Connect with us

Srbija

Savremene terapije omogućavaju napredak u lečenju raka jajnika u Srbiji

Stručnjaci ističu značaj genetskog testiranja i dostupnosti ciljane terapije, godišnje oboli oko 800 žena

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Stručnjaci ističu značaj genetskog testiranja i dostupnosti ciljane terapije, godišnje oboli oko 800 žena

Pacijentkinje sa karcinomom jajnika u Srbiji koje su HRD pozitivne i dalje nemaju pristup terapiji koja im može produžiti život, iako savremena onkologija omogućava izbor lečenja na osnovu molekularnih karakteristika tumora. Godišnje od raka jajnika oboli oko 800 žena, dok njih 450 izgubi život, prema zvaničnim podacima. Svakog dana tri žene dobiju dijagnozu ove bolesti, a jedna od njih premine.

Rak jajnika zauzima osmo mesto među malignitetima u Srbiji. Prema najnovijim podacima, jedna od 78 žena suočava se sa ovom bolešću, a petogodišnja stopa preživljavanja u ranoj fazi premašuje 90 odsto, dok u uznapredovalom stadijumu ne prelazi 30 odsto. Zbog izostanka skrining programa i neredovnih odlazaka na ginekološke preglede, ova bolest se u oko 70 odsto slučajeva otkriva kasno, kada je veća verovatnoća povratka bolesti.

Genetsko testiranje je ključni deo savremenog pristupa lečenju karcinoma jajnika, jer lekarima pomaže da bolje razumeju biološke karakteristike tumora i odaberu najefikasniju terapiju. Prema rečima Gorice Đokić iz Udruženja pacijentkinja obolelih od raka jajnika i materice “Progovori”, standard je procena BRCA mutacija i HRD statusa, što omogućava personalizovan tretman i preciznu selekciju pacijentkinja koje će imati najveću korist od ciljane terapije. Ona je naglasila da HRD analiza omogućava da dvostruko veći broj pacijentkinja ima korist od PARP inhibitora i izrazila nadu da će u saradnji sa zdravstvenim vlastima biti obezbeđena terapija i za HRD pozitivne pacijentkinje.

Rak jajnika u početnim stadijumima ne izaziva tegobe, a kasnije simptomi nisu specifični i mogu se pripisati drugim stanjima. Najčešći simptomi su oticanje stomaka, neredovna stolica, nadimanje, povraćanje, bol u predelu karlice i osećaj pritiska u stomaku. Više od 70 odsto bolesnica u trenutku postavljanja dijagnoze ima bolest u trećem ili četvrtom stadijumu. Uzrok nastanka raka jajnika još uvek nije poznat, što ograničava mogućnosti prevencije, pa je redovan odlazak na ginekološke preglede jedini način za rano otkrivanje bolesti.

Prema izjavi prof. dr Aleksandra Stefanovića, direktora Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC Srbije, ova ustanova poseduje timove za radikalne i multidisciplinarne operacije koje su u većini slučajeva neophodne. U odmaklim stadijumima bolest se širi na druge organe, pa je važno da se operacije sprovode u specijalizovanim centrima, uz saradnju lekara različitih specijalnosti. Hirurgija je osnov lečenja, ali zbog proširenosti bolesti ili drugih zdravstvenih faktora, pojedine pacijentkinje nisu kandidati za radikalne operacije. Razvoj medicine i bolje razumevanje genetskih biomarkera doprineli su značajnom poboljšanju petogodišnjeg preživljavanja.

Genetsko testiranje ima ključnu ulogu u donošenju terapijskih odluka kod pacijentkinja sa karcinomom jajnika. Savremene smernice preporučuju da se sve pacijentkinje testiraju već pri postavljanju dijagnoze, sa posebnim fokusom na BRCA mutacije i HRD status.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Sveti Artemije: Dan kada se opraštaju uvrede i mire zavađeni u srpskoj tradiciji

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Svetog Artemija Antiohijskog, sa posebnim običajima pomirenja.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sveti Artemije: Dan kada se opraštaju uvrede i mire zavađeni u srpskoj tradiciji

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Svetog Artemija Antiohijskog, sa posebnim običajima pomirenja.

Danas se širom Srbije obeležava Sveti Artemije Antiohijski, dan kada prema narodnom verovanju treba da se opraštaju uvrede i mire zavađeni. Prema tradiciji, ovaj praznik nosi posebno značenje za zajednicu i porodicu, a običaji nalažu da se na dan Svetog Artemija svi koji su u svađi pomire, kako bi izbegli gnev svetitelja.

Sveti Artemije bio je hrišćanski svetitelj i mučenik iz 4. veka. Rođen je oko 300. godine i bio je prvi vojvoda cara Konstantina. Kada se caru Konstantinu ukazao pobedni krst, okružen zvezdama, Artemije je takođe video taj krst, što ga je navelo da poveruje u Hrista i da se krsti.

U svom životu imao je značajnu ulogu, naročito kada ga je car Konstancije poslao u Jeladu da prenese mošti Svetog Andreja iz Patrasa i Svetog Luke iz Tive u Carigrad. Kao avgustalija i namesnik u Misiru, služio je za vreme Konstancija, a kasnije i cara Julijana Odstupnika. Ove istorijske okolnosti, prema predanju, doprinele su njegovom ugledu među vernicima.

Priča o Svetom Artemiju i značaj praznika

Dok je boravio u Antiohiji, Artemije je svedočio mučenju dvojice hrišćanskih sveštenika, Evgenija i Makarija. Ne mogavši da ostane nem, javno se suprotstavio caru Julijanu, zbog čega je izgubio vojni čin i bio izložen teškim mučenjima. Prema predanju, iako su ga mučili i bacili u tamnicu, Gospod Isus Hristos mu se javio, iscelio ga i utešio. Na kraju, Sveti Artemije je preminuo 362. godine, kada mu je odsečena glava.

Kao rezultat njegove nepokolebljive vere i stradanja, vernici ga danas poštuju kao zaštitnika onih koji trpe nepravdu. Pored toga, narod veruje da Sveti Artemije posebno pomaže pri pomirenju i vraćanju sloge među zavađene.

Običaji i verovanja na dan Svetog Artemija

Obeležavanje praznika Svetog Artemija prati poseban običaj: svi koji su u svađi treba da se pomire. Prema narodnom verovanju, ako se danas ne oproste uvrede i ne sklone nesuglasice, veruje se da može nastupiti gnev Svetog Artemija Antiohijskog. Zato se mnogi trude da baš danas obnove narušene odnose i upute izvinjenje ili pruže ruku pomirenja.

Osim toga, svetac se u narodu poštuje i kao primer junaštva i istrajnosti u veri. Njegova životna priča inspiriše vernike da oproste i zaborave stare uvrede, verujući da će im to doneti mir u domu i zajednici.

Na kraju, obeležavanje ovog praznika predstavlja priliku da se podsetimo značaja praštanja i jedinstva, što je temelj mnogih običaja u srpskoj tradiciji.

Pročitaj još

Srbija

Neradni dani u novembru: Kada Srbija ponovo odmara i šta donosi 2027. godina

Dan primirja u Prvom svetskom ratu biće poslednji državni praznik ove godine, a 2027. donosi 11 slobodnih dana.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Neradni dani u novembru: Kada Srbija ponovo odmara i šta donosi 2027. godina – neradni dani u Srbiji

Dan primirja u Prvom svetskom ratu biće poslednji državni praznik ove godine, a 2027. donosi 11 slobodnih dana.

Građane Srbije do kraja ove godine očekuje još jedan državni praznik i poslednji neradni dan u 2024. godini. Prema aktuelnom kalendaru, poslednji neradni dan u novembru biće Dan primirja u Prvom svetskom ratu, koji se obeležava 11. novembra. Ova informacija posebno je značajna za sve koji planiraju odmor, jer je u pitanju jedina preostala prilika za kraći predah do kraja godine.

Dan primirja u Prvom svetskom ratu pada u sredu, pa će zaposleni i učenici imati mogućnost za predah usred radne nedelje. Za učenike osnovnih i srednjih škola predviđen je jesenji raspust koji traje tri dana – od srede, 11. novembra, do petka, 13. novembra. Na ovaj način, mnogi će moći da spoje nekoliko dana odmora uz vikend.

Kalendar neradnih dana za 2027. godinu

Kada je reč o kalendaru za 2027, građani Srbije mogu da očekuju ukupno 11 neradnih dana, što je za jedan dan manje nego ove godine. Prema zvaničnim podacima, u 2027. godini najviše neradnih dana biće raspoređeno u maju, kada se poklapaju vaskršnji i prvomajski praznici. Tad će biti moguće spojiti čak pet dana bez posla, što je odlična prilika za odmor i putovanja.

Neradni dani u maju trajaće od petka, 30. aprila, do utorka, 4. maja. Ovaj period obuhvata Veliki petak, Praznik rada, Uskrs, Uskršnji ponedeljak i Drugi dan Praznika rada, koji se prenosi na utorak. Na taj način, zaposleni i učenici dobijaju pet uzastopnih dana odmora.

Raspored državnih praznika i verskih slobodnih dana

Tokom 2027. godine, praznovanje Nove godine biće organizovano 1. i 2. januara, koji padaju u petak i subotu. Božić se obeležava 7. januara, u četvrtak. Dan državnosti – Sretenje praznuje se 15. i 16. februara, u ponedeljak i utorak. Dan primirja u Prvom svetskom ratu, kao i 2024, ostaje 11. novembra i tada će takođe biti neradni dan, ali u četvrtak.

Osim državnih praznika, zakon omogućava slobodne dane i za verske praznike. Pravoslavni vernici imaju pravo na slobodan dan za svoju krsnu slavu, dok katolici i pripadnici drugih hrišćanskih zajednica mogu koristiti slobodne dane za Božić i Uskrs prema svom kalendaru. Pripadnici islamske i jevrejske zajednice oslobođeni su rada na prvi dan Ramazanskog i Kurbanskog bajrama, odnosno Jom Kipura.

Kada Srbija ponovo odmara i kako iskoristiti neradne dane

Zahvaljujući poklapanju praznika u maju 2027. godine, mnogi građani Srbije će imati priliku da isplaniraju duži odmor. Ipak, do kraja tekuće godine, nakon Dana primirja, sledeći državni praznik biće tek u januaru naredne godine. Zbog toga je važno iskoristiti predstojeći neradni dan za odmor ili putovanje. Prema aktuelnom kalendaru, u 2027. godini biće manje neradnih dana nego sada, ali period u maju ostaje najpogodniji za planiranje godišnjeg odmora.

Na kraju, raspored praznika i neradnih dana može pomoći zaposlenima i učenicima da unapred isplaniraju slobodno vreme, dok se svi detalji o pravima na verske praznike nalaze u važećem zakonu o državnim i verskim praznicima.

Pročitaj još

Srbija

Vremenska prognoza za Srbiju: Kiša i sneg na planinama, stabilizacija od četvrtka

Obilne padavine očekuju se u jugozapadnoj, centralnoj i istočnoj Srbiji, dok će na planinama nastupiti stvaranje snežnog pokrivača. Stabilizacija vremena dolazi od četvrtka.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vremenska prognoza za Srbiju: Kiša i sneg na planinama, stabilizacija od četvrtka

Obilne padavine očekuju se u jugozapadnoj, centralnoj i istočnoj Srbiji, dok će na planinama nastupiti stvaranje snežnog pokrivača. Stabilizacija vremena dolazi od četvrtka.

Početak nedelje donosi promenljive vremenske prilike širom Srbije. Prema zvaničnoj prognozi, vreme će biti oblačno i kišovito, dok će se na planinama formirati sneg. Ove promene posebno će uticati na jugozapadne, centralne i istočne delove zemlje, gde su najavljene obilnije padavine.

Maksimalna dnevna temperatura biće u rasponu od 8 do 12 stepeni Celzijusa. Na planinama će temperatura pasti ispod nule, što će doprineti formiranju još debljeg snežnog pokrivača. Ovakve vremenske prilike zahtevaju dodatnu opreznost, naročito u područjima gde su padavine intenzivnije.

Obilne padavine u više regiona Srbije

Prema najavama meteorologa, jugozapadna, centralna i istočna Srbija suočiće se sa većim količinama padavina. U ovim regionima očekuje se da kiša povremeno prelazi u sneg, posebno na višim nadmorskim visinama. Zbog toga je preporučljivo da stanovnici ovih oblasti obrate pažnju na potencijalno otežane uslove na putevima.

U međuvremenu, u urbanim delovima zemlje zadržaće se kišovito vreme, ali bez značajnijeg pada temperature. S druge strane, planinski krajevi biće pod uticajem niskih temperatura i snežnih padavina, pa se očekuje dalji rast snežnog pokrivača.

Stabilizacija vremena i novo pogoršanje

Stabilizacija vremenskih prilika najavljuje se od četvrtka, kada se očekuje prestanak jačih padavina i povremeno razvedravanje. Takođe, temperature će ostati u okviru umerenih vrednosti, ali i dalje niže u planinskim oblastima. Ipak, prema najavama, oko 10. novembra može se očekivati novo pogoršanje vremena.

Kao rezultat, građani Srbije treba da se pripreme za promenljivo vreme, naročito oni koji žive ili putuju kroz jugozapadne, centralne i istočne predele. Pratite najnovije informacije i preporuke kako biste izbegli eventualne poteškoće izazvane vremenskim neprilikama.

Pročitaj još

U Trendu