Connect with us

Svet

Ruski ambasador potvrdio da je novi iranski lider Modžtaba Hamnei u Iranu

Diplomatski izvori navode da novi vrhovni vođa izbegava javnost, bez kontakta sa stranim predstavnicima

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Diplomatski izvori navode da novi vrhovni vođa izbegava javnost, bez kontakta sa stranim predstavnicima

Novi vrhovni vođa Irana, Modžtaba Hamnei, nalazi se na teritoriji Irana, ali se uzdržava od javnih nastupa, izjavio je ruski ambasador u Teheranu Aleksej Dedov. Prema njegovim rečima, iransko rukovodstvo je više puta potvrdilo prisustvo novog lidera u zemlji, ali on zasad ne učestvuje u javnim aktivnostima iz, kako je istaknuto, očiglednih razloga.

Dedov je naglasio da do sada nije imao kontakt sa Modžtabom Hamneijem, koji je preuzeo funkciju nakon smrti prethodnog vođe Alija Hamneija. “Vladimir Vladimirovič Putin bio je među prvim svetskim liderima koji je uputio telegram čestitke Modžtabi Hamneiju, izražavajući podršku i solidarnost sa iranskim partnerima”, rekao je Dedov. On je dodao da je ruski predsednik nedavno održao dva razgovora sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom, dok je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov pet puta razgovarao sa iranskim kolegom Abasom Arakčijem.

Pojedini strani mediji ranije su izveštavali, pozivajući se na neimenovane izvore, da je Modžtaba Hamnei posle ranjavanja tokom izraelskog napada navodno prebačen u Moskvu na lečenje. Na pitanja o tim navodima, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da ruske vlasti ne komentarišu takve informacije.

Zvanična potvrda iz iranskih ili ruskih izvora o mogućem putovanju novog lidera u inostranstvo nije objavljena, a Modžtaba Hamnei ostaje bez javnih pojavljivanja otkako je preuzeo dužnost.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Netanjahu naveo deset udara Izraela protiv iranskih saveznika i infrastrukture

Premijer Izraela saopštio učinke izraelskih vojnih akcija, navodeći slabost iranskog režima

Published

on

By

Premijer Izraela saopštio učinke izraelskih vojnih akcija, navodeći slabost iranskog režima

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je u video obraćanju da je Izrael izveo deset udara protiv Irana i njegovih saveznika u regionu, ukazujući na, kako je naveo, neuspeh iranskih investicija u balističke rakete, obogaćivanje uranijuma i podršku naoružanim grupama. Netanjahu je u obraćanju naveo da su izraelske akcije bile usmerene protiv grupa kao što su Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu, Huti u Jemenu, druge grupe na Zapadnoj obali i svrgnuti režim Bašara el Asada u Siriji.

Pored toga, premijer je precizirao pet udara na sam Iran, uključujući napade na nuklearni program, balističke rakete, infrastrukturu režima, snage unutrašnje bezbednosti i lidere režima. Prema Netanjahuu, rat još uvek nije završen, ali je istakao niz dostignuća izraelske strane i ocenio da je došlo do “strateškog pomaka” u odnosu prema Iranu.

On je izjavio da Iran teži da ugrozi Izrael, ali da sada izraelske akcije ograničavaju iranske kapacitete, ocenjujući da je iranski režim slabiji nego ranije, dok je Izrael jači. Netanjahu je dodao i da je upozorio predsednike Sjedinjenih Američkih Država na opasnost koju predstavlja Iran, ističući da američki predsednik Džo Bajden nije dovoljno razumeo tu pretnju.

Premijer Izraela je u poruci povodom predstojećeg praznika Pashe ponovio čvrst stav izraelskih vlasti prema Iranu i njegovim saveznicima, navodeći konkretne vojne i bezbednosne akcije koje su, prema njegovim rečima, značajno uticale na sposobnosti iranske mreže u regionu.

Pročitaj još

Svet

Sud privremeno obustavio radove na izgradnji balske sale u Beloj kući

Savezni sudija doneo odluku nakon tužbe organizacije za očuvanje, zabrana stupa na snagu za 14 dana

Published

on

By

Savezni sudija doneo odluku nakon tužbe organizacije za očuvanje, zabrana stupa na snagu za 14 dana

Savezni sudija Sjedinjenih Američkih Država privremeno je obustavio radove na izgradnji balske sale površine 90.000 kvadratnih stopa u Beloj kući, projektu koji je pokrenula administracija predsednika Donalda Trampa. Do ove odluke došlo je nakon što je organizacija za očuvanje podnela tužbu s ciljem zaustavljanja radova, osporavajući pravnu osnovu za sprovođenje projekta.

Sudija Okružnog suda, Ričard Leon, ocenio je da postoji velika verovatnoća da će tužba organizacije za očuvanje biti uspešna, navodeći da „nijedan zakon“ na koji se vlast pozivala ne daje predsedniku ovlašćenje za izgradnju na način koji je predviđen projektom. Sudija je u presudi naveo da argumentacija tužilaca ima čvrstu pravnu osnovu i da mere koje su preduzete od strane administracije ne ispunjavaju tražene zakonske standarde za takvu intervenciju na objektu od nacionalnog značaja.

Zabrana stupanja na snagu ove odluke predviđena je za 14 dana, što ostavlja mogućnost za dalji pravni postupak i eventualne žalbe strane koja zastupa izgradnju nove balske sale. Trenutno nije poznato da li će administracija predsednika Trampa uložiti žalbu na ovu odluku ili preduzeti druge pravne korake u vezi sa projektom.

Organizacije za očuvanje ističu značaj očuvanja postojećih istorijskih objekata u kompleksu Bele kuće, posebno Istočnog krila, navodeći da bi predložena izgradnja značajno promenila arhitektonski i kulturni identitet zgrade. Sa druge strane, predstavnici administracije do sada nisu javno komentarisali odluku suda niti dali detalje o planovima za nastavak projekta.

Ova sudska odluka deo je šireg niza pravnih i stručnih rasprava o rekonstrukcijama i intervencijama na državnim objektima od istorijskog značaja u Sjedinjenim Državama. Slični slučajevi u prošlosti često su izazivali široku debatu o balansu između savremenih potreba i očuvanja nacionalnog nasleđa.

Slučaj će biti ažuriran u skladu sa daljim razvojem događaja, a sud je najavio da će razmotriti sve dodatne argumente obe strane u narednom periodu.

Pročitaj još

Svet

Izveštaj nadzornog organa: Ljudska greška uzrok objave vojnih podataka Mikie Sherill

Inspektor Nacionalnog arhiva naveo propust zaposlenog, bez dokaza o političkoj motivaciji u slučaju izborne kampanje

Published

on

By

Inspektor Nacionalnog arhiva naveo propust zaposlenog, bez dokaza o političkoj motivaciji u slučaju izborne kampanje

Nadzorni organ Nacionalnog arhiva Sjedinjenih Država objavio je 31.03.2026. godine da je objavljivanje vojnih podataka guvernerke Nju Džersija Mikie Sherill tokom prošlogodišnje izborne kampanje rezultat ljudske greške, a ne političke motivacije. U izveštaju se navodi da su podaci dostavljeni na osnovu uredno podnetog zahteva, ali su tehničari arhiva propustili da primene uobičajene procedure zaštite ličnih podataka.

Do incidenta je došlo tokom kampanje za guvernera Nju Džersija, kada su gotovo neuređeni vojni podaci Mikie Sherill postali javno dostupni. Ova situacija izazvala je zabrinutost zbog mogućeg kršenja Zakona o privatnosti iz 1974. godine i Zakona o slobodi informacija, a pojedini visoki članovi Demokratske stranke sugerisali su da je reč o koordinisanoj akciji protivkandidata iz Republikanske stranke i tadašnje administracije.

Međutim, inspektor Nacionalnog arhiva zaključio je da u postupku dostave nije bilo političkih uticaja. U izveštaju se ističe da je zahtev za pristup podacima bio ispravno podnet, ali da je tehničar arhiva nenamerno izdao dokumenta bez prethodne provere i primene zaštitnih mera predviđenih protokolom.

Ova tema bila je predmet pažnje javnosti tokom izborne trke u Nju Džersiju. Mikie Sherill je uprkos incidentu pobedila svog protivkandidata Jacka Ciattarellija iz Republikanske stranke. Tokom kampanje, pojedini politički akteri iznosili su tvrdnje o mogućoj političkoj pozadini curenja informacija, ali istraga nije pronašla dokaze koji bi potvrdili takve navode.

Nakon objavljivanja izveštaja, predstavnici Ciattarelli kampanje pozvali su na smirivanje tenzija i istakli da nisu prekršili pravila. Sa druge strane, iz Demokratske stranke za sada nije stiglo novo saopštenje povodom zaključaka inspektora.

Nacionalni arhiv je najavio dodatnu obuku zaposlenih i reviziju procedura kako bi se sprečile slične greške u budućnosti. Predstavnici institucije naglašavaju važnost poštovanja protokola kod obrade ličnih i vojnih podataka, posebno tokom osetljivih političkih procesa.

Pročitaj još

U Trendu