Connect with us

Svet

Sjedinjene Američke Države zahtevaju oslobađanje državljana pritvorenih u Kini tokom sastanka Trampa i Sija

Američki predsednik planira da ponovo pokrene pitanje pritvorenih državljana SAD tokom bilateralnog sastanka sa kineskim predsednikom u Šenženu.

Objavljeno pre

,

Sjedinjene Američke Države zahtevaju oslobađanje državljana pritvorenih u Kini tokom sastanka Trampa i Sija – Amerikanci pritvoreni u Kini Foto Izvor: Pexels / Tom Fisk

Američki predsednik planira da ponovo pokrene pitanje pritvorenih državljana SAD tokom bilateralnog sastanka sa kineskim predsednikom u Šenženu.

Predsednik Donald Tramp očekuje se da ponovo pokrene pitanje slučajeva Amerikanaca koji su pritvoreni u Kini tokom predstojećeg sastanka sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, potvrdile su njihove porodice. Prema saopštenju, kineske vlasti do sada su odbile više američkih zahteva za njihovo oslobađanje.

Sastanak će biti održan u Šenženu, gde je Tramp stigao u sredu, u okviru svoje azijske turneje. Kako je objavljeno, Tramp je već dva puta ranije pominjao slučaj američkog naučnika Youlin Chena tokom susreta sa Sijem, prvi put u Pekingu u maju, a zatim i tokom posete Vašingtonu u septembru. Očekuje se i da će sada ponovo insistirati na oslobađanju Chena, kao i da će po drugi put pomenuti slučaj Min Zina, još jednog američkog naučnika koji je pritvoren u junu.

Američki državljani i diplomatski napori

Pitanje Amerikanaca pritvorenih u Kini ostaje ključno u odnosima dve zemlje. Prema saopštenju, porodice pritvorenih nadaju se da će ponovnim pokretanjem ovog pitanja tokom sastanka Trampa i Sija biti postignut napredak. Tokom prethodnih susreta, predsednik Tramp je jasno izrazio zabrinutost povodom situacije svojih građana u inostranstvu.

Kineske vlasti, međutim, do sada nisu odgovarale na američke zahteve za oslobađanje ovih pojedinaca. Ova tema postaje sve značajnija za porodice pritvorenih, koje prate sve korake američke administracije u vezi sa njihovim slučajevima. Zbog toga je sastanak u Šenženu prepoznat kao mogućnost za intenziviranje diplomatskih napora.

Tok susreta i očekivanja

Za vreme dolaska predsednika Trampa u Kinu, pažnja javnosti usmerena je na bilateralne razgovore sa kineskim predsednikom. Očekuje se da će tokom sastanka biti otvorene teme koje uključuju i status američkih državljana koji se nalaze u kineskim zatvorima. Kako je navedeno, porodice se nadaju da će ovoga puta biti izneti konkretni predlozi za rešenje ovih slučajeva.

Osim toga, bilateralni odnosi između dve zemlje često su opterećeni pitanjima prava i tretmana državljana u inostranstvu. Ipak, zvanična potvrda o rezultatima razgovora u vezi sa američkim državljanima još uvek nije data. S druge strane, posmatrači ističu da pomen ovih slučajeva tokom sastanka može predstavljati važan korak ka mogućem rešenju.

Porodice i šira diplomatska slika

Porodice pritvorenih Amerikanaca prate razvoj događaja i izražavaju nadu da će sastanak Trampa i Sija imati pozitivan ishod po njihove najbliže. U međuvremenu, pitanje Amerikanaca pritvorenih u Kini ostaje jedna od ključnih tema u bilateralnim odnosima i predmet je pažnje diplomatskih napora sa obe strane. Konačno, rezultat ovog susreta mogao bi da utiče na dalji tok pregovora i stavove obe države u vezi sa tretmanom svojih građana u inostranstvu.

Svet

RIK odlučio o ponovnom glasanju: Ovo su mesta gde će birači opet na izbore

Republička izborna komisija zakazala ponovno glasanje za članove nacionalnih saveta na pet biračkih mesta za 22. novembar.

Objavljeno pre

,

Objavio:

RIK odlučio o ponovnom glasanju: Ovo su mesta gde će birači opet na izbore – ponovno glasanje za nacionalne savete

Republička izborna komisija zakazala ponovno glasanje za članove nacionalnih saveta na pet biračkih mesta za 22. novembar.

Ponovno glasanje za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina biće održano na pet biračkih mesta u nedelju, 22. novembra, prema odluci koju je donela Republička izborna komisija (RIK). Ova odluka, koja se odnosi na birače u opštinama Bujanovac i Subotica, usvojena je na večerašnjoj sednici komisije, kako je zvanično saopšteno.

Izveštaji navode da je na sednici usvojeno i rešenje o obrazovanju biračkih odbora koji će sprovoditi ponovno glasanje na navedenim biračkim mestima. Zamenik predsednika RIK-a, Marko Janković, izjavio je da će izbori biti ponovljeni na biračkom mestu broj 17 u Osnovnoj školi “Samoljica” u opštini Bujanovac i biračkom mestu broj 7 u OŠ “Breznica” u istoj opštini, oba za izbor članova nacionalnog saveta albanske nacionalne manjine. Takođe, tri biračka mesta u Subotici biće uključena u ponovno glasanje.

Koja biračka mesta učestvuju u ponovnom glasanju?

Pored navedenih mesta u Bujanovcu, izbori će biti ponovljeni i na biračkom mestu broj 31, Ekonomski fakultet u Subotici, gde će se glasati za članove nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine. Dodatno, biračka mesta broj 10, OŠ “Sečenji Ištvan”, i broj 32, OŠ “Jovan Mikić”, takođe u Subotici, biće otvorena za glasanje za članove nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine.

Zamenik predsednika RIK-a istakao je da će se primopredaja izbornog materijala za ova mesta obaviti narednog dana, čime se obezbeđuje nesmetana organizacija i sprovođenje ponovnog glasanja. Ova procedura je deo redovne izborne prakse kada se utvrde nepravilnosti ili drugi razlozi za poništavanje prethodnog glasanja na određenim mestima.

Šta znači ponovno glasanje za birače?

Ponovno glasanje na ovim biračkim mestima znači da će birači koji su upisani u izborne spiskove imati mogućnost da iskažu svoju volju za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina još jednom, u skladu sa zakonom. Prema rečima Marka Jankovića, time se obezbeđuje transparentnost i regularnost izbornog procesa za sve učesnike.

Kao rezultat odluke koju je RIK doneo 12. novembra o poništavanju glasanja na navedenim mestima, sada je jasno gde i kada će izbori biti ponovljeni. Objavljen je i zvaničan spisak biračkih mesta, što dodatno doprinosi informisanosti građana i transparentnosti procesa.

Važno je napomenuti da će svi birači koji su registrovani na pomenutim biračkim mestima moći da ostvare svoje pravo glasa 22. novembra. Ova odluka ima za cilj jačanje poverenja u izborni sistem i osiguranje da rezultati budu legitimni i prihvaćeni od strane svih zainteresovanih strana.

Pročitaj još

Svet

Eksplozija u školi kod Pariza: Osam učenika povređeno u stampedu nakon pirotehnike

Pirotehničko sredstvo aktivirano je u prostoriji za odmor srednje škole Santos-Dimon, a direktor je obustavio nastavu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Eksplozija u školi kod Pariza: Osam učenika povređeno u stampedu nakon pirotehnike

Pirotehničko sredstvo aktivirano je u prostoriji za odmor srednje škole Santos-Dimon, a direktor je obustavio nastavu.

Osam učenika povređeno je danas u eksploziji u školi kod Pariza, nakon što je aktivirano pirotehničko sredstvo u srednjoj školi Santos-Dimon, u mestu Sen Klu u departmanu O de Sen. Prema zvaničnim informacijama iz istrage, incident se dogodio nešto pre 11 časova, kada je jedan učenik izašao iz toaleta sa pirotehničkim sredstvom i potom ga aktivirao u prostoriji za odmor, usmerivši ga prema drugim učenicima.

Eksplozija u školi kod Pariza izazvala je paniku i stampedo među đacima, a mnogi su pokušali da napuste prostorije škole razbijajući vrata i prozore. Zbog toga su povrede nastale uglavnom od razbijenog stakla i usled zujanja u ušima, kako je potvrđeno u izveštaju istrage.

Dvoje učenika prevezeno je u bolnicu sa lakšim povredama, dok je još šestoro zbrinuto na licu mesta. Prema zvaničnim navodima, svi povređeni su zadobili lakše povrede, ali su preduzete neophodne mere medicinske pomoći.

Kako se odvijao incident u školi Santos-Dimon

Prema informacijama iz istrage, učenik koji je aktivirao pirotehničko sredstvo najpre je sa njim izašao iz toaleta. Nakon toga, odlučio je da ga upotrebi u prostoriji za odmor, usmeravajući ga prema drugim učenicima. Eksplozija je odmah izazvala paniku, a usled straha, deo učenika pokušao je da pobegne iz škole, pri čemu su razbijena vrata i prozori.

Takođe, tokom stampeda došlo je i do manjih posekotina kod više osoba. Medicinske ekipe su brzo reagovale na licu mesta i pružile pomoć svim povređenima. Dvoje učenika je prevezeno u bolnicu, dok su ostali zbrinuti u samoj školi.

Reakcija škole i dalji koraci

Direktor srednje škole Santos-Dimon doneo je odluku da obustavi nastavu do kraja dana zbog incidenta. Takođe, najavio je da će biti podneta prijava policiji radi dalje istrage. Prema saopštenju, cilj je da se utvrde sve okolnosti ovog događaja i spreče slični incidenti u budućnosti.

U međuvremenu, policija je pokrenula istragu kako bi utvrdila motive i odgovornost za upotrebu pirotehničkog sredstva u školskom objektu. Učenici koji su bili prisutni tokom eksplozije izjavili su da su veoma uplašeni, ali se nadaju da će se nastava uskoro vratiti u normalu.

Eksplozija u školi kod Pariza pokrenula je nova pitanja o bezbednosti u obrazovnim ustanovama i upotrebi pirotehničkih sredstava među mladima. Nadležni apeluju na roditelje i škole da obrate pažnju na ponašanje učenika i pojavu opasnih predmeta u školama.

Pročitaj još

Svet

Pet zemalja EU planira deportaciju odbijenih azilanata u Ruandu

Novi dogovor predviđa uspostavljanje centra za povratak u Ruandi, primenljiv na migrante bez prava boravka

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pet zemalja EU planira deportaciju odbijenih azilanata u Ruandu – deportacija odbijenih azilanata u Ruandu

Novi dogovor predviđa uspostavljanje centra za povratak u Ruandi, primenljiv na migrante bez prava boravka

Pet zemalja Evropske unije najavilo je plan da sledeće godine otvore centar za deportaciju u Ruandi kako bi migrante čiji su zahtevi za azil odbijeni preusmerili iz Evrope. Ova inicijativa, poznata kao “return hub”, deo je odgovora na izazove masovne migracije u Evropi, prema zvaničnim informacijama.

Detalji plana deportacije odbijenih azilanata u Ruandu

Za razliku od nekih ranijih pokušaja trećih zemalja, plan Pet zemalja EU predviđa da se u Ruandu šalju samo migranti koji su iscrpeli sve pravne mogućnosti za ostanak u Evropi i koji su dobili rešenje o deportaciji. Sporazumom su obuhvaćene Nemačka, Danska, Austrija, Grčka i Holandija. One su postigle dogovor u načelu sa Ruandom da centar za povratak počne sa radom 2027. godine.

Migranti koji ispunjavaju uslove neće biti vraćeni u svoje zemlje porekla, već će imati mogućnost da ostanu u Ruandi ili da se dobrovoljno vrate kući. Zvaničnici navode da je cilj obezbeđivanje rešenja za slučajeve kada deportacija u matičnu zemlju nije moguća, bilo zbog bezbednosnih razloga, ili zato što zemlje porekla ne prihvataju povratak građana.

Reakcije i poređenje sa prethodnim inicijativama

Prema zvaničnim izjavama, ova mera ima određene sličnosti sa ranijim planovima pojedinih država, uključujući i inicijativu bivše britanske vlade, ali se razlikuje jer se odnosi isključivo na odbijene tražioce azila. Prethodni pokušaji sličnog tipa naišli su na brojne pravne prepreke. Iako je cilj smanjenje migracionog pritiska na Evropu, još uvek nije izvesno da li će projekat biti uspešno sproveden.

Mnoge evropske vlade traže načine da ograniče priliv migranata, što je podstaklo političke promene na kontinentu. Međutim, sporazum o deportaciji odbijenih azilanata u Ruandu predstavlja novi pravac u rešavanju ovog pitanja. Očekuje se da će plan izazvati dodatne debate i pravne analize narednih meseci.

Budući koraci i potencijalne posledice

Zvaničnici najavljuju da će u narednom periodu raditi na detaljnoj razradi i pravnim okvirima sporazuma sa Ruandom. Takođe, ističu da će se posebna pažnja posvetiti zaštiti ljudskih prava i međunarodnim standardima. U međuvremenu, evropska javnost i organizacije za ljudska prava nastavljaju da prate razvoj situacije i da postavljaju pitanja o dugoročnim posledicama ovakvog rešenja.

Pored toga, pitanje povratka migranata i dalje ostaje jedno od ključnih izazova za evropske zemlje. Inicijativa pet članica za deportaciju odbijenih azilanata u Ruandu mogla bi postaviti presedan za slične dogovore u budućnosti, ukoliko bude uspešno sprovedena.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link