Connect with us

Svet

Bivši FBI agenti podneli tužbu zbog otkaza nakon istrage o izborima 2020. godine

Bivši istražitelji FBI-a tuže direktora i državnu tužiteljku, navodeći da su otpušteni zbog rada na istrazi predsedničkih izbora, prema sudskim dokumentima

Published

on

pexels-photo-34817074

Bivši istražitelji FBI-a tuže direktora i državnu tužiteljku, navodeći da su otpušteni zbog rada na istrazi predsedničkih izbora, prema sudskim dokumentima

Grupa bivših agenata Federalnog istražnog biroa (FBI) podnela je tužbu protiv direktora FBI-a Kaša Patela, državne tužiteljke Pam Bondi, FBI-a i Ministarstva pravde nakon što su otpušteni zbog angažovanja na istrazi vezanoj za aktivnosti Donalda Trampa tokom izbora 2020. godine. Prema dostupnim sudskim dokumentima, tužbu su podneli Džejmi Garman, Bleir Tolman i Mišel Bol, bivši iskusni istražitelji koji su prethodno radili na istragama korupcije, a kasnije bili deo tima specijalnog tužioca Džeka Smita.

Tužba je podneta Okružnom sudu Sjedinjenih Američkih Država u Vašingtonu. Prema navodima iz podneska, kao tuženi se navode direktor FBI-a Kaš Patel i državna tužiteljka Pam Bondi. Ovo je druga tužba podneta ovog meseca od strane bivših agenata FBI-a koji su otpušteni u vezi sa istragom o predsedničkim izborima 2020. godine, koja je internim kodom označena kao „Arctic Frost“.

U tekstu tužbe, bivši agenti navode da je, prema njihovim tvrdnjama, od početka 2025. godine sprovedena javna kampanja s ciljem udaljavanja zaposlenih iz službe zbog percepcije da su politički protivnici. U tužbi se tvrdi da je njihova lojalnost zakonu i izvršavanje zadataka protumačeno kao političko protivljenje. Za sada, portparoli Ministarstva pravde i FBI-a nisu komentarisali ove navode.

Iako su u tužbi navedena imena tri bivša agenta, situacija ukazuje na širi kontekst promena u kadrovskoj politici unutar federalnih organa nakon izbora i tokom istraga koje se odnose na politički osjetljive teme. Detalji o samom procesu otpuštanja i eventualnim internim procedurama nisu objavljeni.

Ova tužba dolazi u trenutku kada su u Sjedinjenim Državama u toku različite pravne i političke rasprave o radu federalnih agencija tokom i nakon predsedničkih izbora 2020. godine. Prema dostupnim informacijama, nije poznato kada bi sud mogao da donese odluku po ovom predmetu, a relevantne institucije do sada nisu izdale zvanična saopštenja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Sukob u Iranu utiče na globalno snabdevanje helijumom i aluminijumom

Prekid proizvodnje u Kataru potvrđen, stručnjaci upozoravaju na poremećaje u industriji i rast cena

Published

on

By

Prekid proizvodnje u Kataru potvrđen, stručnjaci upozoravaju na poremećaje u industriji i rast cena

Sukob u Iranu, prema međunarodnim izveštajima, nije uticao isključivo na tržište energenata, već je doveo i do poremećaja u globalnom snabdevanju ključnim materijalima kao što su helijum i aluminijum. Ove sirovine su od značaja za proizvodnju poluprovodnika, medicinske opreme i drugih proizvoda široke potrošnje.

Zvaničnici iz Katara, jednog od vodećih svetskih proizvođača helijuma, potvrdili su da je proizvodnja ovog gasa obustavljena nakon napada na dva postrojenja za tečni prirodni gas (LNG) u vlasništvu kompanije QatarEnergy. Helijum se dobija kao nusproizvod prerade prirodnog gasa, a oštećenje infrastrukture u Kataru može, prema navodima stručnjaka, imati dugoročne posledice na globalno tržište.

Prema saopštenju QatarEnergy, napad je prouzrokovao gubitak oko 17% izvoznih kapaciteta LNG-a u zemlji. Predviđa se da bi potpuna obnova proizvodnih linija mogla potrajati od tri do pet godina, što dodatno destabilizuje već osetljivo tržište helijuma. Stručnjaci za logistiku i globalne lance snabdevanja procenjuju da bi ovaj prekid mogao da ima šire ekonomske posledice, s obzirom na to da je Katar odgovoran za približno trećinu svetske ponude helijuma.

Pored Katara, značajni proizvođači helijuma su Sjedinjene Američke Države, Alžir i Rusija. Međutim, izveštaji navode da su ruske isporuke trenutno pod zabranom na tržištima SAD i Evropske unije zbog aktuelnih sankcija. Ova činjenica dodatno komplikuje situaciju i povećava potencijalni pritisak na globalne cene.

Problemi u snabdevanju helijumom do sada su bili u senci rasta cena nafte i gasa, ali stručnjaci upozoravaju da bi dugoročne posledice mogle biti ozbiljne za industrijske grane koje se oslanjaju na ovaj inertni gas. Na dan kada su objavljeni najnoviji podaci, cena goriva u Sjedinjenim Državama je dostigla četiri dolara po galonu, što je najviši nivo od avgusta 2022. godine.

Pored helijuma, stručnjaci ukazuju da je došlo i do poremećaja u lancu snabdevanja aluminijumom, što može uticati na proizvodnju i cene u različitim sektorima. Samo nekoliko država raspolaže kapacitetima za proizvodnju helijuma, pa se svaka promena u jednom od glavnih izvora odražava na celokupno tržište.

U izjavama za međunarodne medije, predstavnici industrije i stručnjaci sa univerziteta ističu da je pažnja javnosti uglavnom usmerena na energente, dok se potencijalni uticaj na snabdevanje helijumom i aluminijumom tek očekuje u narednom periodu. Situacija će, prema procenama, zahtevati dugoročnu adaptaciju industrijskih tokova, dok oporavak proizvodnih kapaciteta u Kataru može potrajati nekoliko godina.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD poručio saveznicima da samostalno obezbede naftu iz Ormuskog moreuza

Američka administracija najavila promenu politike prema Iranu, Pentagon naglašava nepredvidivost daljih poteza

Published

on

By

Američka administracija najavila promenu politike prema Iranu, Pentagon naglašava nepredvidivost daljih poteza

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uputio je jasnu poruku evropskim saveznicima, pozivajući ih da sami obezbede potrebnu naftu iz Ormuskog moreuza usled aktuelne blokade i rasta cena goriva u SAD, koje su dostigle četiri dolara po galonu. Tramp je izrazio nezadovoljstvo nedostatkom podrške saveznika, posebno Ujedinjenog Kraljevstva, u operacijama protiv Irana.

U objavi na društvenim mrežama, Tramp je istakao da Sjedinjene Države više neće biti odgovorne za snabdevanje saveznika energentima: “Kupujte od SAD, imamo ga dosta, ili skupite malo hrabrosti, idite do moreuza i jednostavno ga uzmite”, navodi se u poruci američkog predsednika.

Američki sekretar za odbranu Pit Hegset izjavio je da je cilj američke vojske potpuna nepredvidivost u nastavku konflikta sa Iranom, ne isključujući mogućnost kopnene intervencije. Prema zvaničnim informacijama, nosač aviona USS Tripoli sa marinskim jedinicama približava se iranskoj obali iz pravca Indijskog okeana, dok je Hegset podvukao da se promena režima u Iranu već dešava.

U poslednjim vazdušnim udarima uništeno je postrojenje za desalinizaciju vode na ostrvu Kešm, a više gradova širom Irana je pod konstantnom vatrom. Iranske snage su, kao odgovor, napale kuvajtski tanker u blizini obala Dubaija, što je dodatno usložnilo plovidbu jednom od najvažnijih naftnih ruta u svetu.

“Situacija na terenu ostaje krajnje neizvesna, a američka vojska nastavlja sa procenom daljih koraka”, navedeno je u saopštenju zvaničnih američkih izvora.

Pročitaj još

Svet

Američki sekretar odbrane Hegset predviđen za svedočenje pred Kongresom o ratu sa Iranom

Prema izvorima upoznatim sa planovima, Hegset bi mogao da svedoči pred Odborom za oružane snage krajem aprila, dok poslanici traže više informacija o strategiji SAD u sukobu sa Iranom

Published

on

By

Prema izvorima upoznatim sa planovima, Hegset bi mogao da svedoči pred Odborom za oružane snage krajem aprila, dok poslanici traže više informacija o strategiji SAD u sukobu sa Iranom

Sekretar odbrane Sjedinjenih Američkih Država, Pit Hegset, prema navodima dva izvora upoznata sa planovima, mogao bi krajem aprila da svedoči pred Odborom za oružane snage Predstavničkog doma. Ukoliko bude potvrđeno, ovo bi bila prva javna izjava Hegseta pod zakletvom pred Kongresom otkako je počeo oružani sukob između SAD i Irana. Tačan datum saslušanja još nije zvanično potvrđen i moguće je da bude promenjen, navode isti izvori.

Planirana sednica deo je redovnog nadzora rada Ministarstva odbrane, kao i razmatranja godišnjeg budžetskog zahteva. Međunarodni izveštaji podsećaju da bi ovo saslušanje omogućilo članovima Kongresa da javno postave pitanja sekretaru Hegsetu o načinu na koji američka administracija vodi sukob sa Iranom, uključujući odluke koje su dovele do početka dejstava u februaru.

U poslednjim nedeljama, kongresni nadzor nad vođenjem sukoba postao je intenzivniji, posebno nakon nedavne zatvorene sednice Odbora za oružane snage. Posle tog sastanka, članovi oba politička bloka izjavili su da nisu dobili dovoljno jasne informacije o strategiji i daljim planovima administracije u vezi sa ratom u Iranu. Predsedavajući odbora, Majk Rodžers, rekao je novinarima da su zvaničnici Ministarstva odbrane “veoma obazrivi” i “zatvoreni” kada je reč o deljenju detalja, naglašavajući da zakonodavci “zaslužuju više odgovora nego što im je do sada pruženo”.

Tokom poslednje sednice, članovi odbora naveli su da su tražili dodatna pojašnjenja u vezi sa vojnom strategijom i mogućim pokretima trupa, ali da im nije dostavljeno dovoljno informacija. Ovo je dovelo do porasta tenzija na Kapitol Hilu i pojačanih zahteva za transparentnošću od strane izvršne vlasti.

Rat između Sjedinjenih Država i Irana započet je kada je, prema zvaničnim izvorima, administracija tadašnjeg predsednika SAD naredila prve vojne udare krajem februara. Ove akcije dovele su do nestabilnosti na tržištu i promena u cenama goriva, što je dodatno povećalo interesovanje javnosti i zakonodavaca za detalje o vođenju konflikta.

Izvori bliski odboru navode da konačna odluka o terminu saslušanja još nije doneta i da postoji mogućnost dodatnih promena u rasporedu u zavisnosti od razvoja događaja na terenu i u administraciji. Javnost i dalje čeka zvaničnu potvrdu termina, dok se na Kapitol Hilu nastavlja rasprava o strateškim pravcima i prioritetima u ratu sa Iranom.

Pročitaj još

U Trendu