Connect with us

Domaće

Anthropic prikupio 81,3 milijarde dolara na berzi dok tehnološke akcije padaju

Prvi izlazak AI kompanije na Nasdaq doneo kapitalizaciju od 1,77 biliona dolara, dok su akcije tehnoloških giganata zabeležile pad

Objavljeno pre

,

Anthropic prikupio 81,3 milijarde dolara na berzi dok tehnološke akcije padaju – Anthropic berza Foto Izvor: Pixabay / AhmadArdity

Prvi izlazak AI kompanije na Nasdaq doneo kapitalizaciju od 1,77 biliona dolara, dok su akcije tehnoloških giganata zabeležile pad

Anthropic, američka kompanija specijalizovana za veštačku inteligenciju, prikupila je 81,3 milijarde dolara izlaskom na Nasdaq berzu 19. novembra 2026. godine. Početna cena akcije bila je 83 dolara, ali je ubrzo nakon početka trgovanja skočila na 111,53 dolara, što predstavlja rast od gotovo 39 odsto. U tom trenutku, tržišna kapitalizacija kompanije premašila je dva biliona dolara. Do kraja dana, vrednost akcije pala je na 97,17 dolara, a ukupna tržišna vrednost kompanije iznosila je 1,77 biliona dolara (bilion je hiljadu milijardi).

Interesovanje investitora za Anthropic bilo je izuzetno visoko, posebno jer je ovo prvi put da kompanija čiji je primarni fokus veštačka inteligencija izlazi na berzu. Ovaj događaj smatra se ključnim testom za budućnost AI industrije. Istovremeno, ostale tehnološke akcije na američkim berzama zabeležile su značajan pad vrednosti.

Pad vrednosti tehnoloških akcija i tržišni kontekst

Na isti dan kada je Anthropic ostvario uspešan IPO, Nasdaq Composite Index pao je za 2,25 odsto, dok je S&P 500 izgubio 2,02 odsto. Dow Jones Industrial Average zabeležio je pad od 2,19 odsto. Najveće američke tehnološke kompanije takođe su pretrpele gubitke: Amazon je pao 3,87 odsto, Alphabet (Google) 3,46 odsto, Nvidia 3,30 odsto, Meta 3,27 odsto, Tesla 2,43 odsto, Microsoft 1,97 odsto, a Apple 0,92 odsto.

Kao rezultat, investitori su postali oprezniji prema celokupnom tehnološkom sektoru. S druge strane, visok interes za akcije Anthropic pokazuje selektivnost tržišta prema kompanijama koje mogu opravdati ulaganja u razvoj veštačke inteligencije.

Razlozi pada i izazovi za AI sektor

Prema analizi sajtova kao što je Fidelity.com, investitori su sve zabrinutiji zbog isplativosti velikih ulaganja u AI tehnologiju. Kompanije ulažu milijarde dolara u data centre i nabavku čipova, ali se postavlja pitanje kada će prihodi iz AI sektora pokriti te troškove. Visoke kamatne stope dodatno otežavaju finansiranje, posebno za manje firme kojima je potreban stalni kapital.

Dodatno, političke i regulatorne prepreke usporavaju izgradnju novih data centara. Prema procenama analitičara iz UBS-a, oko 30 odsto planiranog povećanja kapaciteta američkih data centara do 2028. godine moglo bi da bude ugroženo zbog zastoja u izgradnji i infrastrukturnih ograničenja.

Tržišna selekcija i perspektive AI industrije

Ted Parkhill, osnivač i direktor kompanije Incline Investment Management, ocenjuje da se „tržište pomera od obećanja veštačke inteligencije ka ceni veštačke inteligencije“. On smatra da AI ima potencijal da dugoročno promeni svet, ali da tržište sada pažljivije procenjuje koje kompanije zaista mogu ostvariti profit iz te tehnologije.

Uspešan izlazak Anthropic na berzu ukazuje na to da investitori veruju u potencijal pojedinih AI firmi. Međutim, pad akcija tehnoloških giganata istog dana potvrđuje da samo obećanje AI revolucije više nije dovoljno za rast vrednosti akcija. Investitori sada pažljivo biraju u koje kompanije će ulagati, očekujući konkretne rezultate i povraćaj uloženih sredstava.

Pročitaj još

Domaće

Erste Banka plasirala 11 miliona evra kroz socijalno bankarstvo u Srbiji

Za deset godina, gotovo 900 kredita i više od 7.500 korisnika nefinansijske podrške unapredilo je ekonomski položaj

Objavljeno pre

,

Objavio:

Erste Banka plasirala 11 miliona evra kroz socijalno bankarstvo u Srbiji

Za deset godina, gotovo 900 kredita i više od 7.500 korisnika nefinansijske podrške unapredilo je ekonomski položaj

Erste Banka je za deset godina programa socijalnog bankarstva u Srbiji obezbedila gotovo 11 miliona evra finansijske podrške kroz skoro 900 kredita za pravna lica. Ovaj rezultat, koji uključuje i više od 7.500 korisnika nefinansijske podrške, predstavljen je povodom desetogodišnjice programa, saopštila je banka tokom obeležavanja Međunarodnog dana socijalnog preduzetništva 19. novembra 2026. godine.

Rezultati socijalnog bankarstva u Srbiji

Tokom prethodne decenije, segment socijalnog bankarstva Erste Banke stekao je poverenje 16.000 klijenata. Gotovo 11 miliona evra plasirano je kroz blizu 900 kredita, čime je kreirano više od 700 i sačuvano preko 1.200 radnih mesta. Osim toga, saradnja sa bankom omogućila je 85 odsto klijenata da unaprede svoj ekonomski položaj, dok je 27 odsto pokrenulo ili proširilo poslovanje. Banka je takođe pružila podršku više od 7.500 korisnika u vidu poslovnih treninga, mentorstva i savetovanja.

Podrška neprofitnim organizacijama i početnicima

Posebno Odeljenje socijalnog bankarstva osnovano je 2016. godine, s ciljem da se olakša pristup finansijskim uslugama početnicima, socijalnim preduzećima i civilnim organizacijama. Više od 40 neprofitnih organizacija koristilo je finansijsku podršku u ukupnom iznosu od 1,8 miliona evra. Takođe, više od 1.000 neprofitnih organizacija iskoristilo je nefinansijske programe banke, što je omogućilo 86 odsto korisnika da prošire društveni uticaj. Tokom 2025. godine u Srbiji je osnovano skoro 60.000 novih privrednih subjekata, što ukazuje na rast preduzetništva i povećanu potražnju za ovakvom podrškom.

Razvoj ženskog preduzetništva i inovativni modeli

Erste Banka je poseban segment programa posvetila ženskom preduzetništvu, pa žene čine oko trećinu korisnika kredita u okviru socijalnog bankarstva. Saradnja sa Srpskom fondacijom za preduzetništvo (SEF) od 2024. godine dodatno je poboljšala mogućnosti finansiranja, posebno za preduzeća u većinskom vlasništvu žena. Banka je prva u Srbiji odobrila kredit stambenoj zajednici i u regionu Zapadnog Balkana kredit za unapređenje energetske efikasnosti stambene zajednice.

Izjave rukovodstva i dalji pravci razvoja

“Rezultati koje smo ostvarili u ovom segmentu potvrđuju da ulaganjem u preduzetnički potencijal pojedinaca istovremeno ulažemo u ekonomsku sigurnost njihovih porodica i razvoj lokalnih zajednica. Upravo zato socijalno bankarstvo ostaje jedno od naših dugoročnih strateških opredeljenja”, izjavila je Ana Đunisijević, direktorka Direkcije za mala preduzeća i preduzetnike Erste Banke. Šef Odeljenja socijalnog bankarstva, Ivan Radojević, istakao je: “Uloga banke danas ne završava se odobrenjem kredita. Kroz socijalno bankarstvo sa klijentima gradimo dugoročne partnerske odnose, pomažući im da unaprede svoje finansijsko zdravlje i izgrade održivo poslovanje.” Erste Banka planira da i dalje razvija socijalno bankarstvo, kroz nove modele finansiranja i inkluzivna rešenja, sa ciljem da podrži što veći broj ljudi sa preduzetničkim idejama i inicijativom. Kao rezultat, podrška njihovom rastu i održivom poslovanju predstavlja ulaganje u razvoj zajednice i društva u celini.

Pročitaj još

Domaće

Kompanija Vasović povećala prihod na 254 miliona evra, priznanje EY za preduzetništvo

Vasović d.o.o. sa 1.000 zaposlenih i 16 ribarnica postala lider u sektoru ribe i morskih plodova u Srbiji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kompanija Vasović povećala prihod na 254 miliona evra, priznanje EY za preduzetništvo

Vasović d.o.o. sa 1.000 zaposlenih i 16 ribarnica postala lider u sektoru ribe i morskih plodova u Srbiji

Nikola Vasović, osnivač kompanije Vasović d.o.o., proglašen je za EY Preduzetnika godine u Srbiji na svečanoj gala večeri održanoj u Beogradu 20. novembra 2026. godine. Kompanija je ostvarila ukupan prihod od 254 miliona evra, a zajedno sa ostalim finalistima EY takmičenja zapošljava gotovo 1.000 ljudi, prema zvaničnim podacima organizatora. Ovo priznanje potvrđuje značaj preduzetništva i rasta domaćih kompanija na regionalnom tržištu.

Prihodi kompanije Vasović i razvoj distributivne mreže

Kompanija Vasović d.o.o. osnovana je pre više od 25 godina u Čačku, sa vizijom da obezbedi kvalitetnu ribu i morske plodove domaćem tržištu. Tokom godina, kompanija je iz maloprodajnog objekta izrasla u jednog od vodećih uvoznika, proizvođača i distributera sveže i smrznute ribe, ribljih prerađevina i morskih plodova u Srbiji i regionu. Raspolaže sa sopstvenim lancem od 16 ribarnica pod imenom Beo ribarstvo i razvijenom distributivnom mrežom koja pokriva celu Srbiju. Kao rezultat ovakvog rasta, kompanija je ostvarila prihod od 254 miliona evra, što je značajno za domaću privredu. Pored toga, dugogodišnja partnerstva sa vodećim svetskim kompanijama iz oblasti ribarstva dodatno su učvrstila poziciju Vasović d.o.o. kao pouzdanog partnera na tržištu.

EY preduzetnik godine: značenje nagrade i konkurencija

Na svečanom događaju priznanje je dodelio predsednik nezavisnog žirija Darko Budeč u prisustvu Ivana Rakića iz EY Central Europe. „Velika mi je čast što sam deo ovog događaja i što mi je pripalo priznanje EY Preduzetnik godine. Ovo priznanje ima poseban značaj za mene i ponosan sam što sam deo ove zajednice“, izjavio je Nikola Vasović prilikom uručenja nagrade. Pored glavne nagrade, EY je dodelio i priznanja u potkategorijama: Uroš Mikić iz kompanije Flow Ninja proglašen je za Brzorastućeg preduzetnika, dok su Drago Samardžić i Miroslav Kržić iz kompanije Coming poneli titulu Inovativnog preduzetnika 2026. godine. Ove godine 23 kandidata iz 20 kompanija takmičilo se za titulu, a njihovi ukupni prihodi iznose 254 miliona evra i zapošljavaju više od 1.000 ljudi. Program EY Preduzetnik godine od svog početka okupio je više od 350 preduzetnika iz preko 300 kompanija, koje danas zapošljavaju ukupno 33.555 ljudi i ostvaruju prihod od 3,6 milijarde evra.

Dalji koraci i značaj za srpsko preduzetništvo

Kao pobednik nacionalnog takmičenja, Nikola Vasović će predstavljati Srbiju na globalnom finalu za EY Svetskog preduzetnika godine u Monte Karlu u maju 2027. godine. Mobility partner programa bio je Star Import, dok je Raiffeisen banka bila zvanični sponzor gala večeri. Program je podržan od strane Ministarstva privrede i vodećih poslovnih medija. Kao rezultat, priznanje EY doprinosi promociji domaćih preduzetničkih priča i podstiče dalje investicije i razvoj sektora. Ove inicijative doprinose jačanju konkurencije i rastu ukupnog prihoda domaćeg preduzetništva.

Pročitaj još

Domaće

Uvoz svinjskog mesa u Srbiju dostigao 31.312 tona za devet meseci 2026. godine

Niska cena uvoznog mesa od 2,57 evra po kilogramu ugrožava domaće proizvođače, dok raste zabrinutost zbog prodaje zamrznutog mesa kao svežeg

Objavljeno pre

,

Objavio:

Uvoz svinjskog mesa u Srbiju dostigao 31.312 tona za devet meseci 2026. godine

Niska cena uvoznog mesa od 2,57 evra po kilogramu ugrožava domaće proizvođače, dok raste zabrinutost zbog prodaje zamrznutog mesa kao svežeg

Srbija je tokom prvih devet meseci 2026. godine uvezla 31.312 tona svinjskog mesa, a samo u septembru i oktobru zabeležen je dodatni uvoz od po 11.500 tona mesečno. Cena uvoznog mesa iznosila je 2,57 evra po kilogramu, što predstavlja konkurentsku prednost za prerađivače i trgovce, ali dovodi u pitanje položaj domaćih proizvođača. Tema “uvoz svinjskog mesa u Srbiju” istaknuta je kao ključna u analizi akademika Cvijana Mekića sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, koji upozorava na moguće zloupotrebe na tržištu.

Rizici i posledice uvoza svinjskog mesa u Srbiju

Prema rečima Cvijana Mekića, meso koje stiže u velikim količinama i po niskim cenama teško može biti sveže, što povećava sumnju da se u Srbiju unosi zamrznuto meso koje se potom prodaje kao sveže. On ističe da domaći proizvođači imaju kapacitete za veću proizvodnju, ali im je plasman otežan zbog konkurencije uvoznog mesa. Pravilnik, koji od 1. jula 2026. godine zahteva jasno označavanje mesa iz uvoza koje je bilo zamrznuto, nije u potpunosti zaživeo u praksi, smatra Mekić.

Dodatno zabrinjava i činjenica da nije razvijena laboratorijska metoda kojom bi se sa sigurnošću utvrdilo poreklo i prethodno stanje mesa. Takođe, prema Mekićevim rečima, inspekcijske službe nemaju dovoljan broj inspektora da bi obuhvatile sve objekte i sprovedu potpunu kontrolu, što otvara prostor za zloupotrebe u maloprodaji.

Tržišna transparentnost i poreklo mesa

Jedan od ključnih problema, prema mišljenju Cvijana Mekića, jeste nedostatak javno dostupnih podataka o količinama uvoznog mesa i potrebama domaćeg tržišta. Podaci postoje u Upravi carina i Poreskoj upravi, ali nisu dostupni potrošačima i proizvođačima. Udruženje odgajivača svinja najavilo je obraćanje Višem javnom tužilaštvu zbog neslaganja u podacima o uvozu za prethodnu godinu – prema jednom izvoru reč je o 50.000 tona, a prema drugom više od 70.000 tona.

Mekić naglašava važnost jasnog obeležavanja porekla mesa, uključujući farmu i klanicu, kako bi potrošači imali informacije o sledljivosti proizvoda. Domaći proizvođači ne koriste genetski modifikovanu hranu za svinje, za razliku od nekih zemalja iz kojih Srbija uvozi meso. Zbog toga, kako navodi, jasno poreklo bi doprinelo većem poverenju potrošača.

Potencijalna rešenja i preporuke za tržište svinjskog mesa

Mekić predlaže kontrolisani uvoz svinjskog mesa u Srbiju, postavljanje jasnih kriterijuma za izdavanje dozvola i strožu kontrolu bezbednosti i kvaliteta mesa. On smatra da je neophodno ponovo uspostaviti sistem ugovaranja proizvodnje između primarnih proizvođača i prerađivačke industrije, što bi omogućilo sigurniji plasman domaćeg mesa. Institucije bi morale pažljivije reagovati na poremećaje na tržištu i obezbediti transparentnost podataka, kako bi se zaštitili i proizvođači i potrošači.

Pitanje “uvoz svinjskog mesa u Srbiju” ostaje važno za ekonomiju i bezbednost hrane, s obzirom na aktuelne izazove u kontroli kvaliteta i transparentnosti tržišta.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link