Connect with us

Svet

Emanuel Makron o članstvu Ukrajine u NATO-u: Šta znači pozicija snage za Kijev?

Francuski predsednik poručuje da je vreme za razgovor o članstvu Ukrajine u NATO-u, ističući važnost podrške saveznika.

Objavljeno pre

,

Emanuel Makron o članstvu Ukrajine u NATO-u: Šta znači pozicija snage za Kijev? – članstvo Ukrajine u NATO-u Foto Izvor: Tanjug AP/Christian Hartmann

Francuski predsednik poručuje da je vreme za razgovor o članstvu Ukrajine u NATO-u, ističući važnost podrške saveznika.

Emanuel Makron, predsednik Francuske, izjavio je da je vreme da se pokrene razgovor o članstvu Ukrajine u NATO-u. On je istakao da Kijev mora da pregovara sa pozicije snage. Prema njegovim rečima, za uspešne mirovne pregovore neophodno je da Ukrajina nastavi da se brani i da u proces uđe iz snažnog položaja. Posebno je naglasio značaj podrške saveznika i partnera, bez koje, kako kaže, Ukrajina ne bi mogla da postigne održivu pregovaračku poziciju.

Makron o članstvu Ukrajine u NATO-u

U svojoj izjavi, Emanuel Makron je naveo da je došlo vreme za razgovor o članstvu Ukrajine u NATO-u. On smatra da je sada ključni trenutak za razmatranje ove teme, posebno u kontekstu aktuelnih dešavanja u istočnoj Evropi. Ova izjava dodatno podstiče debatu o mogućem proširenju Alijanse i ulozi Ukrajine u budućim bezbednosnim aranžmanima.

Podrška saveznika ključna za Kijev

Predsednik Francuske naglašava da Ukrajina mora da nastavi da se brani kako bi ušla u mirovne pregovore sa pozicije snage. On ističe da je ovoj zemlji neophodna dalja podrška njenih saveznika i partnera. Prema njegovim rečima, samo uz kontinuiranu pomoć međunarodne zajednice Kijev može da ostane u povoljnoj poziciji tokom budućih pregovora.

Važnost snažne pregovaračke pozicije

Emanuel Makron je poručio: „Ako želimo da budemo uverljivi u mirovnim pregovorima, važno je da se Ukrajina brani i da u te razgovore uđe sa snažne pozicije, a Ukrajina će to moći da učini samo ako nastavimo da je podržavamo.” Ova poruka odražava stav da bi eventualno članstvo u NATO-u i dalja vojna i politička podrška mogli biti presudni faktori za bezbednost i stabilnost Ukrajine.

Perspektive za budućnost Ukrajine

Osvrćući se na buduće mirovne razgovore, predsednik Francuske je naglasio da uverljivost tih pregovora zavisi od toga da li će Ukrajina imati dovoljno podrške i sposobnosti da brani svoje interese. Na taj način, diskusija o članstvu Ukrajine u NATO-u dobija dodatnu težinu i podstiče međunarodnu zajednicu da razmotri naredne korake u odnosima sa Kijevom.

Pročitaj još

Svet

Velika akcija policije u Nemačkoj: Osamnaestogodišnjak osumnjičen za planiranje napada na džamiju

Policija u Esloheu uhapsila mladića kog sumnjiče za planiranje napada, pronađeno oružje iz 3D štampača.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Velika akcija policije u Nemačkoj: Osamnaestogodišnjak osumnjičen za planiranje napada na džamiju – napad u Nemačkoj

Policija u Esloheu uhapsila mladića kog sumnjiče za planiranje napada, pronađeno oružje iz 3D štampača.

Policija je u mestu Eslohe u Nemačkoj sprovela veliku akciju tokom koje je uhapšen osamnaestogodišnjak osumnjičen za planiranje terorističkog napada na džamiju. Prema navodima Generalnog tužilaštva u Dizeldorfu, mladić je pomoću 3D štampača napravio funkcionalno oružje koje je, kako se sumnja, nameravao da upotrebi protiv muslimana. Ova akcija privukla je pažnju javnosti zbog ozbiljnosti optužbi i načina na koji je oružje proizvedeno.

Tokom pretresa kuće, policijski službenici pronašli su više komada oružja, delova oružja i municiju, a sve je bilo izrađeno pomoću 3D štampača. Prema saopštenju, postoje osnovane sumnje da je osumnjičeni planirao da u periodu između kraja 2026. i početka 2027. godine izvrši napad na posetioce džamije u Nemačkoj. Viša javna tužiteljka Aleksandra Vize iz Generalnog tužilaštva u Diseldorfu izjavila je da je planirano izvršenje napada oružjem koje je mladić sam napravio. Ova informacija potvrđena je i u izjavi za WDR.

Tok istrage i detalji o napadu u Nemačkoj

Policija je reagovala nakon što su iz okruženja osumnjičenog stigle dojave o njegovim aktivnostima i radikalnim stavovima. Istražitelji navode da je osamnaestogodišnjak iz Eslohea počeo da se radikalizuje u junu 2026. godine. Prikupljeni su dokazi koji ukazuju na to da je mladić negovao ekstremno desničarske stavove. Tokom istrage je naglašeno da je motiv napada bio usmeren protiv muslimana, a napad je trebalo da se desi u džamiji, što je izazvalo zabrinutost u lokalnoj zajednici.

Osumnjičeni je uhapšen u avgustu, a tokom istrage policija je pronašla oružje i delove oružja koje je samostalno izradio. Oružje je, prema navodima tužilaštva, bilo potpuno funkcionalno i spremno za upotrebu. Ova činjenica ukazuje na ozbiljnost planiranih aktivnosti. Takođe, pronađeni su i drugi materijali koji su dodatno potvrdili sumnje o pripremama za napad.

Reakcije institucija i značaj policijske akcije

Prema saopštenju Generalnog tužilaštva, postoje osnovane indicije da je napad bio pažljivo planiran i da je osumnjičeni imao jasnu nameru da ga izvede u precizno određenom periodu. Iako je napad u Nemačkoj sprečen blagovremenom reakcijom policije, ovaj slučaj je otvorio pitanje bezbednosti verskih objekata i mogućnosti zloupotrebe novih tehnologija poput 3D štampača za izradu oružja. Pored toga, institucije su naglasile važnost blagovremene saradnje sa zajednicom i praćenja potencijalnih pretnji.

Policija nastavlja istragu kako bi utvrdila da li su u planiranje napada bile uključene još neke osobe. Takođe, biće analizirani svi pronađeni digitalni tragovi i komunikacija osumnjičenog kako bi se utvrdilo da li je imao saradnike ili kontakte sa drugim ekstremističkim grupama. Na kraju, ovaj slučaj služi kao podsećanje na važnost pravovremene reakcije i saradnje između građana i institucija u sprečavanju potencijalnih napada.

Pročitaj još

Svet

Makron o mirovnim pregovorima: Evropa spremna, Rusija još bez konkretnih koraka

Francuski predsednik istakao je u Berlinu da Evropa želi da učestvuje u pregovorima, ali da Rusija nije pokazala spremnost za mir.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Makron o mirovnim pregovorima: Evropa spremna, Rusija još bez konkretnih koraka – mirovni pregovori Rusije i Evrope

Francuski predsednik istakao je u Berlinu da Evropa želi da učestvuje u pregovorima, ali da Rusija nije pokazala spremnost za mir.

Emanuel Makron, predsednik Francuske, izjavio je u Berlinu da Evropa ostaje otvorena za mirovne pregovore sa Rusijom, ali smatra da Rusija nije pokazala nijedan konkretan element mira. Tema “mirovni pregovori Rusije i Evrope” bila je u fokusu zajedničke konferencije za medije nakon sastanka “Koalicije voljnih”.

“Mi smo voljni da pokrenemo mirovne pregovore sa Rusijom. Budimo iskreni – Rusija nije pokazala konkretne elemente mira”, izjavio je Makron, naglašavajući značaj učešća svih ključnih strana.

Format pregovora i ključne strane

Makron je precizirao da bi dobar format za mirovne pregovore uključivao Ukrajinu, Rusiju, Sjedinjene Američke Države i Evropu. Taj format, prema njegovim rečima, treba da omogući razgovore o teritorijalnim pitanjima pod nadležnosti predsednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog. On je istakao da Zelenski ima jedini legitimitet da vodi te razgovore.

Osim teritorijalnih pitanja, Makron je naveo da bi pregovori trebalo da obuhvate i pitanja bezbednosti, kao i pitanje obnove. Ovi elementi, kako je dodao, predstavljaju važne komponente za dugoročno rešenje sukoba.

Naredni koraci i značaj za Evropu

Francuski predsednik ocenio je da će naredne sedmice biti ključne za Ukrajinu, njen narod i čitavu Evropu. Prema njegovim rečima, Evropa želi da osigura svoje mesto za pregovaračkim stolom, ali i da obezbedi sredstva za ukrajinske ratne napore.

U Berlinu je danas održan sastanak tridesetak saveznika Ukrajine, čiji je domaćin bila Nemačka. Sastanku su prisustvovali i nemački kancelar Fridrih Merc, francuski predsednik Makron i britanski premijer Endi Bernam. Fokus je bio na podršci Ukrajini u trenutku kada Evropa traži aktivnu ulogu u budućim pregovorima.

Mirovni pregovori Rusije i Evrope – izazovi i očekivanja

Makron je ponovio da su mirovni pregovori Rusije i Evrope od suštinskog značaja za stabilnost regiona. Međutim, naglasio je da bez aktivnog učešća svih strana, posebno Rusije, nije moguće napraviti korak ka trajnom miru. On je zaključio da Evropa ostaje otvorena za dijalog, ali da konkretni potezi sa ruske strane još uvek izostaju.

Na kraju, istaknuto je da će naredni period pokazati da li će biti dovoljno političke volje za pokretanje pregovora koji bi mogli da donesu dugotrajan mir u regionu.

Pročitaj još

Svet

Nemački kancelar Merc: Evropa neće dozvoliti novu podelu kontinenata

Merc poručio da pregovori o Ukrajini moraju uključivati evropske države i da podrška Kijevu ostaje prioritet

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nemački kancelar Merc: Evropa neće dozvoliti novu podelu kontinenata – napad na Ukrajinu

Merc poručio da pregovori o Ukrajini moraju uključivati evropske države i da podrška Kijevu ostaje prioritet

Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da napad na Ukrajinu i mogućnost podela Evrope po uzoru na Jaltu ne dolaze u obzir, naglašavajući da će evropske države biti uključene u sve eventualne pregovore. Govoreći posle sastanka “Koalicije voljnih” u Berlinu, Merc je istakao da evropski lideri žele, kako je naveo, mir za Ukrajinu koji je pravedan i trajan, uz više bezbednosti za Evropu i svet.

“Nastavićemo da pružamo podršku Kijevu sve dok to bude potrebno. Ukoliko dođe do mirovnih pregovora, mi ćemo u njima učestvovati. Pregovori mogu da budu uspešni samo ako su Ukrajina i Evropa zajedno deo tog procesa. Format ‘u stilu Jalte’ neće doneti mir”, naglasio je Merc.

Evropska podrška Ukrajini ostaje ključna

Osim toga, nemački kancelar odbacio je mogućnost da velike sile donose odluke o budućnosti Ukrajine i Evrope bez prisustva samih evropskih država. On je podsetio na istorijski samit u Jaltu tokom Drugog svetskog rata, kada su sile pobednice podelile Evropu na dve sfere uticaja, ističući da takav scenario danas ne može biti prihvaćen.

Pored toga, Merc je ukazao na to da evropske države neće dozvoliti da se pregovori vode u zatvorenim formatima i bez njihovog prisustva. “Evropa ima pravo i odgovornost da bude deo svakog procesa koji se tiče njene bezbednosti i budućnosti”, dodao je on.

Sastanak u Šenženu i međunarodna pitanja

U međuvremenu, pažnju je privukao i samit u Šenženu, u Kini, gde su se sastali američki predsednik Donald Tramp, ruski lider Vladimir Putin i kineski predsednik Si Đinping. Prema oceni evropskih zvaničnika, ovaj sastanak je bio prvenstveno prilika za fotografisanje, a ne za donošenje konkretnih odluka o napad na Ukrajinu ili podeli Evrope.

Ipak, nemački kancelar je poručio da se evropski glas mora čuti u svakom važnom međunarodnom procesu. Kako je naveo, Evropa neće stajati po strani kad je u pitanju njena bezbednost i stabilnost. Štaviše, on je podvukao da evropske države ostaju posvećene podršci Kijevu i miru u regionu.

Na kraju, Merc je zaključio da Evropa mora pokazati jedinstvo i odlučnost, posebno u trenucima kada su globalni izazovi sve veći. Pre svega, istakao je da bez zajedničkog nastupa evropskih država, mir u Ukrajini nije moguć.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link