Connect with us

Domaće

Francuski sir komte osvojio 81 poen na svetskom takmičenju sireva u Kordobi

Sir iz regije Franš-Konte izabran za najbolji među 5.330 sireva iz 45 zemalja, zahvaljujući izuzetnoj kompleksnosti ukusa

Objavljeno pre

,

Francuski sir komte osvojio 81 poen na svetskom takmičenju sireva u Kordobi Foto Izvor: Pixabay / JillWellington

Sir iz regije Franš-Konte izabran za najbolji među 5.330 sireva iz 45 zemalja, zahvaljujući izuzetnoj kompleksnosti ukusa

Francuski sir komte proglašen je najboljim sirom na svetu na prestižnom takmičenju održanom u španskoj Kordobi. Na ovom događaju ocenjeno je ukupno 5.330 sireva iz 45 zemalja, što potvrđuje značaj postignutog rezultata. U konkurenciji su bili proizvodi sa svih kontinenata, a komte, koji je sazrevao 24 meseca, izdvojio se zahvaljujući izuzetnoj kompleksnosti ukusa i teksturi.

Komte nadmašio konkurenciju sa 81 poenom

Pobednički sir proizveden je od nepasterizovanog kravljeg mleka u francuskoj regiji Franš-Konte, na granici sa Švajcarskom. Sir je sazrevao u tradicionalnoj porodičnoj kompaniji JuraFlore, koja sledeće godine obeležava 120 godina postojanja. Stručni žiri, sastavljen od 14 članova, posebno je istakao orašaste arome i mrvičastu teksturu komtea. Prema pravilima takmičenja, komte je u završnici osvojio 81 poen, isto koliko i švajcarski planinski sir i mlađi francuski sir od ovčijeg mleka. Ipak, zahvaljujući najmanjem odstupanju u ocenama, komte je odneo konačnu pobedu.

Složenost ukusa presudila u izboru

Španski stručnjak Rafael Domingez Gonzales, član žirija, izjavio je da se ukus komtea razvija u nekoliko slojeva. On je naglasio izražene orašaste note koje ostavljaju snažan utisak. Organizatori su istakli da je vreme sazrevanja, uz kvalitet mleka, fermentacione kulture, sirilo i so, ključan faktor u razvoju bogatog ukusa. Osim toga, sudije su sir ocenjivale prema ukusu, mirisu, izgledu, teksturi i osećaju u ustima, što je zahtevalo visok nivo standardizacije i stručnosti.

Tradicionalna proizvodnja i ekonomski značaj

Komte se tradicionalno proizvodi u regionu Franš-Konte i poznat je po svojoj zlatnožutoj boji i intenzivnoj aromi. Dug proces sazrevanja doprinosi specifičnom karakteru ovog sira, koji predstavlja jedan od najvažnijih prehrambenih proizvoda regije. Pored toga, kompanija JuraFlore, koja stoji iza nagrađenog komtea, ističe da ova pobeda ima posebno značenje za porodični biznis u godini kada slave veliki jubilej. Ovaj uspeh dodatno pozicionira francusku mlečnu industriju na globalnoj mapi, a može imati pozitivan uticaj na izvoz i potražnju za proizvodima sa geografskim poreklom. Takmičenje u Kordobi još jednom je pokazalo koliko su kvalitet i tradicija odlučujući faktori na tržištu sireva.

Pročitaj još

Domaće

Trgovci moraju izdavati i digitalni i fiskalni račun, kazne do 2 miliona dinara

Novi propisi nalažu štampanje fiskalnog računa uz digitalni, kazne za trgovce od 300.000 do 2.000.000 dinara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Trgovci moraju izdavati i digitalni i fiskalni račun, kazne do 2 miliona dinara

Novi propisi nalažu štampanje fiskalnog računa uz digitalni, kazne za trgovce od 300.000 do 2.000.000 dinara

Trgovci u Srbiji i dalje su obavezni da pored digitalnog, izdaju i fiskalni račun u štampanoj formi, uprkos digitalizaciji poslovanja. Prema poslednjem mišljenju Ministarstva finansija, izostanak štampanog fiskalnog računa može trgovce koštati od 300.000 do 2.000.000 dinara. Ova pravila važe za sve koji obavljaju promet na malo, osim za one koji prodaju isključivo putem interneta.

Pravila izdavanja fiskalnog računa i tumačenje propisa

Veliki trgovački lanci u Srbiji ubrzano uvode digitalne račune, nudeći kupcima da kroz aplikaciju trajno pređu na ovaj vid evidencije. Međutim, Pravilnik o vrstama fiskalnih računa jasno definiše da trgovac mora izdati fiskalni račun u štampanoj formi na naplatnom mestu. Stav dva člana 13. Pravilnika dozvoljava slanje računa elektronski, ali isključivo uz saglasnost kupca. Ipak, ovo ne znači da se štampanje fiskalnog računa može izostaviti.
U mišljenju Ministarstva finansija piše: „Obveznik fiskalizacije koji obavlja promet na malo, u obavezi je da u maloprodajnom objektu kupcu, prilikom završetka kupovine, izda fiskalni račun u štampanoj formi na naplatnom mestu. A tako odštampan fiskalni račun može dostaviti kupcu i elektronskim putem, uz isključivu saglasnost kupca dobara.“

Kazne za neizdavanje fiskalnog računa i izuzeci

U praksi, trgovci koji kupcima ne izdaju štampani fiskalni račun, čak i ako oni koriste digitalnu aplikaciju, rizikuju visoke novčane kazne. Poreska uprava prihvata mišljenje Ministarstva finansija kao obavezujuće. Zakon o fiskalizaciji predviđa kaznu od 300.000 do 2.000.000 dinara za pravna lica koja ne izdaju fiskalni račun na mestu prometa. Za odgovorna lica kazne se kreću od 20.000 do 150.000 dinara, dok preduzetnici mogu platiti od 50.000 do 500.000 dinara.
Jedini izuzetak odnosi se na trgovce koji promet obavljaju isključivo putem interneta, gde je dozvoljeno izdavanje računa samo u elektronskoj formi. S druge strane, svi ostali trgovci, uključujući one sa samouslužnim kasama, moraju izdati štampani fiskalni račun, čak i ako kupac koristi digitalnu opciju u aplikaciji.

Uticaj propisa na digitalizaciju trgovine

Ova regulativa usporava potpunu digitalizaciju trgovine i povećava troškove za trgovce zbog potrebe za nabavkom papira i održavanjem fiskalnih uređaja. S obzirom na aktuelne ekološke trendove i racionalizaciju troškova, trgovci su očekivali fleksibilnije tumačenje propisa. Međutim, precizna pravila ostavljaju malo prostora za izuzeće.
Kao rezultat, digitalni račun može biti dodatak, ali ne zamena za obavezni fiskalni isečak. Ovakav pristup štiti prava potrošača i omogućava proveru računa, ali s druge strane, usporava inovacije i prelazak na bezpapirno poslovanje, što je inače trend u razvijenim tržištima.

Pročitaj još

Domaće

Festival društveno odgovornih kampanja nagradio projekte za dobrobit dece i životne sredine

Na ceremoniji u Beogradu dodeljena su priznanja za kampanje koje podstiču društvene promene, s fokusom na decu, ekologiju i rodnu ravnopravnost

Objavljeno pre

,

Objavio:

Festival društveno odgovornih kampanja nagradio projekte za dobrobit dece i životne sredine – kampanje sa svrhom 2026

Na ceremoniji u Beogradu dodeljena su priznanja za kampanje koje podstiču društvene promene, s fokusom na decu, ekologiju i rodnu ravnopravnost

Festival društveno odgovorne komunikacije u Beogradu proglasio je kampanje sa svrhom 2026 u tri ključne kategorije: YELLOW/SOCIAL, GREEN/ECO i RED/GENDER. Na svečanosti održanoj u Marsh Open Space-u, nagrađene su inicijative koje otvaraju važna društvena pitanja i podstiču pozitivne promene za građane i životnu sredinu. Najistaknutije kampanje dobile su GRAND PRIX priznanja, dok je kampanja „Dok nas smrt ne rastavi“ osvojila ZLATNI GRAND PRIX, najviše priznanje festivala.

Dobitnici priznanja za kampanje sa svrhom 2026

Osim ZLATNOG GRAND PRIX-a, podeljeni su i GRAND PRIX-ovi po kategorijama. U kategoriji YELLOW/SOCIAL priznanja su osvojile kampanje „Jaki na delu“ (Institut za transfuziju krvi Srbije i POLET Communications Group), „Svaka reč se računa“ (SOS Dečija sela Srbija, Media Point) i „Ljubav pobeđuje“ (Fondacija Rođeni iz duše, Leo Beograd). U kategoriji GREEN/ECO istaknute su kampanje „Gde je Rajka?“ (Raiffeisen banka), „Kad plišani prijatelji čuvaju prave“ (IKEA Srbija, Olaf&McAteer) i „Zajedno pčelama na dar“ (Nestlé Adriatic S, Saatchi & Saatchi). U RED/GENDER kategoriji, pored ZLATNOG GRAND PRIX-a, nagrađene su i kampanje „Vreme je za odgovore“ (Libresse, Ovation BBDO) i „Svoja. Always Sigurna“ (Always, New Moment New Ideas Company). Kao rezultat, festival je ukazao na širok spektar društvenih izazova, od zdravlja i inkluzije do zaštite prirodnih resursa.

Širi ekonomski i društveni značaj nagrađenih kampanja

Ovogodišnje kampanje sa svrhom 2026 osvetlile su pitanja kao što su prevencija bolesti, mentalno zdravlje, borba protiv nasilja, obrazovanje, inkluzija i rodna ravnopravnost. Mnoge su otvorile prostor za razgovore koji su do sada izostajali u javnosti. Pored toga, kampanje su donele inovativne pristupe edukaciji i osnaživanju zajednica, kao i zaštiti životne sredine. Među dobitnicima su i projekti „Hajde da imamo vremena za pregled“ (Grand kafa, Executive Group), „Praznična depresija“ (Havas Adriatic, Centar Srce), „Bukvar za roditelje“ (Bambi, DVOM, Fondacija Novak Đoković) i „World Unseen Serbia“ (Canon, Smart Vision). S druge strane, u kategoriji GREEN/ECO pored navedenih, istaknute su i kampanje „Volim reku, a ti?“ (Henkel Srbija) i „Sačuvajmo Bambijev svet“ (Bambi, New Media Team i POLET Communications Group).

Uticaj kampanja na društvo i poslovni sektor

Kampanje sa svrhom 2026 doprinele su vidljivosti važnih društvenih tema u komunikaciji kompanija i organizacija. Osim toga, nagrađeni projekti predstavljaju primer kako poslovni sektor, nevladine organizacije i institucije mogu zajednički da utiču na šire društvo. Inicijative u kategoriji RED/GENDER, kao što su „15 godina Za žene u nauci, Srbija 2025“ (L’Oréal Adria-Balkan) i „Inženjerka godine“ (Siemens Srbija, Udruženje Inženjerka godine, Mediade), ističu značaj podrške ženama i osnaživanju različitih grupa. Kao rezultat, festival podstiče kompanije na dugoročna ulaganja u društvenu odgovornost i održivi razvoj. Ovakve kampanje mogu imati pozitivan uticaj na reputaciju, konkurentnost i privlačnost kompanija na tržištu Srbije.

Pročitaj još

Domaće

Dunav osiguranje isplatilo dividendu od 1,89 milijardi dinara akcionarima

Lider na tržištu osiguranja povećao neto dobit za 39,8 odsto i zadržao tržišno učešće od 26,8 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dunav osiguranje isplatilo dividendu od 1,89 milijardi dinara akcionarima – Dunav osiguranje dividenda

Lider na tržištu osiguranja povećao neto dobit za 39,8 odsto i zadržao tržišno učešće od 26,8 odsto

Dunav osiguranje isplatilo je dividendu od 1,89 milijardi dinara svojim akcionarima 7. jula ove godine. Ova isplata potvrđuje stabilnost poslovanja, jer je neto dobit za prvih devet meseci 2026. godine dostigla 4,3 milijarde dinara, što je 39,8 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Kompanija je saopštila da je ostvarila bruto premiju od 38,6 milijardi dinara, uz povećanje od 2,6 odsto u poređenju sa prošlom godinom.

Finansijski rezultati i struktura dividende

Prihodi od premije iznose 31,9 milijardi dinara, što je rast od 8,1 odsto. Tržišno učešće Dunav osiguranja iznosi 26,8 odsto, pa kompanija ostaje najveći igrač na domaćem osiguravajućem tržištu. Likvidirane štete iznose 15,6 milijardi dinara, što predstavlja rast od 6,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Tehničke rezerve za buduće obaveze po polisama obračunate su na 57,4 milijarde dinara, što je 6,6 odsto više nego prethodne godine. Vrednost ukupne poslovne imovine krajem septembra iznosi skoro 90 milijardi dinara, dok se 57,3 milijarde odnosi na investicionu aktivu, dominantno u državnim hartijama od vrednosti Republike Srbije.

Rast investicionog portfelja i značaj za akcionare

Kao rezultat pažljivog upravljanja, investicioni portfelj kompanije ostvario je finansijski rezultat od 2,5 milijardi dinara, što je 16,5 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Više od 90 odsto portfelja čine sigurne investicije, uključujući državne obveznice i depozite, što obezbeđuje visoku likvidnost i fleksibilnost u uslovima tržišne nestabilnosti.

Isplata dividende i vlasnička struktura

Dividenda je isplaćena u bruto iznosu od 1,89 milijardi dinara. Republika Srbija kao većinski vlasnik, sa 76,70 odsto akcija, dobila je 1,45 milijardi dinara. Akcionarski fond, sa 3,61 odsto akcija, primio je 68,33 miliona dinara, dok su preostalih 372,69 miliona dinara dobili ostali akcionari koji zajedno imaju 19,69 odsto akcija.

Pozicija na tržištu i perspektive

Redovna isplata dividende svedoči o odgovornom upravljanju i snazi kompanije. Dunav osiguranje je potvrdilo lidersku poziciju na tržištu, uz očuvanje vrednosti za akcionare na dugi rok. Povećani prihodi i pažljivo upravljanje investicionim portfeljem doprinose finansijskoj stabilnosti kompanije, što je posebno važno u promenljivim tržišnim uslovima. Time kompanija održava poverenje investitora i osigurava snažnu bazu za dalji razvoj.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link