srbiji takva raznovrsnost otežava servisiranje i zahteva angažovanje različitih inženjerskih timova.

Dodatno, obustava železničkog saobraćaja tokom studentskih protesta donela je finansijsku štetu i narušila ugled kompanije. Rajić je naveo da se u evropskim zemljama železnički saobraćaj ne prekida čak ni u kriznim situacijama, poput ratnih sukoba u Ukrajini, dok je u Srbiji tokom protesta cela železnica stajala, što je izazvalo negativne reakcije i kod poslovnih partnera iz inostranstva.

Pročitaj još

Domaće

Evropska unija uvodi strožu kontrolu antibiotika za izvoz stočarskih proizvoda iz Srbije od septembra

Stočari ističu visok kvalitet domaće hrane, a nova pravila zahtevaće dodatne sertifikate i nadzor nad upotrebom antibiotika

Published

on

By

Stočari ističu visok kvalitet domaće hrane, a nova pravila zahtevaće dodatne sertifikate i nadzor nad upotrebom antibiotika

Evropska unija usvojiće od septembra naredne godine stroža pravila za izvoz proizvoda životinjskog porekla iz Srbije, posebno u segmentu kontrole upotrebe antibiotika u stočarstvu. Proizvođači iz Srbije moraće da ispune dodatne uslove i pribave nove sertifikate kako bi nastavili izvoz na tržište EU, prenosi se u zvaničnim najavama.

Predstavnici stočarskog sektora navode da domaći proizvođači već rade po visokim standardima i ne očekuju značajne prepreke. Nataša Jankov, proizvođač iz oblasti govedarstva, izjavila je: “Redovno kontrolišemo stoku i spremni smo za nova pravila. Važno je da proizvodi budu zdravi i pri uvozu i pri izvozu.” Slično mišljenje deli i Sofija Plavšić, koja takođe ističe kvalitet domaće hrane i navodi da njena farma proizvodi mleko za kompanije čiji proizvodi završavaju na evropskom tržištu.

Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić podvukao je da Srbija mora pratiti promene regulativa iz Evropske unije i da se domaća proizvodnja godinama prilagođava evropskim standardima. “Što se tiče promena regulativa u Evropi, svaki dan se nešto novo dešava. Mi moramo biti spremni na to. Srbija se drastično promenila u odnosu na prošlost, idemo u korak sa svetom i novim promenama. Mi smo zemlja koja mnogo više izvozi nego što uvozi proizvoda, a Evropska unija je tržište na koje najviše izvozimo”, izjavio je Glamočić.

Nova pravila Evropske unije deo su šire borbe protiv prekomerne upotrebe antibiotika u stočarskoj proizvodnji, sa ciljem da se obezbedi viši nivo bezbednosti hrane i usklađenost sa aktuelnim standardima na evropskom tržištu.

Domaći stočari smatraju da će primena novih regulativa proteći bez većih poteškoća, zahvaljujući već postojećim kontrolama i standardima koji se primenjuju u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

LAUNCHub Ventures investira 10 miliona evra od EBRD za jačanje startap scene na Balkanu

Bugarski fond uz operativnu podršku u regionu i novi fond u pripremi skraćuje put do serije A za balkanske startape

Published

on

By

Bugarski fond uz operativnu podršku u regionu i novi fond u pripremi skraćuje put do serije A za balkanske startape

Bugarski fond rizičnog kapitala LAUNCHub Ventures dobio je investiciju od 10 miliona evra od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), čime planira značajno da proširi aktivnosti na tržištu Zapadnog Balkana. Ova finansijska injekcija dolazi u trenutku kada je fond već investiciono prisutan u regionu, ali sada prvi put uvodi i lokalnu operativnu podršku, što najavljuje novi pridruženi partner Vedran Blagus, koji je prethodnih osam godina proveo u South Central Ventures.

Blagus ističe da je, sa novim fondom u pripremi, vreme za snažniji rast i da je cilj LAUNCHub-a da postane ključni investicioni partner za startape iz Hrvatske, Slovenije i Zapadnog Balkana. Dosadašnja saradnja sa LAUNCHub-om traje od 2017. godine, a kao najskoriji primer navodi seed investiciju u hrvatski AI security startap SplxAI iz marta 2025. godine, u kojoj je LAUNCHub predvodio rundu, dok je SC Ventures bio ko-investitor. SplxAI je iste godine preuzeo američki Zscaler, što je označeno kao jedan od najbržih i najznačajnijih izlaza u regionu.

Blagus naglašava da primer SplxAI pokazuje zrelost hrvatskog ekosistema, gde su i kompanije poput GlycanAge, Photomath, Rimac i Infobip postavile temelje za razvoj globalno konkurentnih firmi iz regiona. Međutim, i dalje je očigledan problem finansiranja rasta – osnivači često moraju putovati u Berlin, London ili SAD kako bi pristupili investicijama serije A, zbog nedostatka fondova iz CEE regiona spremnih da vode A i B runde.

LAUNCHub vidi svoju ulogu u povezivanju balkanskih startapa sa evropskim i američkim investitorima još u seed fazi, čime se lokalnim osnivačima skraćuje put do sledeće faze rasta. Blagus u novoj ulozi želi da izgradi snažan „deal flow“ u Hrvatskoj, Sloveniji i Zapadnom Balkanu, postajući prva kontakt tačka za startape pre nego što potraže kapital van regiona.

Kriterijumi za ulaganje u ranoj fazi su se promenili pod uticajem razvoja veštačke inteligencije: funkcionalan proizvod više nije dovoljan, a investitori traže jasnu tržišnu potvrdu, stvarne kupce i ranu retenciju. LAUNCHub se trenutno fokusira na AI bezbednost, AI-native infrastrukturu, zdravstvo, biotehnologiju i dugovečnost, kao i na B2B softver za evropski mid-market, uz poseban interes za regulisane industrije.

Ovim pristupom, LAUNCHub želi da dodatno učvrsti poziciju u regionu i pruži startapima iz Zapadnog Balkana brži i efikasniji pristup međunarodnim investicionim tokovima, sa ciljem da region postane prepoznat kao izvor inovacija i visokotehnoloških rešenja.

Pročitaj još

U Trendu