Connect with us

Region

Milan Knežević o evropskom putu Crne Gore: Da li će službeni jezik postati hrvatski?

Lider Demokratske narodne partije tvrdi da bi ulaskom Crne Gore u EU službeni jezik mogao biti hrvatski i poziva građane na reakciju.

Objavljeno pre

,

Milan Knežević o evropskom putu Crne Gore: Da li će službeni jezik postati hrvatski? – evropski put Crne Gore Foto Izvor: TV Pink Printscreen

Lider Demokratske narodne partije tvrdi da bi ulaskom Crne Gore u EU službeni jezik mogao biti hrvatski i poziva građane na reakciju.

Predsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević izneo je zabrinutost zbog evropskog puta Crne Gore i mogućnosti da službeni jezik u zemlji postane hrvatski. U nedavnoj izjavi, Knežević je upozorio građane da bi ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju, prema njegovim rečima, službeni jezik mogao biti hrvatski, ukoliko to dozvoli premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Takođe, Knežević je pozvao sve kojima je stalo do nacionalnog dostojanstva da sruše spomen-ploču u Morinju. On smatra da je Crna Gora trenutno u podređenom položaju na evropskom putu i koristi metaforu da se građani nalaze „između faze šišanja i klanja“.

Tvrdnje o jeziku i evropskim integracijama

Prema rečima Kneževića, Crna Gora bi ulaskom u Evropsku uniju mogla promeniti službeni jezik. On navodi da bi građani morali da uče nove termine i koriste hrvatski rečnik kako bi bili ravnopravni u evropskim institucijama. Knežević ističe da ne pristaje na ucene koje, kako on kaže, ugrožavaju dostojanstvo i nacionalni identitet Crne Gore. Pored toga, on naglašava da se interesi svih građana, bez obzira na nacionalnost, moraju braniti odlučno i bez kompromisa.

Knežević je posebno apostrofirao ulogu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, tvrdeći da od njegove odluke zavisi da li će hrvatski postati službeni jezik u Crnoj Gori nakon ulaska u EU. Ova izjava izazvala je reakcije i dodatno otvorila pitanje kako će evropski put Crne Gore uticati na status jezika i nacionalni identitet države.

Spomen-ploča u Morinju i pitanje ratne odštete

Osim pitanja jezika, Knežević se osvrnuo i na spomen-ploču u Morinju, koju je postavio Ranko Krivokapić. Lider DNP smatra da je postavljanje te ploče neprihvatljivo i pozvao je Bokelje, Srbe, Crnogorce i ostale građane da se okupe i sruše je. On je najavio da je spreman da snosi posledice tog čina kako bi, prema njegovim rečima, zaštitio nacionalno dostojanstvo.

Knežević je takođe ponovio protivljenje isplati 17 miliona evra ratne odštete za logor Morinj. On smatra da takva odluka šteti interesima Crne Gore i da je ne treba prihvatiti.

Reakcije i značaj za građane

Kako navodi Knežević, evropski put Crne Gore podrazumeva brojna odricanja, pa i potencijalnu promenu službenog jezika. On je pozvao građane da preispitaju pravac u kojem ide država i da zaštite svoj identitet.

Zapravo, pitanje evropskih integracija i uslova za članstvo postaje tema o kojoj će se, prema njegovim rečima, tek voditi široka debata. Zbog toga, Knežević zaključuje da je važno da građani budu informisani i aktivno učestvuju u raspravama o budućnosti Crne Gore.

Pročitaj još

Region

Ispovest sestre o smrti Kristijana Periše: Trenutak koji je promenio porodicu

Mihaela Periš opisala je kroz šta je porodica prošla kobne noći 21. oktobra, nakon što su saznali za smrt brata.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ispovest sestre o smrti Kristijana Periše: Trenutak koji je promenio porodicu – smrt Kristijana Periše

Mihaela Periš opisala je kroz šta je porodica prošla kobne noći 21. oktobra, nakon što su saznali za smrt brata.

Smrt Kristijana Josipa Periša ostavila je dubok trag na njegovu porodicu. Njegova mlađa sestra, Mihaela Periš, podelila je potresnu priču o poslednjim trenucima i emotivnim danima nakon gubitka. Ova ispovest osvetljava kako su članovi porodice doživeli gubitak i kroz šta su prošli u noći kada su saznali za smrt voljenog brata.

Mihaela ima 25 godina, studentkinja je i radi uz studije. Prema njenim rečima, poslednji put je videla Kristijana u nedelju pre kobnog događaja. “Videli smo se i rekao mi je koliko me voli, bio je veoma emotivan. Jedva je čekao da postane otac”, priseća se Mihaela. Međutim, brzo nakon tih reči, porodica se našla u situaciji koja je sve promenila.

Kako je porodica Periš saznala za smrt Kristijana

Te srede, 21. oktobra, Kristijan je odveden u bolnicu. Majka je obavestila Mihaelu da postoji mogućnost da ga zadrže. Kasnije je dobila poziv od Kristijana sa mobilnog telefona jednog tehničara. On joj je rekao da će ga možda pustiti kući i da bi neko trebalo da dođe po njega. U 23:14, majka je pozvala Mihaelu i rekla joj da požuri, ali nije znala šta se tačno dešava.

Porodica je tog trenutka krenula ka Klinici „Sveti Ivan“. Sa njima je bio i Mihaelin verenik, koji je vozio. Kada su stigli, tamo su već bili Kristijanova verenica i njeni roditelji. Svi su čekali informacije u neizvesnosti.

Trenutak istine i emotivna reakcija porodice

Mihaela se priseća trenutka kada su im saopštili vest. Suze su joj tekle dok je opisivala kako je skinula čaršav, a otac vrisnuo: “Ugušili su ga!” Taj trenutak bio je prekretnica za celu porodicu. Iako su pokušavali da ostanu pribrani, bol je bio neizbežan.

Kako ističe Mihaela, ponekad ne može tačno da se seti svih detalja te noći. Međutim, jasno pamti osećaj tuge i praznine koji su zavladali među ukućanima. Ona je nekoliko puta zastajala tokom priče, pokušavajući da se priseti svakog trenutka, ali joj je bilo teško da pronađe reči.

Porodična podrška i sećanje na Kristijana

Porodica Periš sada pokušava da pronađe snagu u zajedništvu. Mihaela je naglasila koliko im znači podrška prijatelja i šire porodice u ovom teškom periodu. Takođe, kroz sećanja na Kristijana, nastoje da sačuvaju njegov duh i vrednosti koje je prenosio svima oko sebe.

Ova ispovest sestre o smrti Kristijana Periše pokazuje koliko je gubitak ostavio trag na porodicu. Njihova svakodnevica je sada obeležena tugom, ali i željom da sačuvaju uspomenu na voljenog člana porodice.

Pročitaj još

Region

MUP Hrvatske najavio zajedničku vežbu: Vojna vozila i simulacija pucnjave kod Američke škole u Zagrebu

Vežba hrvatskih snaga i američkih specijalaca održaće se 19. novembra uveče u blizini Američke međunarodne škole.

Objavljeno pre

,

Objavio:

MUP Hrvatske najavio zajedničku vežbu: Vojna vozila i simulacija pucnjave kod Američke škole u Zagrebu – vežba u Zagrebu

Vežba hrvatskih snaga i američkih specijalaca održaće se 19. novembra uveče u blizini Američke međunarodne škole.

Građani Zagreba mogu očekivati pojačano prisustvo policijskih i vojnih snaga tokom večeri 19. novembra, kada će biti održana zajednička vežba hrvatskih i američkih specijalnih snaga. Prema saopštenju MUP Hrvatske, vežba će se odvijati na području Američke međunarodne škole u Zagrebu i njenoj neposrednoj okolini, uključujući naselja Bundek i Središće, u periodu od 22 časa do 2 časa narednog dana.

Tokom vežbe koristiće se isključivo manevarska i simulaciona municija, što znači da će se u tom delu grada povremeno čuti zvuci nalik pucnjima. Takođe, građani će moći da primete veći broj policijskih i vojnih vozila, kao i službenika u uniformama.

Detalji vežbe i bezbednosne mere u Zagrebu

MUP Hrvatske naglašava da je reč o planiranoj i unapred najavljenoj aktivnosti, čiji je cilj jačanje koordinacije, operativne spremnosti i saradnje između hrvatskih i američkih bezbednosnih snaga. Vežba će biti sprovedena uz odgovarajuće bezbednosne mere, kako bi se osigurala sigurnost građana i učesnika.

Osim toga, policija ističe da tokom vežbe neće biti upotrebe bojeve municije. S obzirom na to, građani se pozivaju na razumevanje i mole se da se ne uznemiravaju zbog potencijalne buke ili povećanog prisustva službenih vozila i osoblja.

U saopštenju MUP Hrvatske navodi se: „Unapred zahvaljujemo građanima na razumevanju i molimo ih da se ne uznemiravaju zbog aktivnosti koje će se sprovoditi u okviru vežbe.”

Razlog održavanja vežbe i značaj za lokalnu zajednicu

Vežba u Zagrebu deo je redovnih zajedničkih aktivnosti obuke i saradnje hrvatskih i američkih bezbednosnih snaga. Na taj način, nadležni žele da unaprede međusobnu koordinaciju, ali i da povećaju spremnost za potencijalne vanredne situacije. Kao rezultat, slične aktivnosti povremeno se organizuju u različitim delovima zemlje, a ovog puta izabrana je zona u okolini Američke međunarodne škole.

Zbog toga je MUP Hrvatske još jednom zamolio sve građane koji žive ili se kreću u delu grada Bundek i Središće da budu strpljivi i ne uzimaju u obzir zvuke koji mogu podsećati na razmenu vatre, jer se radi isključivo o simulaciji.

Na kraju, iz MUP-a ističu da je bezbednost građana prioritet i da će sve aktivnosti biti pod strogim nadzorom. Ove mere preduzimaju se kako bi se obezbedila maksimalna sigurnost tokom trajanja zajedničke vežbe.

Pročitaj još

Region

Snažno nevreme u Bosni i Hrvatskoj: Vetar od 100 km/h ostavio naselja bez struje

Olujni vetar pogodio mnoge gradove u Bosni i Hrvatskoj, pojedina mesta ostala su bez električne energije, a najkritičnije je u Brčkom, Slavonskom Brodu i Bijeljini.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Snažno nevreme u Bosni i Hrvatskoj: Vetar od 100 km/h ostavio naselja bez struje

Olujni vetar pogodio mnoge gradove u Bosni i Hrvatskoj, pojedina mesta ostala su bez električne energije, a najkritičnije je u Brčkom, Slavonskom Brodu i Bijeljini.

Snažno nevreme pogodilo je tokom večeri severni deo Bosne i istočni deo Hrvatske, a olujni vetar od 100 km/h izazvao je probleme širom regiona. Prema saopštenju, najjači udari zabeleženi su na području Posavine, Slavonije, Banije, Bosanske Krajine, kao i na širem području Banja Luke, Doboja, Brčkog, Bijeljine, Tuzle, Gradiške i Slavonskog Broda. U pojedinim naseljima, snažan vetar ostavio je stanovnike bez električne energije, dok su se građani suočavali sa oborenim granama i prekinutim saobraćajem.

Najkritičnija situacija nastala je na području Brčkog, Slavonskog Broda i Bijeljine, gde su udari vetra dostizali brzinu od 100 km/h. Osim toga, tokom večeri su vetrovi pogodili i sever Dalmacije, Liku, kao i severozapad Hrvatske. Zbog toga su lokalne vlasti apelovale na oprez i preporučile građanima da izbegavaju kretanje na otvorenom dok se nevreme ne smiri.

Uticaj olujnog vetra na region

Olujni vetar zahvatio je veliki broj gradova i sela, a posledice su se najviše osetile na infrastrukturi i snabdevanju električnom energijom. Pored toga, značajan broj stabala i saobraćajnih znakova oboren je širom regiona, što dodatno otežava normalno funkcionisanje saobraćaja. Prema saopštenju, vetar od 100 km/h predstavlja ozbiljnu pretnju, posebno za vozače i pešake.

U međuvremenu, nevreme se širi i prema Srbiji. Prema prognozama, u nastavku večeri očekuju se orkanski udari vetra do 110 km/h, naročito u Vojvodini i na području Beograda. Zbog toga je izdato upozorenje građanima da prate instrukcije službi i da u slučaju potrebe potraže sklonište.

Očekivanja i preporuke za građane

Prema najavama, smirivanje vremena očekuje se tokom noći. Ipak, građanima se savetuje da i dalje budu na oprezu i prate zvanična saopštenja nadležnih službi. Posebno se preporučuje izbegavanje parkiranja vozila ispod drveća i blizine električnih stubova, s obzirom na mogućnost dodatnih šteta usled jakih udara vetra.

Ovakvo snažno nevreme retko pogađa region sa tolikom silinom, zbog čega su lokalne službe u pripravnosti kako bi što pre reagovale na eventualne posledice. U svakom slučaju, važno je da građani ostanu informisani i prate sve preporuke dok se nevreme potpuno ne smiri.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link