Connect with us

Domaće

Kompanija Vasović povećala prihod na 254 miliona evra, priznanje EY za preduzetništvo

Vasović d.o.o. sa 1.000 zaposlenih i 16 ribarnica postala lider u sektoru ribe i morskih plodova u Srbiji

Objavljeno pre

,

Kompanija Vasović povećala prihod na 254 miliona evra, priznanje EY za preduzetništvo Foto Izvor: Pexels / Jitte Davidson

Vasović d.o.o. sa 1.000 zaposlenih i 16 ribarnica postala lider u sektoru ribe i morskih plodova u Srbiji

Nikola Vasović, osnivač kompanije Vasović d.o.o., proglašen je za EY Preduzetnika godine u Srbiji na svečanoj gala večeri održanoj u Beogradu 20. novembra 2026. godine. Kompanija je ostvarila ukupan prihod od 254 miliona evra, a zajedno sa ostalim finalistima EY takmičenja zapošljava gotovo 1.000 ljudi, prema zvaničnim podacima organizatora. Ovo priznanje potvrđuje značaj preduzetništva i rasta domaćih kompanija na regionalnom tržištu.

Prihodi kompanije Vasović i razvoj distributivne mreže

Kompanija Vasović d.o.o. osnovana je pre više od 25 godina u Čačku, sa vizijom da obezbedi kvalitetnu ribu i morske plodove domaćem tržištu. Tokom godina, kompanija je iz maloprodajnog objekta izrasla u jednog od vodećih uvoznika, proizvođača i distributera sveže i smrznute ribe, ribljih prerađevina i morskih plodova u Srbiji i regionu. Raspolaže sa sopstvenim lancem od 16 ribarnica pod imenom Beo ribarstvo i razvijenom distributivnom mrežom koja pokriva celu Srbiju. Kao rezultat ovakvog rasta, kompanija je ostvarila prihod od 254 miliona evra, što je značajno za domaću privredu. Pored toga, dugogodišnja partnerstva sa vodećim svetskim kompanijama iz oblasti ribarstva dodatno su učvrstila poziciju Vasović d.o.o. kao pouzdanog partnera na tržištu.

EY preduzetnik godine: značenje nagrade i konkurencija

Na svečanom događaju priznanje je dodelio predsednik nezavisnog žirija Darko Budeč u prisustvu Ivana Rakića iz EY Central Europe. „Velika mi je čast što sam deo ovog događaja i što mi je pripalo priznanje EY Preduzetnik godine. Ovo priznanje ima poseban značaj za mene i ponosan sam što sam deo ove zajednice“, izjavio je Nikola Vasović prilikom uručenja nagrade. Pored glavne nagrade, EY je dodelio i priznanja u potkategorijama: Uroš Mikić iz kompanije Flow Ninja proglašen je za Brzorastućeg preduzetnika, dok su Drago Samardžić i Miroslav Kržić iz kompanije Coming poneli titulu Inovativnog preduzetnika 2026. godine. Ove godine 23 kandidata iz 20 kompanija takmičilo se za titulu, a njihovi ukupni prihodi iznose 254 miliona evra i zapošljavaju više od 1.000 ljudi. Program EY Preduzetnik godine od svog početka okupio je više od 350 preduzetnika iz preko 300 kompanija, koje danas zapošljavaju ukupno 33.555 ljudi i ostvaruju prihod od 3,6 milijarde evra.

Dalji koraci i značaj za srpsko preduzetništvo

Kao pobednik nacionalnog takmičenja, Nikola Vasović će predstavljati Srbiju na globalnom finalu za EY Svetskog preduzetnika godine u Monte Karlu u maju 2027. godine. Mobility partner programa bio je Star Import, dok je Raiffeisen banka bila zvanični sponzor gala večeri. Program je podržan od strane Ministarstva privrede i vodećih poslovnih medija. Kao rezultat, priznanje EY doprinosi promociji domaćih preduzetničkih priča i podstiče dalje investicije i razvoj sektora. Ove inicijative doprinose jačanju konkurencije i rastu ukupnog prihoda domaćeg preduzetništva.

Pročitaj još

Domaće

Uvoz svinjskog mesa u Srbiju dostigao 31.312 tona za devet meseci 2026. godine

Niska cena uvoznog mesa od 2,57 evra po kilogramu ugrožava domaće proizvođače, dok raste zabrinutost zbog prodaje zamrznutog mesa kao svežeg

Objavljeno pre

,

Objavio:

Uvoz svinjskog mesa u Srbiju dostigao 31.312 tona za devet meseci 2026. godine

Niska cena uvoznog mesa od 2,57 evra po kilogramu ugrožava domaće proizvođače, dok raste zabrinutost zbog prodaje zamrznutog mesa kao svežeg

Srbija je tokom prvih devet meseci 2026. godine uvezla 31.312 tona svinjskog mesa, a samo u septembru i oktobru zabeležen je dodatni uvoz od po 11.500 tona mesečno. Cena uvoznog mesa iznosila je 2,57 evra po kilogramu, što predstavlja konkurentsku prednost za prerađivače i trgovce, ali dovodi u pitanje položaj domaćih proizvođača. Tema “uvoz svinjskog mesa u Srbiju” istaknuta je kao ključna u analizi akademika Cvijana Mekića sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, koji upozorava na moguće zloupotrebe na tržištu.

Rizici i posledice uvoza svinjskog mesa u Srbiju

Prema rečima Cvijana Mekića, meso koje stiže u velikim količinama i po niskim cenama teško može biti sveže, što povećava sumnju da se u Srbiju unosi zamrznuto meso koje se potom prodaje kao sveže. On ističe da domaći proizvođači imaju kapacitete za veću proizvodnju, ali im je plasman otežan zbog konkurencije uvoznog mesa. Pravilnik, koji od 1. jula 2026. godine zahteva jasno označavanje mesa iz uvoza koje je bilo zamrznuto, nije u potpunosti zaživeo u praksi, smatra Mekić.

Dodatno zabrinjava i činjenica da nije razvijena laboratorijska metoda kojom bi se sa sigurnošću utvrdilo poreklo i prethodno stanje mesa. Takođe, prema Mekićevim rečima, inspekcijske službe nemaju dovoljan broj inspektora da bi obuhvatile sve objekte i sprovedu potpunu kontrolu, što otvara prostor za zloupotrebe u maloprodaji.

Tržišna transparentnost i poreklo mesa

Jedan od ključnih problema, prema mišljenju Cvijana Mekića, jeste nedostatak javno dostupnih podataka o količinama uvoznog mesa i potrebama domaćeg tržišta. Podaci postoje u Upravi carina i Poreskoj upravi, ali nisu dostupni potrošačima i proizvođačima. Udruženje odgajivača svinja najavilo je obraćanje Višem javnom tužilaštvu zbog neslaganja u podacima o uvozu za prethodnu godinu – prema jednom izvoru reč je o 50.000 tona, a prema drugom više od 70.000 tona.

Mekić naglašava važnost jasnog obeležavanja porekla mesa, uključujući farmu i klanicu, kako bi potrošači imali informacije o sledljivosti proizvoda. Domaći proizvođači ne koriste genetski modifikovanu hranu za svinje, za razliku od nekih zemalja iz kojih Srbija uvozi meso. Zbog toga, kako navodi, jasno poreklo bi doprinelo većem poverenju potrošača.

Potencijalna rešenja i preporuke za tržište svinjskog mesa

Mekić predlaže kontrolisani uvoz svinjskog mesa u Srbiju, postavljanje jasnih kriterijuma za izdavanje dozvola i strožu kontrolu bezbednosti i kvaliteta mesa. On smatra da je neophodno ponovo uspostaviti sistem ugovaranja proizvodnje između primarnih proizvođača i prerađivačke industrije, što bi omogućilo sigurniji plasman domaćeg mesa. Institucije bi morale pažljivije reagovati na poremećaje na tržištu i obezbediti transparentnost podataka, kako bi se zaštitili i proizvođači i potrošači.

Pitanje “uvoz svinjskog mesa u Srbiju” ostaje važno za ekonomiju i bezbednost hrane, s obzirom na aktuelne izazove u kontroli kvaliteta i transparentnosti tržišta.

Pročitaj još

Domaće

Paušalci prelaze na novu poresku regulativu, rok za prijavu lične zarade do 15. januara

Preduzetnici paušalci od 2027. biraju isplatu lične zarade, obaveštenje Poreskoj upravi dostavlja se elektronski

Objavljeno pre

,

Objavio:

Paušalci prelaze na novu poresku regulativu, rok za prijavu lične zarade do 15. januara – paušalci nova poreska pravila

Preduzetnici paušalci od 2027. biraju isplatu lične zarade, obaveštenje Poreskoj upravi dostavlja se elektronski

Preduzetnici paušalci u Srbiji suočavaju se sa novim poreskim pravilima, jer pravo na paušalno oporezivanje prestaje 31. decembra 2026. godine. Od 1. januara 2027. godine, ova grupa ima mogućnost da izabere model oporezivanja koji podrazumeva isplatu lične zarade. Ova promena, predviđena izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana („Službeni glasnik RS“, broj 80/26), omogućiće preduzetnicima paušalcima prelazak sa paušalnog oporezivanja na vođenje poslovnih knjiga sa opcijom isplate lične zarade.

Nova pravila za paušalce od 2027. godine

Prema članu 33a Zakona o porezu na dohodak građana, pravo na isplatu lične zarade imaju preduzetnici koji vode poslovne knjige, paušalci koji prelaze na vođenje poslovnih knjiga i preduzetnici poljoprivrednici. Na taj način, paušalci kojima prestaje pravo na dosadašnji način oporezivanja mogu od 2027. godine izabrati isplatu lične zarade kao model oporezivanja. Kao rezultat toga, nisu obavezni da oporezuju isključivo ostvarenu dobit, već mogu odabrati model koji podrazumeva redovnu isplatu lične zarade.

Rok i procedura za prijavu lične zarade

Obaveštenje o opredeljenju za isplatu lične zarade neophodno je dostaviti Poreskoj upravi elektronskim putem, najkasnije do 15. januara 2027. godine. Rok za podnošenje ovog obaveštenja iznosi 15 dana od dana prestanka prava na paušalno oporezivanje, a prema pojašnjenju Poreske uprave, poslednji dan za prijavu je upravo 15. januar 2027. godine. Prijava se podnosi putem portala Poreske uprave, kroz poresku prijavu PPDG-1S. U delu 1.1a prijave unosi se oznaka 6, dok se u delu 3 pod rednim brojem 3.3 navodi period za koji se preduzetnik opredeljuje za ličnu zaradu.

Šta znači izbor isplate lične zarade za paušalce

Isplata lične zarade podrazumeva da preduzetnik sebi mesečno isplaćuje određeni iznos, koji evidentira u poslovnim knjigama. Ovaj iznos uvećava se za pripadajuće poreze i doprinose, koje je obavezan da obračuna i uplati. Izbor ovog modela može imati različite poreske efekte u zavisnosti od prihoda i rashoda, zbog čega je preporučljivo da svaki preduzetnik analizira koja opcija najviše odgovara njegovom poslovanju. Kao rezultat novih pravila, preduzetnici su savetovani da pravovremeno provere najpovoljniji model oporezivanja i ne propuste rok za podnošenje obaveštenja. Ova zakonska promena proistekla je iz inicijative Saveta za male biznise NALEDA, uz aktivno učešće Unije poslodavaca Srbije.

Uticaj novih pravila na poslovanje i poresko opterećenje

Prelazak na vođenje poslovnih knjiga i izbor isplate lične zarade omogućava veću fleksibilnost u planiranju poreskih obaveza. Takođe, ova promena može uticati na likvidnost preduzetnika i njihovu sposobnost da preciznije planiraju rashode. Osim toga, elektronska prijava i jasno definisan rok za opredeljenje pojednostavljuju administraciju i smanjuju mogućnost grešaka. Na kraju, preporučuje se svim paušalcima da se upoznaju sa detaljima poreskog tretmana lične zarade i sprovedu analizu pre konačne odluke, kako bi optimalno uskladili svoje poslovanje sa novim zakonodavnim okvirom.

Pročitaj još

Domaće

Država otkupljuje obveznice vredne 55 milijardi dinara u četvrtom kvartalu

Pet aukcija državnih obveznica pre roka dospeća zakazano do 4. decembra, obezbeđuje se dodatna likvidnost

Objavljeno pre

,

Objavio:

Država otkupljuje obveznice vredne 55 milijardi dinara u četvrtom kvartalu – aukcija otkupa državnih obveznica

Pet aukcija državnih obveznica pre roka dospeća zakazano do 4. decembra, obezbeđuje se dodatna likvidnost

Republika Srbija objavila je kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine. Planirano je ukupno pet aukcija, a ukupna vrednost otkupa iznosi 55 milijardi dinara. Raspored aukcija ima za cilj unapređenje upravljanja javnim dugom i povećanje likvidnosti na domaćem tržištu hartija od vrednosti. Prva aukcija održava se 20. novembra, kada država planira otkup obveznica ročnosti 12 godina, emitovanih 18. februara 2020. godine. Ove obveznice dospevaju 20. avgusta 2032. godine, a kuponska stopa iznosi 4,5 odsto. Planirani obim otkupa na ovoj aukciji je 15 milijardi dinara.

Detalji kalendara aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća

Druga aukcija zakazana je za 24. novembar i obuhvata desetogodišnje obveznice emitovane 23. januara 2025. godine, sa dospećem 27. jula 2035. godine. Kuponska stopa ovih obveznica iznosi 5,25 odsto, dok je planirani iznos otkupa 10 milijardi dinara. Treća aukcija biće održana 26. novembra i odnosi se na petogodišnje obveznice emitovane 28. jula 2025. godine, čije dospeće je 30. jula 2030. godine. Kuponska stopa za ovaj instrument iznosi 4,5 odsto, a otkup planiran za 10 milijardi dinara. U decembru su predviđene još dve aukcije. Prva od njih, 2. decembra, obuhvata desetogodišnje obveznice emitovane 6. februara 2018. godine sa dospećem 8. februara 2028. godine, kuponska stopa iznosi 5,875 odsto, a vrednost planiranog otkupa je 15 milijardi dinara. Poslednja aukcija, predviđena za 4. decembar, odnosi se na osmogodišnje obveznice emitovane 24. oktobra 2023. godine, koje dospevaju 26. oktobra 2031. godine. Kuponska stopa je sedam odsto, a država planira otkup u iznosu od pet milijardi dinara.

Uticaj aukcija na tržište i javni dug

Ovakav kalendar otkupa obveznica deo je strategije Ministarstva finansija Republike Srbije za aktivno upravljanje javnim dugom. Kao rezultat, održava se stabilnost domaćeg tržišta državnih hartija od vrednosti. Pored toga, ovakve aktivnosti doprinose većoj fleksibilnosti u planiranju finansiranja državnog budžeta. Aukcije otkupa pre roka dospeća mogu pozitivno uticati na investicionu klimu, jer nude investitorima mogućnost ranije likvidacije svojih ulaganja. To, takođe, doprinosi obezbeđenju dodatne likvidnosti na tržištu. Državne obveznice su ključni instrument zaduživanja i finansiranja javnih projekata. Njihov otkup pre roka dospeća često se koristi kao instrument za smanjenje kamatnih troškova i optimizaciju strukture javnog duga. U ovom ciklusu, država koristi pet različitih izdanja obveznica, sa ročnostima u rasponu od pet do dvanaest godina i kuponskim stopama od 4,5 do sedam odsto. S obzirom na ukupni iznos od 55 milijardi dinara, ovogodišnji program otkupa značajno doprinosi stabilnosti fiskalnog sistema. Prema zvaničnim informacijama, cilj ovih aukcija je da se domaće tržište državnih hartija od vrednosti učini još atraktivnijim za domaće i strane investitore. Investitori, s druge strane, dobijaju veću sigurnost i mogućnost ranije realizacije ulaganja, što može povećati njihovo poverenje u tržište državnog duga.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link