Connect with us

Svet

Nadležni u SAD nisu precizirali da li Iranci pod nadzorom ICE mogu biti deportovani tokom sukoba

Američke vlasti nisu dale jasan odgovor o mogućoj deportaciji iranskih državljana, dok traje sukob sa Iranom, navode izvori iz organizacija za ljudska prava

Published

on

pexels-photo-36533585

Američke vlasti nisu dale jasan odgovor o mogućoj deportaciji iranskih državljana, dok traje sukob sa Iranom, navode izvori iz organizacija za ljudska prava

Dva iranska državljana, koji su pod nadzorom američkih imigracionih službi, suočavaju se sa neizvesnom budućnošću u Sjedinjenim Američkim Državama. Kako navode izvori iz nevladinih organizacija, američke vlasti do sada nisu javno precizirale da li bi ovi pojedinci mogli biti deportovani u Iran, s obzirom na aktuelni ratni sukob u kojem su uključene Sjedinjene Države i Iran.

Dvojica muškaraca, koji u izveštaju koriste pseudonime Ali i Adel radi zaštite identiteta, ušli su na teritoriju SAD iz Meksika 2025. godine, neposredno pre početka drugog predsedničkog mandata Donalda Trampa. Njihov advokat i predstavnik organizacije za ljudska prava, Rebekah Wolf, izjavila je da su oni u Iranu bili optuženi za krivično delo povezano sa njihovom seksualnom orijentacijom, što, prema njenim rečima, može nositi smrtnu kaznu.

Prema Wolf, u Iranu su njeni klijenti bili izloženi krivičnom gonjenju i pretnji smrtnom kaznom, navodeći da „u mnogim slučajevima nije jasno sa čim se izbeglice suočavaju, ali ovde je situacija veoma jasna“. Wolf je takođe istakla da je slučaj ovih azilanata ilustrativan za postojanje međunarodnog sistema azila, posebno u kontekstu kada osoba može biti izložena ozbiljnoj opasnosti po povratku u matičnu državu.

Sjedinjene Države trenutno učestvuju u oružanom sukobu sa Iranom, zajedno sa Izraelom, što dodatno komplikuje mogućnost deportacije državljana Irana iz SAD. Zvaničnici američke administracije nisu javno komentarisali da li bi iranski državljani, koji se nalaze pod nadzorom ICE (Imigraciona i carinska služba), mogli biti vraćeni u Iran tokom trajanja vojnog sukoba. Pravni zastupnici i organizacije za ljudska prava navode da bi deportacija u ratnu zonu predstavljala ozbiljan bezbednosni rizik za pojedince koji traže zaštitu.

Pitanje deportacije stranih državljana tokom ratnih sukoba često izaziva pažnju međunarodnih organizacija za ljudska prava, koje apeluju na poštovanje međunarodnih konvencija i zaštitu lica izloženih riziku od progona ili smrtnog kažnjavanja. Do sada, prema dostupnim izveštajima, nije doneta zvanična odluka o sudbini pomenutih azilanata, a njihova situacija ostaje neizvesna dok traje sukob između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Austrija odbila dozvolu za prelet američkim vojnim avionima zbog sukoba sa Iranom

Ministarstvo odbrane Austrije navelo da se zahtevi Sjedinjenih Američkih Država procenjuju pojedinačno zbog politike neutralnosti

Published

on

By

Ministarstvo odbrane Austrije navelo da se zahtevi Sjedinjenih Američkih Država procenjuju pojedinačno zbog politike neutralnosti

Ministarstvo odbrane Austrije saopštilo je da nije odobrilo korišćenje austrijskog vazdušnog prostora američkim vojnim avionima koji su uključeni u operacije protiv Irana. Ova odluka doneta je na osnovu austrijskog zakona o neutralnosti, potvrđeno je u zvaničnoj izjavi.

Portparol ministarstva odbrane naveo je da je iz Sjedinjenih Američkih Država stiglo nekoliko zahteva za prelet, ali nije precizirao njihov tačan broj. Istaknuto je da se svaki zahtev procenjuje pojedinačno, u saradnji sa Ministarstvom spoljnih poslova Austrije.

“Na osnovu naše politike neutralnosti, zahtevima za prelet vojnih aviona se pristupa pažljivo i svaki slučaj razmatra zasebno”, izjavio je portparol Ministarstva odbrane.

Austrija, koja je poznata po svojoj dugogodišnjoj politici vojne neutralnosti, nije uvela opštu zabranu američkim vojnim avionima, ali je najavila da će nastaviti da preispituje svaki zahtev u vezi sa aktuelnim sukobom.

Pored Austrije, i druge evropske države su donele slične odluke. Španija je saopštila da je njen vazdušni prostor zatvoren za američke vojne avione povezane sa sukobom sa Iranom, dok je italijanska vlada odbila zahtev za korišćenje vojne baze na Siciliji.

Ove odluke ukazuju na rastuću pažnju evropskih zemalja prema poštovanju sopstvenih zakona i međunarodnih obaveza tokom aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku.

Pročitaj još

Svet

Premijer Mađarske Viktor Orban pozvao EU na ukidanje sankcija ruskoj energiji

Orban upozorava na ekonomsku krizu i zahteva hitne mere pred parlamentarne izbore u Mađarskoj

Published

on

By

Orban upozorava na ekonomsku krizu i zahteva hitne mere pred parlamentarne izbore u Mađarskoj

Premijer Mađarske Viktor Orban pozvao je 12.06.2024. Evropsku uniju da odmah ukine sankcije ruskoj energiji, upozoravajući da Evropa ide ka jednoj od najtežih ekonomskih kriza u svojoj istoriji. Orban je izjavio da je jedini izlaz iz trenutne situacije ukidanje ograničenja na uvoz ruske energije, ističući da su ove sankcije dovele do ozbiljne energetske krize i ugrozile ekonomsku stabilnost evropskih država.

U svojoj izjavi, Orban je poručio da evropski lideri treba da prestanu sa, kako je naveo, huškanjem na rat i da preusmere pažnju na dobrobit svojih građana. Ova izjava stigla je kao odgovor na komentare premijera Poljske Donalda Tuska, koji je ranije kritikovao nedavne političke poteze Orbana i bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa. Orban je, međutim, udvostručio svoje pozive na promenu politike Evropske unije prema Rusiji i naglasio da je prioritet ekonomska sigurnost, a ne politička strategija prema Moskvi.

Orbanovi komentari dolaze deset dana pre održavanja parlamentarnih izbora u Mađarskoj, što dodatno pojačava značaj njegovih poruka u nacionalnom i evropskom kontekstu. On je posebno istakao da je potrebno razmišljati o interesima domaće privrede i građana, a ne o spoljnopolitičkim pritiscima.

“Evropa je u ozbiljnoj opasnosti. Jedini izlaz je ukidanje sankcija nametnutih ruskoj energiji. Odmah. Ne moramo razmišljati o Putinu, već o našoj zemlji i našim narodima”, rekao je Orban u svojoj poruci evropskim liderima.

Prema dostupnim informacijama, još nije poznato da li će Orbanov poziv naići na podršku drugih članica Evropske unije. Pitanje sankcija ruskoj energiji ostaje ključna tačka neslaganja među evropskim državama, posebno u svetlu aktuelnih geopolitičkih napetosti i predstojećih izbora u Mađarskoj.

Pročitaj još

Svet

Tramp razmatra smenu Bondi sa mesta državnog tužioca, odluka još nije doneta

Prema izvorima bliskim administraciji, razmatra se mogućnost promene na čelu Ministarstva pravde, konačna odluka nije saopštena

Published

on

By

Prema izvorima bliskim administraciji, razmatra se mogućnost promene na čelu Ministarstva pravde, konačna odluka nije saopštena

Vašington – Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ozbiljno razmatra mogućnost da smeni Pam Bondi sa pozicije državnog tužioca, naveli su izvori upoznati sa situacijom. Do sada nije doneta konačna odluka, a zvanični komentari iz Bele kuće nisu odmah bili dostupni.

Izvori su saopštili da je nezadovoljstvo tempom i intenzitetom kojim je Ministarstvo pravde sprovodilo određene prioritete predsednika uticalo na razmišljanje o promeni na ovoj funkciji. U okviru interne diskusije u administraciji, kao jedan od najizglednijih kandidata za novog državnog tužioca pominje se Li Zeldin, trenutni administrator Agencije za zaštitu životne sredine, koji je prethodno potvrđen u Senatu. Prema navodima izvora, predsednik Tramp se sastao sa Zeldinom u utorak radi konsultacija.

Pam Bondi je tokom svog mandata predvodila niz krivičnih istraga koje su, između ostalog, bile usmerene na Trampove političke protivnike. Međutim, većina pokrenutih slučajeva nije rezultirala podizanjem optužnica ili hapšenjem, što je, prema navodima izvora, izazvalo nezadovoljstvo predsednika. Prethodno je Bondi bila deo Trampovog pravnog tima tokom njegovog prvog impičmenta, a i dalje je smatraju lojalnim političkim saveznikom. Izvori navode da predsednik privatno izražava ličnu naklonost prema Bondi i očekuje se da će joj ponuditi drugu funkciju unutar administracije ukoliko dođe do smene.

S obzirom da do četvrtka nije doneta konačna odluka, situacija ostaje neizvesna. Portparoli Bele kuće nisu dali zvaničan komentar na ovu temu. Šira pozadina uključuje napore Ministarstva pravde da sprovede više istraga protiv osoba koje se percipiraju kao politički protivnici predsednika, ali rezultati do sada nisu ispunili očekivanja izvršne vlasti.

Ova razmatranja dolaze u trenutku kada administracija procenjuje efikasnost ključnih članova kabineta i uoči mogućih personalnih promena na višim pozicijama. Nije poznato kada bi mogla biti doneta konačna odluka o imenovanju novog državnog tužioca.

Pročitaj još

U Trendu