Connect with us

Svet

Danski parlament odobrava bezbednosni sporazum sa SAD i Grenlandom

Dogovor omogućava jače vojno prisustvo SAD na Grenlandu, uz očuvanje autonomije ostrva u okviru Danske

Objavljeno pre

,

Danski parlament odobrava bezbednosni sporazum sa SAD i Grenlandom – sporazum Danske sa SAD Foto Izvor: Pexels / Mikhail Nilov

Dogovor omogućava jače vojno prisustvo SAD na Grenlandu, uz očuvanje autonomije ostrva u okviru Danske

Bezbednosni sporazum Danske sa Sjedinjenim Američkim Državama i Grenlandom, koji predviđa jačanje saradnje u arktičkom i severnoatlantskom regionu, dobio je jednoglasnu podršku danskog parlamenta. Ova odluka dolazi nakon višemesečnih pregovora i pritisaka iz SAD, tokom kojih je predsednik Tramp u više navrata iskazivao interesovanje za Grenland, autonomnu teritoriju Danske. Prema saopštenju, sporazum otvara mogućnost za proširenje američkog vojnog prisustva na Grenlandu, dok ostrvo ostaje pod danskom upravom.

Usvajanje sporazuma u danskom parlamentu

Glasanje u parlamentu Danske završeno je jednoglasno sa 109 glasova za i nijednim protiv, što se smatra poslednjim korakom ka stupanju sporazuma na snagu. Prethodno je i parlament Grenlanda podržao dogovor bez opozicije. Tekst sporazuma predviđa da on postaje efektivan kada Danska i Grenland zvanično obaveste SAD, putem diplomatske note, da su parlamenti završili sve potrebne procedure. Sporazum formalno nije međunarodni ugovor, pa nije potrebno odobrenje Senata SAD.

Reakcije zvaničnika i značaj za region

Američki ambasador u Danskoj, Kenneth Howery, izrazio je zadovoljstvo zbog “snažne podrške” danskog parlamenta, navodeći da se time otvara put za ulazak sporazuma u pravnu snagu. “Sporazum je izuzetan uspeh, koji modernizuje naše partnerstvo za bezbednosne izazove budućnosti i jača bezbednost Sjedinjenih Američkih Država, Kraljevine Danske, uključujući Grenland, kao i celog NATO-a”, naveo je Howery u zvaničnoj izjavi. Cilj dogovora je jačanje američkog vojnog prisustva na Grenlandu, ali uz očuvanje autonomije ostrva u okviru Danske.

Konflikti i diplomatska pozadina

Sporazum dolazi nakon perioda zategnutih odnosa izazvanih ponovljenim zahtevima predsednika Trampa da Grenland postane deo SAD. Grenland je strateški važan zbog svoje pozicije i mineralnih resursa. Ova teritorija ima široku autonomiju, ali i dalje ostaje deo Kraljevine Danske, koja je članica NATO-a. Prema tekstu sporazuma, Danska i Grenland zadražavaju nadležnosti upravljanja ostrvom, dok se američko prisustvo proširuje u skladu sa dogovorenim okvirima.

Dalji koraci nakon ratifikacije

Sporazum će stupiti na snagu nakon što Danska i Grenland upute zvaničnu diplomatsku notu Sjedinjenim Državama o završetku svih parlamentarnih procedura. Očekuje se da će ovo omogućiti postepeno proširenje američkih vojnih baza i infrastrukture na Grenlandu, čime će se odgovoriti na bezbednosne izazove u regionu Arktika i Severnog Atlantika. Ovaj potez, prema zvaničnim izjavama, jača saradnju unutar NATO saveza i doprinosi stabilnosti regiona.

Pročitaj još

Svet

Tramp napustio Šenžen: Gest pred put posle sastanka sa Putinom i Sijem

Američki predsednik završio je prvi trilateralni sastanak sa liderima Rusije i Kine, koji je trajao oko 90 minuta.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tramp napustio Šenžen: Gest pred put posle sastanka sa Putinom i Sijem

Američki predsednik završio je prvi trilateralni sastanak sa liderima Rusije i Kine, koji je trajao oko 90 minuta.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp napustio je Šenžen nakon što je održan prvi trilateralni sastanak sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i kineskim predsednikom Si Đinpingom. Ovaj istorijski susret trajao je oko 90 minuta, a Tramp se nakon sastanka ukrcao u avion kojim se vraća u Vašington, prema zvaničnim navodima.

Pre ukrcavanja u avion, Donald Tramp se rukovao sa zvaničnicima na aerodromu u Šenženu. Među njima su bili američki ambasador u Kini Dejvid Perdu i kineski ambasador u SAD Sje Feng. Takođe, ispratio ga je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji. Pre nego što je ušao u avion, Tramp se okrenuo okupljenima, podigao pesnicu i mahnuo, što je zabeleženo na snimcima sa lica mesta.

Detalji trilateralnog sastanka u Šenženu

Trilateralni sastanak između Putina, Trampa i Sija održan je u državnoj rezidenciji “Ćilin Šanžuang”. Prema podacima ruske državne agencije, razgovori su počeli u 16.27 i završeni su u 17.57 po lokalnom vremenu. Sastanku su prisustvovali i visoki zvaničnici iz sve tri zemlje, a tema razgovora nisu detaljno objavljene u ovom trenutku.

Osim toga, prema zvaničnim navodima, američki i kineski ambasadori su bili deo protokola na aerodromu, što pokazuje značaj susreta u kontekstu međunarodnih odnosa. Iako nije objavljeno više informacija o samom toku razgovora, jasno je da je ovaj sastanak privukao veliku pažnju svetske javnosti.

Odlazak iz Šenžena i simboličan gest Trampa

Tokom odlaska iz Šenžena, Donald Tramp je pre polaska u avion Air Force One uputio gest okupljenima. Podigao je pesnicu i mahnuo, što je zabeleženo u izveštajima medija. Ovaj gest tumači se kao znak obraćanja javnosti nakon važnog međunarodnog susreta, iako nije dato zvanično saopštenje o njegovom značenju.

Sastanak u Šenženu označava prvi ovakav trilateralni susret između lidera Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine. Prema dostupnim informacijama, razgovori su trajali oko sat i po, što ukazuje na ozbiljnost i obim tema koje su razmatrane.

U međuvremenu, Trampov odlazak iz Šenžena privukao je pažnju okupljenih građana i novinara, a njegov gest na rastanku dodatno je istaknut u izveštajima sa lica mesta. Konačno, očekuje se da će javnost u narednim danima saznati više o rezultatima i zaključcima ovog istorijskog susreta.

Pročitaj još

Svet

NATO pokreće svemirsku inicijativu STARLIFT: Šta znači više od polovine satelita u orbiti?

Nova inicijativa STARLIFT ima za cilj da osigura pouzdan pristup svemiru, što je ključno za NATO i saveznike.

Objavljeno pre

,

Objavio:

NATO pokreće svemirsku inicijativu STARLIFT: Šta znači više od polovine satelita u orbiti? – sateliti u orbiti

Nova inicijativa STARLIFT ima za cilj da osigura pouzdan pristup svemiru, što je ključno za NATO i saveznike.

Multinacionalna svemirska inicijativa STARLIFT, koju je pokrenula Severnoatlantska alijansa (NATO), ima za cilj jačanje sigurnog raspoređivanja vojnih satelita u Zemljinoj orbiti. Prema zvaničnom saopštenju, više od polovine aktivnih satelita trenutno pripada NATO saveznicima ili kompanijama sa njihovih teritorija. Ova činjenica pokazuje značaj koji svemir ima za modernu bezbednost i komunikaciju, a STARLIFT inicijativa osmišljena je kako bi dodatno ojačala ovu oblast.

Prema informacijama iz NATO-a, pouzdan pristup svemiru postao je neophodan za sprovođenje savremenih vojnih operacija. To uključuje sisteme komunikacije, navigaciju, prikupljanje obaveštajnih podataka, kao i sisteme ranog upozoravanja. Zbog toga, svaki poremećaj u funkcionisanju satelita može imati ozbiljne posledice ne samo za vojnu bezbednost, već i za svakodnevni život građana.

STARLIFT inicijativa i značaj satelita za NATO

STARLIFT predstavlja odgovor na rastuću potrebu za sigurnim i efikasnim korišćenjem svemirskih resursa. U zvaničnim materijalima Alijanse naglašava se da savremeno društvo i bezbednosni sistemi u velikoj meri zavise od tehnologija koje se oslanjaju na satelite. Takođe, sistemi bankarstva, navigacije i mnoge druge usluge svakodnevno koriste podatke iz svemira. Na taj način, inicijativa STARLIFT treba da održi stabilnost i sigurnost u ovoj oblasti.

Kao rezultat strateške procene, NATO je prepoznao svemir kao vitalni domen za odvraćanje i odbranu. Više od polovine svih aktivnih satelita, prema poslednjim podacima, jeste u vlasništvu država članica Alijanse ili kompanija koje su registrovane na njihovim teritorijama. Ova dominacija omogućava saveznicima da unaprede koordinaciju i zaštitu sopstvenih resursa u orbiti.

Pouzdan pristup svemiru i bezbednosni izazovi

Pouzdan pristup svemiru, koji je ključan za sprovodjenje modernih vojnih operacija, bio je jedan od glavnih motiva za pokretanje STARLIFT programa. Međutim, izazovi u ovom domenu postaju sve složeniji, s obzirom na rastući broj satelita i povećane rizike od poremećaja u svemirskim komunikacijama. Osim toga, svaka greška ili prekid u radu satelita može uticati na različite sektore – od vojske do civilnog društva.

Pored toga, Alijansa ističe da je važno razvijati mehanizme zaštite i upravljanja svemirskim resursima. To se posebno odnosi na zajedničku saradnju među saveznicima, kako bi što efikasnije koristili prednosti koje nude savremene tehnologije. Na kraju, NATO kroz STARLIFT inicijativu nastoji da obezbedi stabilan i bezbedan rad satelitskih sistema, što je od presudnog značaja za sve članice Alijanse.

Pročitaj još

Svet

Tramp o ratu u Ukrajini: Zašto SAD prodaju opremu EU po punoj ceni

Američki predsednik tvrdi da sukob u Ukrajini ne utiče na SAD i otkriva kako Vašington prodaje vojnu opremu Evropskoj uniji bez popusta.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tramp o ratu u Ukrajini: Zašto SAD prodaju opremu EU po punoj ceni – rat u Ukrajini

Američki predsednik tvrdi da sukob u Ukrajini ne utiče na SAD i otkriva kako Vašington prodaje vojnu opremu Evropskoj uniji bez popusta.

Donald Tramp, predsednik Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je da rat u Ukrajini ne pogađa Sjedinjene Države. On je naglasio da SAD vojnu opremu prodaju Evropskoj uniji po punoj ceni, bez davanja popusta, a da EU nakon kupovine odlučuje šta će učiniti sa tom opremom. Prema rečima američkog predsednika, Evropska unija prosleđuje najveći deo kupljene opreme Ukrajini, dok Sjedinjene Države ostvaruju punu zaradu od prodaje. Tramp je direktno izneo svoj stav o ovom pitanju: „Mi je prodajemo. Zapravo, dobijamo punu cenu. Ne dajemo popuste. I moglo bi se reći da time zarađujemo mnogo novca. Nije me briga. Ja to ne želim.”

Tramp o ekonomskoj strani sukoba u Ukrajini

On je ocenio da trenutni tok sukoba u Ukrajini ne utiče direktno na Sjedinjene Države. Takođe, istakao je da američka oprema koja se prodaje Evropskoj uniji po punoj ceni predstavlja dodatni prihod za SAD. Tramp smatra da, iako na ovaj način američka ekonomija ostvaruje dobit, lično nema želju da se situacija odvija na ovaj način. „Nije me briga. Ja to ne želim”, podvukao je predsednik. Prema njegovim rečima, takav pristup omogućava Sjedinjenim Državama da ne učestvuju direktno u sukobu, dok finansijska korist ostaje značajna.

Naoružanje, borbe i ocena situacije

Komentarišući upotrebu američkog naoružanja u sukobu, Tramp je rekao da ukrajinske snage dobro koriste američku opremu. On je istakao da je američko oružje „najbolje na svetu”. Ipak, naglasio je da je čitava situacija velika šteta i da smatra da je cela situacija veoma tužna. Osim toga, dodao je da neko mora da koristi tu opremu, a Evropska unija sama odlučuje gde će je proslediti.

Različiti pogledi na sukob i američki interes

Tramp je ponovio da rat u Ukrajini ne utiče direktno na Sjedinjene Države, te da postoji ekonomski interes u prodaji opreme Evropskoj uniji po punoj ceni. Ipak, naglasio je da nije zadovoljan takvim razvojem događaja. Na kraju, poručio je da je situacija u Ukrajini velika šteta i da SAD, iako ekonomski profitiraju, ne žele ovakav ishod. Na ovaj način, američki predsednik još jednom je istakao razliku između ekonomske koristi i moralnog stava prema sukobu.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link