Connect with us

Srbija

Ministar za rad učestvovao na komemoraciji povodom godišnjice šestoaprilskog bombardovanja u Beogradu

Državna ceremonija održana na Novom groblju, zvaničnici i građani odali poštu žrtvama bombardovanja iz 1941. godine

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Državna ceremonija održana na Novom groblju, zvaničnici i građani odali poštu žrtvama bombardovanja iz 1941. godine

Na Novom groblju u Beogradu održana je državna komemoracija povodom godišnjice šestoaprilskog bombardovanja 1941. godine, gde su zvaničnici, predstavnici diplomatskog kora i građani odali poštu žrtvama. Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i predsednica Vladinog Odbora za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova Milica Đurđević Stamenkovski istakla je značaj sećanja na ovaj tragičan događaj, navodeći da aprilsko bombardovanje predstavlja opomenu i za savremeno društvo.

U svom obraćanju, Đurđević Stamenkovski je podsetila da je napad na Beograd izveo nemački okupator bez objave rata i upozorenja, ističući da je odluku o bombardovanju lično doneo Adolf Hitler. Tom prilikom, stradale su hiljade ljudi, a uništen je i veliki broj objekata, uključujući Narodnu biblioteku, sa neprocenjivim gubitkom kulturne baštine.

„Sa Narodnom bibliotekom nestalo je stotine hiljada knjiga i rukopisa, svedočanstava našeg postojanja i kulture. To je gubitak koji se ne može nadoknaditi“, navela je ministar.

Prema njenim rečima, aprilske bombe bile su uvod u brojna stradanja tokom okupacije, kao što su Jadovno, Jasenovac, Pag, Šumarice i Kraljevo. Govoreći o savremenom trenutku, Đurđević Stamenkovski je naglasila da je Srbija kroz istoriju više puta pokazala sposobnost da se oporavi i uzdigne, poredeći je sa cvetom Ramonda i feniksom.

„Srbija je zemlja feniks. Kao Ramonda, cvet koji i kada se osuši ponovo oživi, tako smo se i mi više puta dizali iz pepela kroz istoriju. To govori o karakteru našeg naroda“, rekla je Đurđević Stamenkovski.

Ona je dodala da je zadatak današnjih generacija očuvanje slobode, mira i državne stabilnosti, kao i negovanje vojne neutralnosti i odgovorne državne politike u savremenim izazovima. „Naš zadatak u 21. veku je da sačuvamo karakter naroda koji korača slobodno, voli svoju zemlju i po kojoj koračaju naši potomci, a ne tuđe vojničke čizme“, istakla je ministar.

Komemoracija je završena polaganjem venaca i odavanjem pošte svim žrtvama bombardovanja.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Srbija

PRŽIĆEMO SE NA PLUS 40 STEPENI: Toplotni talas u Srbiji donosi EKSTREMNE TEMPERATURE početkom avgusta, a evo kada nas očekuje zahlađenje

Prema prognozi Ivana Ristića, očekuje se nastavak tropskih vrućina sa minimalnim padavinama i povećanim rizikom od požara.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Toplotni talas u Srbiji donosi temperature iznad 40 stepeni početkom avgusta

Prema prognozi Ivana Ristića, očekuje se nastavak tropskih vrućina sa minimalnim padavinama i povećanim rizikom od požara.

Prvi dani avgusta u Srbiji obeležiće novi toplotni talas, sa temperaturama koje će, prema rečima meteorologa Ivana Ristića, u pojedinim delovima zemlje prelaziti 40 stepeni. Ovaj toplotni talas u Srbiji nastavlja seriju ekstremno toplih dana tokom leta, dok padavina gotovo da neće biti.

Prema dostupnim podacima, u Srbiji je započeo treći toplotni talas ove godine, dok je u Evropi ovo već četvrti po redu. Prvi talas, koji se desio u maju, uglavnom je zahvatio zapadni deo kontinenta, sa temperaturama koje su u Londonu dostizale skoro 35 stepeni Celzijusa. Nakon toga, usledila su još tri toplotna talasa, a trenutni je pratio ozbiljan nedostatak padavina širom Evrope.

Toplotni talas u Srbiji pogoršava sušu i povećava rizik od požara

Ekstremno visoke temperature i toplo leto doneli su i brojne požare, naročito u južnim, jugoistočnim i jugozapadnim delovima kontinenta, gde je suša dodatno pogoršala situaciju. Prema navodima meteorologa, u 99 odsto slučajeva uzrok požara su ljudski faktori. Kada se stvore povoljni uslovi, vatra se brzo širi i postaje teško kontrolisati, dok vatrogasci često ne mogu da zaustave širenje plamena.

Osim toga, izostanak padavina tokom ovog toplotnog talasa u Srbiji dodatno utiče na poljoprivredu i svakodnevni život građana. Gradovi kao što su Beograd, Novi Sad, Niš, Subotica, Čačak i Leskovac beleže veoma visoke temperature već na početku avgusta, a meteorolozi ne najavljuju skoro osveženje.

Očekivanja za kraj toplotnog talasa i mogućnost osveženja

Prema prognozi Ivana Ristića, najteži deo leta tek sledi, a visoke temperature zadržaće se i tokom narednih dana. Takođe, zbog produženog sušnog perioda, građanima se savetuje povećana pažnja kako bi se sprečilo izbijanje novih požara.

U međuvremenu, stručnjaci prate razvoj situacije i ističu važnost odgovornog ponašanja u prirodi, posebno u oblastima koje su podložne požarima. Očekuje se da će osveženje stići tek nakon prestanka aktuelnog toplotnog talasa, ali tačan datum i dalje nije poznat.

Na kraju, toplotni talas u Srbiji predstavlja ozbiljan izazov za građane i službe zaštite. Pored toga, stručnjaci naglašavaju važnost praćenja zvaničnih upozorenja i preporuka tokom ovog perioda ekstremnih vrućina.

Pročitaj još

Srbija

Stari narodni običaj koji svi moraju da znaju pre nego što PADNE MRAK: Uoči Svetog Ilije jedna stvar je STROGO ZABRANJENA

Pred praznik Svetog Ilije u Srbiji se poštuju tradicionalna verovanja, uključujući zabranu kupanja u rekama na određenim mestima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stari običaji i zabrane uoči Svetog Ilije širom Srbije

Pred praznik Svetog Ilije u Srbiji se poštuju tradicionalna verovanja, uključujući zabranu kupanja u rekama na određenim mestima.

Praznik Sveti Ilija, poznat i kao Ilindan, jedan je od najvažnijih dana u narodnom kalendaru Srbije. Uoči praznika, koji se obeležava 2. avgusta, širom zemlje se primenjuju brojni stari običaji i verovanja. Prema narodnoj tradiciji, Sveti Ilija je svetitelj koji odlučuje gde će padati kiša, a gde suša, kao i gde će se pojaviti gromovi. Zbog toga se pred Ilindan strogo poštuju pravila i zabrane, kako se ne bi navukao njegov gnev.

Upravo jedna od najpoznatijih tradicija vezana za ovaj praznik jeste da je uoči Svetog Ilije strogo zabranjeno kupanje u rekama i dubokim virovima, posebno u istočnim delovima Srbije i na području Homolja. Prema verovanju, voda u ovo doba godine „doziva“ svoje žrtve, a mutni šumovi reka smatraju se zloslutnim znakom. Zbog toga se ljudi u ovim krajevima uzdržavaju od odlaska na reke i izbegavaju kupanje sve do prolaska praznika.

Običaji i verovanja u različitim regionima

Osim zabrane kupanja, u istočnoj Srbiji je običaj da pčelari pre praznika preduzimaju posebne mere zaštite svojih košnica. Na taj način žele da sačuvaju pčelinjake od eventualnih nepogoda koje se, prema narodnom predanju, povezuju sa Svetim Ilijom. Takođe, u mnogim oblastima Srbije ljudi se trude da dan provedu mirno, bez galame i svađa, verujući da će tako sačuvati mir u svom domaćinstvu.

Zanimljivo je da su mnoga od ovih verovanja i danas živa, iako većina njih potiče još iz predhrišćanskog perioda. Stari Sloveni su osobine gromovnika Peruna kasnije preneli na hrišćanskog svetitelja Iliju. Zbog toga je Sveti Ilija u narodu poznat kao vladar gromova i kiše, a njegov praznik se smatra danom posebnog poštovanja.

Značaj tradicije za očuvanje identiteta

Mnogi stanovnici sela i manjih mesta i dalje pažljivo prate običaje vezane za praznik Svetog Ilije. Iako se danas verovanja često tumače kao deo kulturnog nasleđa, brojni ljudi ih i dalje poštuju iz strahopoštovanja prema tradiciji. Pored toga, ovakvi običaji podsećaju na važnost prirode i poštovanja prema silama koje su nekada određivale svakodnevni život.

Na kraju, praznik Svetog Ilije ostaje prilika da se podsetimo bogate narodne tradicije Srbije i običaja koji su oblikovali identitet čitavih generacija. Zabrana kupanja u rekama na ovaj dan, kao i drugi stari običaji, i dalje su deo svakodnevnog života u mnogim krajevima, čuvajući vezu sa prošlošću i narodnim predanjima.

Pročitaj još

Srbija

Gužve na graničnom prelazu Batrovci, zadržavanje na izlazu duže od dva sata

Na izlazu iz zemlje najduže se čeka na Batrovcima, dok su kraća zadržavanja zabeležena na drugim prelazima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Gužve na graničnom prelazu Batrovci, zadržavanje na izlazu duže od dva sata – gužve na graničnim prelazima

Na izlazu iz zemlje najduže se čeka na Batrovcima, dok su kraća zadržavanja zabeležena na drugim prelazima.

Zadržavanja na graničnim prelazima danas su posebno izražena na Batrovcima, gde putnička vozila na izlazu iz Srbije čekaju više od dva sata, prema saopštenju Auto-moto saveza Srbije. Ova informacija potvrđuje da su gužve na graničnim prelazima postale uobičajene tokom pojačanog saobraćaja, a najduže zadržavanje danas beleži se upravo na Batrovcima.

Osim toga, na graničnim prelazima Horgoš i Horgoš 2 na izlazu iz Srbije putnička vozila čekaju oko pola sata. Na Kelebiji se beleži zadržavanje od jednog sata, dok na Bačkom Vinogradu čekanja traju do 20 minuta. Na Gradini se, prema istom izvoru, na izlazu čeka oko 80 minuta.

Zadržavanja na drugim graničnim prelazima

Na Preševu, zadržavanje za putnička vozila je 40 minuta, kako na ulazu, tako i na izlazu iz zemlje. Na Trbušnici zadržavanje za putnička vozila i autobuse traje oko 25 minuta. Na ulazu na Badovincima putnička vozila i autobusi čekaju 35 minuta.

Prema informacijama Uprave granične policije, na putničkim terminalima više graničnih prelaza postoji zadržavanje, ali najduže je na izlazu na Batrovcima. Na teretnim terminalima naših graničnih prelaza, međutim, nema zadržavanja vozila.

Stanje na auto-putevima i naplatnim stanicama

Na naplatnim stanicama na auto-putevima u Srbiji nema zadržavanja vozila, što olakšava kretanje i omogućava vozačima da brže stignu do graničnih prelaza. Iako postoje gužve na graničnim terminalima, posebno na izlazu na Batrovcima, na putevima unutar zemlje saobraćaj se odvija bez dužih zastoja.

Osim toga, nadležne službe pozivaju vozače da prate najnovija saopštenja i planiraju putovanje u skladu sa aktuelnim zadržavanjima na graničnim prelazima. Takođe, preporučuje se korišćenje alternativnih prelaza gde su zadržavanja kraća. Zbog toga je važno pratiti informacije o gužvama na graničnim prelazima tokom celog putovanja. Ovakve situacije su česte tokom perioda pojačanog saobraćaja, pa se preporučuje strpljenje i pravovremeno informisanje.

Pročitaj još

U Trendu