Connect with us

Domaće

Finansijski sektor integriše veštačku inteligenciju, 77% lidera prihvata AI odluke

Više od polovine CFO preuzima odluke o AI investicijama, dok 42% firmi ima veće ambicije od trenutnih mogućnosti

Objavljeno pre

,

Finansijski sektor integriše veštačku inteligenciju, 77% lidera prihvata AI odluke Foto Izvor: Pixabay / HallieLewis

Više od polovine CFO preuzima odluke o AI investicijama, dok 42% firmi ima veće ambicije od trenutnih mogućnosti

Finansijski sektor integriše veštačku inteligenciju u svoje procese brže nego ikada ranije, pokazuje najnovije istraživanje kompanije Deloitte. Prema izveštaju Finance Trends 2027, 77% finansijskih lidera prihvata mogućnost da AI sistemi samostalno donose određene odluke. Ova promena ukazuje na duboku transformaciju ulogе finansijskih direktora (CFO), koji sve češće postaju ključni stratega u svojim kompanijama.

Istraživanje je sprovedeno među 1.434 finansijska lidera iz 26 zemalja. Rezultati pokazuju da su prioriteti usmereni na integraciju veštačke inteligencije i naprednih tehnologija u poslovne procese, optimizaciju investicija i jačanje strateškog uticaja finansijske funkcije. Više od polovine ispitanika sada učestvuje u donošenju odluka o raspodeli ulaganja u AI i tehnologiju na nivou cele kompanije. Takođe, gotovo polovina ima odgovornost za uspostavljanje poverenja u AI sisteme i kontrolu tehnoloških troškova. Većina ovih novih nadležnosti preuzeta je tokom poslednje tri godine, što ukazuje na ubrzane promene u sektoru.

Integracija veštačke inteligencije i promena odgovornosti

Kao rezultat tehnoloških promena, procena uspeha AI investicija više ne zavisi isključivo od IT sektora. Kompanije sada moraju jasno definisati vrednost AI rešenja, meriti povraćaj investicija i upravljati podacima i rizicima. U takvim uslovima, finansijski lideri koriste svoje iskustvo u upravljanju rizicima i optimizaciji resursa kako bi podržali tehnološku transformaciju. Osim toga, organizacije od finansijske funkcije očekuju veću agilnost — gotovo polovina anketiranih smatra da finansije moraju brže obezbediti relevantne podatke za donošenje odluka u realnom vremenu.

Većina kompanija planira značajna ulaganja u modernizaciju poslovnih sistema i objedinjavanje financijskih, poreskih i upravljačkih podataka. Automatizacija rutinskih procesa trebalo bi da omogući zaposlenima da se fokusiraju na analize i podršku poslovnim jedinicama. Uporedo sa tim, dolazi do promene načina organizacije rada, jer se od finansijskih timova traži šira ekspertiza i saradnja sa stručnjacima za podatke i inženjerima.

AI odluke i izazovi poverenja

Veštačka inteligencija u finansijama više se ne smatra eksperimentalnom tehnologijom. Fokus se pomera sa pitanja da li koristiti AI na pitanje kako ga koristiti odgovorno i na velikoj skali. Ipak, samo 14% ispitanika spremno je da potpuno prepusti kritične odluke autonomnim AI agentima. Većina finansijskih lidera veruje da je ljudski nadzor i dalje ključan, naročito u oblastima kao što su regulatorno izveštavanje, oporezivanje i upravljanje rizicima.

Međutim, uspešna primena AI ne zavisi samo od tehnologije. Deloitte navodi da 42% ispitanika ima veće ambicije u vezi sa korišćenjem veštačke inteligencije nego što trenutne mogućnosti organizacije dozvoljavaju. Nedostatak poverenja zaposlenih u kvalitet AI rezultata ostaje jedna od najvećih prepreka za širu primenu ovih rešenja. Zbog toga finansijski timovi angažuju dodatne stručnjake, kako bi razvili kontrole i procese potrebne za odgovornu implementaciju AI tehnologije.

Ključna poruka je da saradnja ljudi i veštačke inteligencije postaje standard u modernom finansijskom sektoru. Finansijski sektor integriše veštačku inteligenciju kroz nove uloge, agilnije procese i jači strateški uticaj CFO na korporativne odluke.

Pročitaj još

Domaće

DDOR donirao četiri polise osiguranja za terapijske pse u Srbiji

Osiguravajuća kuća proširuje ponudu sa proizvodom ‘Zdravo da su’, podržava pet friendly inicijative i vlasnike terapijskih pasa

Objavljeno pre

,

Objavio:

DDOR donirao četiri polise osiguranja za terapijske pse u Srbiji

Osiguravajuća kuća proširuje ponudu sa proizvodom ‘Zdravo da su’, podržava pet friendly inicijative i vlasnike terapijskih pasa

DDOR osiguranje doniralo je četiri polise osiguranja za terapijske pse putem Centra za pet terapiju ‘Prijateljska šapa’ tokom novembra 2026. godine. Ove polise, pod nazivom ‘Zdravo da su’, nude pokriće troškova veterinarskih usluga za vlasnike terapijskih pasa i pasa asistenata. Inicijativa ima za cilj da unapredi dobrobit životinja koje imaju ključnu ulogu u radu sa decom sa poteškoćama u razvoju.

Polise osiguranja za terapijske pse

Proizvod ‘Zdravo da su’, lansiran početkom godine, predstavlja jedinstveno rešenje na domaćem tržištu u segmentu osiguranja kućnih ljubimaca. Ovaj proizvod omogućava vlasnicima pasa i mačaka u Srbiji da brzo i jednostavno obezbede zdravstvenu zaštitu za svoje ljubimce. Polise pokrivaju jasno definisane pogodnosti i odgovaraju na rastuću potrebu vlasnika za sigurnošću i odgovarajućom zdravstvenom zaštitom.

Kroz saradnju sa Centrom za pet terapiju, DDOR je podržao vlasnike terapijskih pasa i pasa asistenata, čime promoviše odgovorno vlasništvo i brigu o životinjama. Ova donacija ima širi značaj za društvo, jer terapijski psi doprinose napretku i podršci deci sa razvojnim poteškoćama putem interakcije, poverenja i bliskosti.

Pet friendly inicijative i razvoj tržišta osiguranja

Osim doniranja polisa osiguranja za terapijske pse, DDOR je pokrenuo i projekat „pet friendly DDOR“. Ovim projektom omogućeno je klijentima da u poslovnicama u Beogradu (Antifašističke borbe 13) i Novom Sadu (Narodnog fronta 1) obavljaju svakodnevne obaveze u pratnji svojih ljubimaca. Projekat je za sada u pilot fazi, a iskustva klijenata i zaposlenih koristiće se za procenu mogućnosti širenja na druge poslovnice.

Na taj način, vlasnici ne moraju ostavljati svoje ljubimce ispred objekata bez nadzora, što dodatno povećava bezbednost i komfor. Ova inicijativa je deo strategije DDOR osiguranja da razvija proizvode i usluge usmerene na potrebe savremenih klijenata i promoviše dobrobit životinja.

Uticaj donacije i značaj za sektor osiguranja

Kroz podršku terapijskim psima, DDOR pokazuje društvenu odgovornost i jača svoj položaj na tržištu osiguranja kućnih ljubimaca u Srbiji. Polise osiguranja za terapijske pse, kao i razvoj pet friendly prostora, potvrđuju trend rasta potražnje za specijalizovanim osiguranjima, što otvara mogućnosti za širenje portfolija proizvoda i inovacije u sektoru.

Konačno, ovakve aktivnosti doprinose jačanju poverenja klijenata i stvaranju pozitivnog imidža kompanije. Sa inicijativama poput donacije polisa osiguranja za terapijske pse, DDOR nastavlja da bude lider u segmentu osiguranja kućnih ljubimaca na domaćem tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Strane firme ostvarile 54 odsto neto dobiti privrede Srbije uz manje od 5 odsto učešća

Strani kapital, posebno nemački i kineski, dominira srpskom privredom dok rat platama smanjuje profitabilnost domaćih i stranih kompanija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Strane firme ostvarile 54 odsto neto dobiti privrede Srbije uz manje od 5 odsto učešća – strane firme u Srbiji

Strani kapital, posebno nemački i kineski, dominira srpskom privredom dok rat platama smanjuje profitabilnost domaćih i stranih kompanija

Srpska privreda beleži snažnu dominaciju kompanija sa stranim kapitalom, koje ostvaruju više od 54 odsto ukupne neto dobiti, iako čine manje od 5 odsto registrovanih privrednih društava. Ove podatke saopštile su strane konsultantske kuće kao što su FocusEconomics, Economist Intelligence Unit i Fitch Solutions. Ključni izazov za privredu Srbije trenutno je “rat platama” usled nedostatka kvalifikovane radne snage, što direktno utiče na profitabilnost, posebno u industrijskim centrima.

Strani kapital i polarizacija privrede

Prema izveštajima, strane kompanije, naročito one sa nemačkim i kineskim vlasništvom, znatno su produktivnije i tehnološki naprednije od domaćih preduzeća. S druge strane, domaći privatni sektor pati od hroničnog nedostatka kapitalnih ulaganja. U prerađivačkoj industriji i rudarstvu strane firme kontrolišu segmente sa najvećom dodatom vrednošću. Takođe, mala i srednja preduzeća u Srbiji često ostaju na margini jer proizvode robu niske dodate vrednosti i nemaju kapacitete za istraživanje i razvoj. Kao rezultat toga, domaća privreda postaje izrazito zavisna od uvoza industrijskih komponenti.

Rat platama i posledice za profit

Najveći izazov u operativnom poslovanju, prema oceni konsultantskih kuća, jeste sve veći nedostatak potrebne radne snage. Ova situacija dovela je do “rata platama” u glavnim industrijskim čvorištima Srbije. Na primer, u severnom delu zemlje nezaposlenost je pala ispod 4 odsto, što je primoralo kompanije u Inđiji i Subotici da godišnje povećavaju plate za 12 do 15 odsto. Troškovi fluktuacije zaposlenih i zamene obučenih radnika sada dostižu oko 8 odsto godišnjeg operativnog profita srednjih preduzeća. U industrijskim centrima kao što su Kragujevac, Čačak i Niš, plate mašinskih i elektro-inženjera porasle su za više od 18 odsto zahvaljujući otvaranju novih visokotehnoloških fabrika, uključujući i proizvodnju električnih vozila. Prema analizi FocusEconomics-a, ukupni troškovi za inženjerski kadar u ovim regionima izjednačavaju se sa platama u Bugarskoj i Rumuniji, što direktno utiče na konkurentnost Srbije.

Zavisnost od uvoza radnika i sektorski disbalans

Strane konsultantske kuće ističu i rastuću zavisnost srpske privrede od uvoza radne snage, posebno iz Indije, Pakistana, Turske, Nepala i Filipina. Fitch Solutions izveštava da proces izdavanja radnih dozvola, osnovna obuka i troškovi smeštaja dodatno opterećuju kompanije i smanjuju produktivnost za 10 do 15 odsto tokom prva tri meseca angažovanja novih radnika. U isto vreme, udeo građevinskog sektora u BDP-u je nerealno visok zbog velikih državnih infrastrukturnih projekata vezanih za međunarodnu izložbu “Expo 2027”. S druge strane, IT sektor beleži stabilan dvocifren rast, ali ostaje izolovan od ostatka privrede i ne doprinosi tehnološkom unapređenju tradicionalnih sektora.

Implikacije i promene u investicionoj strukturi

Stručnjaci iz Lloyds Bank Trade Portal naglašavaju promene u ponašanju stranih investitora i geografskom poreklu kapitala. Vidljiv je manji priliv novca na godišnjem nivou i veća polarizacija među sektorima. Kako strane firme ostvaruju preko polovine neto dobiti sa minimalnim učešćem u ukupnom broju kompanija, domaća privreda ostaje izložena rizicima zavisnosti od stranog kapitala i radne snage. Kao rezultat, ekonomski rast i stabilnost Srbije zavise od sposobnosti da privuče nove investicije, ali i da bolje integriše domaći preduzetnički sektor u glavne tokove privrednog razvoja.

Pročitaj još

Domaće

MOL započinje fazu akvizicije udela u NIS uz odobrenje OFAC-a i investicije od 420 milijardi forinti

Transakcija vezana za NIS zahteva dodatna regulatorna odobrenja, dok Jadranski naftovod pokazuje ograničenja za dugoročnu sigurnost snabdevanja

Objavljeno pre

,

Objavio:

MOL započinje fazu akvizicije udela u NIS uz odobrenje OFAC-a i investicije od 420 milijardi forinti – transakcija u vezi sa NIS-om

Transakcija vezana za NIS zahteva dodatna regulatorna odobrenja, dok Jadranski naftovod pokazuje ograničenja za dugoročnu sigurnost snabdevanja

MOL Grupa je pokrenula novu fazu u procesu preuzimanja udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), uz podršku licenci koje je izdala Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC). Transakcija u vezi sa NIS-om omogućava MOL-u ne samo da nastavi pregovore, već i da započne postupke za dobijanje regulatornih odobrenja i kupovinu hartija od vrednosti potrebnih za izmirenje kupoprodajne cene. Prema rečima Đerđa Bače, direktora za strategiju MOL Grupe, primena mehanizma plaćanja iz preliminarnog sporazuma sa Gazprom grupom iz januara sada je moguća.

Osim toga, za realizaciju ove transakcije potrebna su dodatna odobrenja: saglasnost organa za zaštitu konkurencije, dodatna licenca OFAC-a i odobrenje ruske države na strani prodavca. Ovi postupci će se sprovoditi paralelno, a konačna realizacija zavisi od ispunjenja svih regulatornih uslova. Uporedo sa tim, političke promene u Srbiji mogu uticati na dinamiku procesa, iako MOL naglašava značaj kontinuiteta saradnje sa državnim institucijama.

Sigurnost snabdevanja i ograničenja Jadranskog naftovoda

U poslednjem periodu, MOL ističe rizike oslanjanja na jedini pravac snabdevanja. Oštećenje srpskog dela Jadranskog naftovoda dovelo je do toga da NIS zatraži odobrenje za korišćenje strateških rezervi, što je pokazalo kako iznenadni tehnički kvar može izazvati obustavu rada rafinerije. Prema Bačinim rečima, logistički kapaciteti regiona nisu dovoljni za nadoknadu izgubljene proizvodnje uvozom, što bi predstavljalo poseban izazov ukoliko bi Jadranski naftovod u potpunosti zamenio naftovod Družba. U tom slučaju, rafinerije u Bratislavi, Sazhalombati i Pančevu zavisile bi od istog pravca snabdevanja, povećavajući rizik za energetsku sigurnost regiona.

Kao rezultat toga, MOL smatra da je diverzifikacija pravaca ključna za dugoročnu stabilnost. Regionalna sigurnost snabdevanja ne može se zasnivati samo na jednom naftovodu, što dodatno podcrtava potrebu za razvojem novih konekcija, poput naftovoda Odesa–Brodi i sigurnog pristupa luci Odesa.

Investicije MOL-a i poziv EU za podršku infrastrukturi

MOL Grupa je do sada investirala oko 260 milijardi forinti u razvoj rafinerije u Rijeci, dok je dodatnih 160 milijardi forinti usmereno na modernizaciju rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj. Sve investicije finansirane su iz sopstvenih sredstava bez pomoći Evropske unije. Prema Đerđu Bači, sama modernizacija rafinerija nije dovoljna bez pouzdane logistike za transport sirove nafte.

MOL zagovara dodatna testiranja kapaciteta Jadranskog naftovoda, posebno na hrvatskoj deonici, uz korišćenje različitih vrsta sirove nafte u raznim radnim uslovima. Bez ovakvih testiranja nije moguće precizno proceniti mogućnosti sistema u dugotrajnom radu pod punim opterećenjem. Bača poziva Evropsku uniju da prepozna strateški značaj razvoja novih naftovoda i pruži finansijsku podršku za projekte od evropskog značaja.

Uporedo sa tim, MOL naglašava da je Jadranski naftovod važan, ali nije dovoljan za dugoročnu energetsku bezbednost regiona. Kao rezultat, kompanija smatra da samo komplementarni i diverzifikovani naftovodni pravci mogu obezbediti stabilno snabdevanje Centralne Evrope, posebno u uslovima potencijalnih tehničkih ili političkih izazova.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link